Jump to content
IGNORED

Stanje u IT sektoru


Svarog

Recommended Posts

Meni je kredit bio 6.100 dinara, što je bilo između 50 i 60 evra, a dom i menza za mesec dana su zajedno koštali oko 4.500. Markicu nisam plaćao.

Link to comment

Svaka vama cast kad se sećate tačne cene i prihoda od pre 20 i kusur godina. Ja ne mogu da se setim ni pre 3 godine...

  • +1 2
Link to comment
32 minutes ago, noskich said:

Studentski dom, menza i mesecna markica za prevoz. Menis cini da je taj kredit mogao to da podmiri. Masa ljudi je tako prezivljavala. Pa posle diplomiranja se kredit otplacivao sa kamatom ko je imao posao... Ko nije roditelji od penzije... 

 

Ako ti je prosek bio veći od 8,5 nisi morao da otplaćuješ posle diplomiranja, ako je bio preko 8, onda se valjda vraćalo samo 50%. U međuvremenu je banka pre koje su išli ti krediti propala, ne sećam se da je iko od nas što smo dobijali kredit u to vreme bilo šta otplaćivao posle.

  • +1 1
Link to comment

Univerzal banka je bila samo banka preko koje je išla isplata, ali je država i dalje poverilac. Posao Univerzal banke sad radi UniCredit.

 

Ne pokreću postupke prinudne naplate protiv onih koji ne vraćaju, samo šalju opomene s vremena na vreme.

Link to comment

Ja sam vratio 2 godine kredita, stiglo mi je nakucu kad je UniCredit preuzeo 

Neka mizerna kamata bila, mislim da je realna vrednost tih novaca koje sam vratio bila manja nego kad sam kredit koristio

Link to comment
43 minutes ago, napadaj said:

Univerzal banka je bila samo banka preko koje je išla isplata, ali je država i dalje poverilac. Posao Univerzal banke sad radi UniCredit.

 

Ne pokreću postupke prinudne naplate protiv onih koji ne vraćaju, samo šalju opomene s vremena na vreme.

 

Koliko znam za nas koji smo dobijali tih 10 maraka mislim da nikom ništa nije stiglo, tek kod ovih koij su primali negde od 2005 i kasnije se tražilo da vraćaju, tako nešto

Link to comment
3 hours ago, noskich said:

Svaka vama cast kad se sećate tačne cene i prihoda od pre 20 i kusur godina. Ja ne mogu da se setim ni pre 3 godine...

Nečega se sećam a nešto imam po Excelima. :hihi:

Link to comment

Ima nesto i u relativnoj proemni isplativosti zanimanja.

Ja sam te 2001. kao senior revizor (dve godine prakse) imao duplu platu Sammaela.

Tada jos uvek niko nije hteo FON a guralo se po EF. Jos uvek je glavno bilo da si u banci ili nekoj telekomunikaciji. Jos uvek si kao statisticar zeleo posao u Statistickom zavodu.

 

Pozeljnost struka se prilicno promenila u poslednjih dvadeset godina.

 

 

  • +1 4
Link to comment
8 hours ago, Time Crisis said:

 

Ako ti je prosek bio veći od 8,5 nisi morao da otplaćuješ posle diplomiranja, ako je bio preko 8, onda se valjda vraćalo samo 50%. U međuvremenu je banka pre koje su išli ti krediti propala, ne sećam se da je iko od nas što smo dobijali kredit u to vreme bilo šta otplaćivao posle.

Koliko se secam nisi morao da vraćas samo pod uslovom da si završio u roku, što je bio slučaj sa mizernim brojem studenata. Meni je bio 9.5 ali sam ipak bio otplatio taj kredit. U mom slučaju nije bilo mnogo jer sam se već od druge godine prebacio na republičku stipendiju za mlade talente koja ne mora da se vraća. A kad se kvalifikujes za tu stipendiju onda ne možeš više da uzimaš taj kredit. 

Link to comment
On 25. 5. 2023. at 13:49, Sammael said:

Celog zivota radim proizvode (end to end informacione sisteme) koji se potom implementiraju kod klijenata uz kastomizacije. Milionski projekti koji traju godinama, visemesecne gap/fit analize, hiljade strana funkcionalnih specifikacija, i tako to.

Aha, kao neki whitelabeling? Zanimaju me različita iskustva, pa zato pitam.

Link to comment
4 hours ago, garmonbozia said:

Aha, kao neki whitelabeling? Zanimaju me različita iskustva, pa zato pitam.

 

Hm, nisam nikad razmišljao u tom kontekstu, ali... ne... to ti je kao implementacija SAP-a, Navision-a i sličnih ERPova kod konkretnog klijenta, osim što se ne radi o ERP funkcionalnostima nego procesima iz domena poslovanja te firme. Konkretno za osiguranje (pošto se time bavim godinama) pokriva se definicija proizvoda osiguranja, prodajni procesi (D2A, D2C, B2B), backoffice procesi (administracija polisa i šteta, finansije i naplata), kao i sve neophodne integracije i regulativa. 

 

Ima moja sadašnja firma i whitelabel proizvod gde klijent može npr da na našem SaaS rešenju konfiguriše svoj proizvod osiguranja i prodaje ga ili kroz svoje portale ili preko našeg rebrendiranog portala, ali to su mnogo manji projekti generalno, nisam se time još bavio. 

  • +1 1
Link to comment

Hvala na objašnjenju, uglavnom sam radio po startapovima i SaaS (i malo nekog corporate outsourcinga), pa me zanimalo kakav je tip posla.

Link to comment
1 hour ago, garmonbozia said:

Hvala na objašnjenju, uglavnom sam radio po startapovima i SaaS (i malo nekog corporate outsourcinga), pa me zanimalo kakav je tip posla.

Jasno sve, ja nisam radio outsourcing niti u nekom baš klasičnom startapu tako da su nam iskustva sigurno dosta različita :) 

Link to comment

Javili mi se neki luksemburzani za posao VMware inzenjera, onsite. Kad sam sracunao koliko sve kosta tacno bi mi trebalo jedno 10 000 evra bruto mesecno da bih imao slican stil zivota kao ovde :gospode:

 

Inace da bi ste stekli pravo na luksembursku pemziju morate da radite tamo bar 10 godina. Eto, ako nekom zatreba da zna :) 

  • +1 1
Link to comment

Mislim da su neki odavde već radili u Luksemburgu. I da imaju negativna iskustva. Doduše ne sa državom, nego sa poslodavcem.

  • Haha 2
  • Hvala 1
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...