Jump to content
IGNORED

Stanje u zdravstvu(TM)


JozoMujica

Recommended Posts

hoću ti reći da su procjena suicidalnosti i odgovornost liječnikove, tu zahtjev pacijenta za optustom ne mijenja puno, kao npr. kod isključivo somatskih bolesnika. (takvo je tumačenje zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama u hr i susjednim zemljama)
Slažem se, ta procena i odgovornost je svakako na psihijatrima u šta se mi koji se bavimo organskom medicinom ne mešamo - ja govorim o situacijama kada ne postoji suicidalnost a psihijatar je ipak indikovao (običan) prevod na Psihijatriju a što je uglavnom slučaj.
Link to comment
Vidiš da nije jasan. Očigledno neki misle da bi i žrtva iznude trebalo da odgovara, čak i ako prijavi iznudu.Ključno je što on nije tražio operaciju preko reda pa dao mito, već što je od njega tražen novac da bi dete bilo operisano.On je i prijavioslučaj. Koliko se ja razumem u pravo, a ne razumem se puno on ne bi trebalo da odgovara jer:(4) Učinilac dela iz st. 1. do 3. ovog člana koji je prijavio delo pre nego što je saznao da je ono otkriveno može se osloboditi od kazne.
Hajde da razrešimo sve dileme o tome zbog čega otac nesrećnog dečaka neće krivično odgovarati, kao ni zbog čega, u principu, ne odgovaraju ljudi koji daju pare lekarima. To nema veze sa prijavljivanjem, već sa sledećim :

Krajnja nuždaČlan 20.(1) Nije krivično delo ono delo koje je učinjeno u krajnjoj nuždi.(2) Krajnja nužda postoji kad je delo učinjeno radi toga da učinilac otkloni od svog dobra ili dobra drugoga istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom učinjeno zlo nije veće od zla koje je pretilo.(3) Učiniocu koji je sam izazvao opasnost, ali iz nehata ili je prekoračio granice krajnje nužde, može se kazna ublažiti. Ako je učinilac prekoračio granice krajnje nužde pod naročito olakšavajućim okolnostima može se i osloboditi od kazne.(4) Nema krajnje nužde ako je učinilac bio dužan da se izlaže opasnosti koja je pretila.

Naročito pažljivo pročitajte stav 2, obzirom da je tu sve objašnjeno. U konkretnom slučaju, otac je dao novac lekaru da bi od dobra drugoga (života i zdravlja svog sina) otklonio (putem lečenja od strane lekara) istovremenu neskrivljenu opasnost (tešku bolest) koja se na drugi način nije mogla otkloniti (a ne može se otkloniti osim lečenjem, koje lekar nije hteo da pruži bez para), pri čemu učinjeno zlo nije veće od zla koje je pretilo (davanje mita je manje zlo od narušavanje zdravstvenog stanja ili smrti). Za postojanje nužde nije od značaja da li je to lečenje moglo biti izvršeno od strane drugog lekara, bez davanja novca, obzirom da pacijenti nisu dužni da znaju da li je lečenje hitno ili ne, i da proveravaju da li se još neki lekar bavi tom vrstom lečenja. Da lekar nije tražio novac, a da ga je otac sam ponudio, onda ne bi bilo krajnje nužde jer bi se opasnost mogla otkloniti na drugi način, tj. redovnim lečenjem, pa bi otac mogao odgovarati za davanje mita.
Link to comment
i da, nema vece praznoserine od te price o principijelnom umiranju umjesto davanju mita
Meni neko ovde pokusava da imputira neki ovakav stav. Ja ovo nikada nisam rekla!Naravno da covek nema drugog izbora nego da da mito, kad se radi o zivotu i smrti. To i dalje ne znaci da davanje mita nije zakonski sankcionisano. Ako vam se ne dopada, pisite Vladi i trazite da predlozi izmenu Krivicnog zakonika.
Link to comment
meni je interesantno kako javnost percipira probleme u zdravstvu, barem sudeci po regionalnim medijima - cini mi se da je korupcija nesrazmjeno cesto na medijskom meniju, u odnosu na ostale probleme sa kojima se pacijenti susrecu a koji proisticu, recimo, iz ogranicenih resursa zdravstva, lose organizacije zdravstvenih sluzbi ili nedostatka znanja ili motivacije ljekara. ako stoji, kao sto u javnom diskursu provejava, da se za dodatni novac (tj mito) dobija dodatni kvalitet usluge, to jeste ogroman problem, ali u efektima ni blizu posljedicama koje daju ostali problemi, ako su sistemske prirodeipak, daleko su pogubniji nedostatak sredstava u zdravstvu, ljekarske greske i njihovo nekaznjavanje
takva percepcija uopste nije iznenadjujuca. ucesce zdravstva u GDPju srbije nije malo. u rangu je regionalnih pokazatelja, cak na gornjoj granici tog ranga. jasno je da se dugorocno odrzivo vece ulaganje moze ostvariti samo pri rastu GDPja. ukratko, za bolju opremu, bolje odrzavanje, bolju infrastrukturu-nema se para. nasuprot tome, sta je opravdanje za neresavanje problema korupcije? nedostatak novca svakako ne moze biti izgovor, jer dodatna sredstva za to nisu potrebna. cak naprotiv - resavanjem problema korupcije stede se resursi koji trenutno cure, a koji bi se mogli iskoristiti u zdravstvene svrhe. da ne govorimo da postojeca zakonska resenja takav cin vec tretiraju kao kaznjiv, tako da ni tu nema razloga za nedelovanje.i ne bih problem korupcije stavljala nasuprot ostalim, kako si rekla, sistemskim problemima u zdravstvu. jer, ako lekar koji je od strane nadleznih lica uhvacen sa obelezenim novcanicama i dalje nesmetano radi, ako direktori zdravstvenih institucija slezu ramenima usled nemoci da po tom pitanju reaguju, ako i nove institucije koje se grade nemaju znacajno veci kapacitet da se tim problemom bave, ako sudski postupci takvih slucajeva traju godinama- kakav je to onda problem, nego sistemski? na kraju, okolnost koja je jako bitna, a narocito kad govorimo o samoj percepciji korisnika zdravstvenih usluga. to je neizvesnost. neizvesnost po pitanju toga da kad ulazis u neku zdravstvenu ustanovu, na neko odeljenje, odlazis kod doktora-da li se upustas u avanturu u kojoj ces svoje zdravlje poveriti lekaru koji spada u onih 95% postenih ili 5% malo manje postenih (kako je neko ranije povukao granicu, nebitno za ovaj deo da li je tacna). nikome pored imena ne stoji od koje je sorte. taj nivo dodatne neizvesnosti je apsolutno neprihvatljiv, narocito u kontekstu lecenja gde je vec po prirodi posla prisutna asimetrija izmedju korisnika i pruzaoca zdravstvene usluge.
Link to comment
Samo zaboravljaš,u toj hipotetičkoj situaciji Srdjann bi morao da ima čvrste dokaze koji potkrepljuju indiciju jel u suprotnom ne bih volela da sam u njegovoj koži da se odlučim na takav korak bez jasnih dokaza.
Da, naravno. Dakle, kao odgovor i na srdjanovo pitanje - ako ti primetis da je odredjena osoba preko reda dobila uslugu, iako po pravilima to nije zasluzila, to bi moglo biti dovoljno da se pretpostavi da je doslo do korupcije, ili u najblazem slucaju - da se radi o nepotizmu. A da podsetim, i nepotizam nije dozvoljen. Evo, ja na dnevno primetim barem 5 osoba koje nisu studenti, i kojima se ne naplati medicinska usluga, jer su roditelji neke sestre, ili sta vec i koji preko reda upadaju na preglede koji ni po cemu nisu hitni. A naravno da nije svaki put rec o nepotizmu. Neki put se u klinickom, urgentnom, bezaniji, ovoj ili onoj ustanovi zaista dogodi da neko uleti preko reda na neko snimanje ili bilo sta zato sto je (verovatno) calnuo lovu.
U ovakvoj situaciji velika je verovatnoća da su prvo 'novčano namireni' oni u zdr.ustanovi koji bi ovakav neregularan tretman jednog pacijenta trebalo da sankcionišu zdr.radnike koji su uključeni u taj neregularan tretman,da li bi se ti usudio da prijaviš ovu grupu svojih kolega i saradnika?
Sto je vec primeceno, najbitnije je da prijava bude anonimna, barem za sve zaposlene u doticnoj ustanovi. No, problem je sto ni srdjann ni njegove kolege ( verovatno, ako nisam u pravu, srdjane, oprosti ) nemaju poverenje u sistem, pa ce se, i kada bi primetili korupciju, pre odluciti za sigurniju varijantu nego da budu zrtve neke kasnije odmazde.
Na osnovu tretmana pacijenta se ne može ama baš ništa zaključiti jer komplikovani pacijenti zahtevaju više konsultanata po prirodi bolesti i više medicinskih tehničara zbog težine stanja a ne zbog toga što su platili ili su nečija veza.
Nisi me razumeo. Nisam rekao da je povecani broj involviranih radnika pokazatelj korupcije, vec da sa svakim dodatnim medicinskim radnikom ukljucenim u proces lecenja, raste i mogucnost da se sagledaju neke nepravilnosti po pitanju procedure, a koje je pocinio neki medicinski radnik sa pocetka lanca.
Link to comment
takva percepcija uopste nije iznenadjujuca. ucesce zdravstva u GDPju srbije nije malo. u rangu je regionalnih pokazatelja, cak na gornjoj granici tog ranga. jasno je da se dugorocno odrzivo vece ulaganje moze ostvariti samo pri rastu GDPja. ukratko, za bolju opremu, bolje odrzavanje, bolju infrastrukturu-nema se para. nasuprot tome, sta je opravdanje za neresavanje problema korupcije? nedostatak novca svakako ne moze biti izgovor, jer dodatna sredstva za to nisu potrebna. cak naprotiv - resavanjem problema korupcije stede se resursi koji trenutno cure, a koji bi se mogli iskoristiti u zdravstvene svrhe. da ne govorimo da postojeca zakonska resenja takav cin vec tretiraju kao kaznjiv, tako da ni tu nema razloga za nedelovanje.i ne bih problem korupcije stavljala nasuprot ostalim, kako si rekla, sistemskim problemima u zdravstvu. jer, ako lekar koji je od strane nadleznih lica uhvacen sa obelezenim novcanicama i dalje nesmetano radi, ako direktori zdravstvenih institucija slezu ramenima usled nemoci da po tom pitanju reaguju, ako i nove institucije koje se grade nemaju znacajno veci kapacitet da se tim problemom bave, ako sudski postupci takvih slucajeva traju godinama- kakav je to onda problem, nego sistemski? na kraju, okolnost koja je jako bitna, a narocito kad govorimo o samoj percepciji korisnika zdravstvenih usluga. to je neizvesnost. neizvesnost po pitanju toga da kad ulazis u neku zdravstvenu ustanovu, na neko odeljenje, odlazis kod doktora-da li se upustas u avanturu u kojoj ces svoje zdravlje poveriti lekaru koji spada u onih 95% postenih ili 5% malo manje postenih (kako je neko ranije povukao granicu, nebitno za ovaj deo da li je tacna). nikome pored imena ne stoji od koje je sorte. taj nivo dodatne neizvesnosti je apsolutno neprihvatljiv, narocito u kontekstu lecenja gde je vec po prirodi posla prisutna asimetrija izmedju korisnika i pruzaoca zdravstvene usluge.
nisam rekla da korupcija nije velik, niti da nije sistemski problem, nego da je pogresno percipirana kao najveci problem u zdravstvu - sa cime se ne slazemograniceni kapaciteti sudstva, koje treba da rjesava slucajeve korupcije, slican su problem ogranicenim kapacitetima zdravstva - u tome valjda nema spora, i do ogranicenih resursa, u smislu uskih grla sistema, se dodje prije ili kasnije od koje god djelatnosti da se krene, a naravno, voljna neefikasnost sudstva, skrivanje slucajeva korupcije, nereagovanje strukovnih organizacija (ukoliko je njihovo da reaguju) su vec druga, malignija aberacija (ako je kriterijum razlog nastanka)sto se tice neizvjesnosti, slazem se, s tim da se ona ne odnosi samo na percipirani ili realni stepen korupcije u zdravstvu, nego i na druge parametre, kao sto su strucnost, motivacija medicinskog osoblja i dostatnost dijagnostickih i bolnickih (i sl) kapaciteta u sistemuda proceduru prijavljivanja korupcije treba pojednostaviti, kao i da detektovani slucajevi ne treba da prodju nekaznjeno - to se valjda podrazumijevau praksi, tek ce rast kapaciteta zdravstva i sudstva bitnije doprinijeti borbi protiv korupcije, jer je ona u zdravstvu tiha i usitnjena i opstaje upravo i na nedostatnim kapacitetima Edited by morgana
Link to comment
Jasno mi je to, ali u svakom slučaju nije tačna informacija da su podeljene samo 222 VIP licence u novembru, obzirom da ih je stotinak podeljeno samo u Vršcu. Moguće je da ogranak u Vršcu ili Lekarska komora Vojvodine prednjače u izdavanju licenci u odnosu na druge organizacione jedinice LKS, ali sumnjam da su ove licence podeljene samo ovde i nigde više.Uzgred, mislim da je sam izgled licence potpuni skandal, naročito ako se ima u vidu da su lekari plaćali oko 100 ? za istu. Očigledno se gledalo da troškovi izrade budu što manji, pa licenca izgleda jadno i jeftino, kao diploma neke večernje škole ili Radničkog univerziteta. Da sam lekar, mene bi bilo sramota da to odvratno parče jeftinog papira pokažem nekom kolegi iz inostranstva. Jedine isprave koje im mogu konkurisati u pogledu odsustva osnovnog ukusa i stila u izradi dokumenata (a da su meni poznate) su potvrde o žigu našeg Zavoda za intelektualnu svojinu.
U novembru su samo podeljene 222 VIP licence u sali Savezne Skupštine i to je tačno. Zatim se sporadično dele po regionalnim komorama i to vrlo sporo i neorganizovano. Licence se štancuju u ZIN-u koju kontroliše partija ministra zdravlja i zato su skupe, a ne zato što su (a nisu) luksuzne.Lekarski recepti, zdravstvene knjižice, nalozi za pomagala, obrasci prijave za osiguranje i sl, sve je prebačeno u ZIN na štampanje po višestruko većim cenama...
Link to comment
nisam rekla da korupcija nije velik, niti da nije sistemski problem, nego da je pogresno percipirana kao najveci problem u zdravstvu - sa cime se ne slazemograniceni kapaciteti sudstva, koje treba da rjesava slucajeve korupcije, slican su problem ogranicenim kapacitetima zdravstva - u tome valjda nema spora, i do ogranicenih resursa, u smislu uskih grla sistema, se dodje prije ili kasnije od koje god djelatnosti da se krene, a naravno, voljna neefikasnost sudstva, skrivanje slucajeva korupcije, nereagovanje strukovnih organizacija (ukoliko je njihovo da reaguju) su vec druga, malignija aberacija (ako je kriterijum razlog nastanka)sto se tice neizvjesnosti, slazem se, s tim da se ona ne odnosi samo na percipirani ili realni stepen korupcije u zdravstvu, nego i na druge parametre, kao sto su strucnost, motivacija medicinskog osoblja i dostatnost dijagnostickih i bolnickih (i sl) kapaciteta u sistemuda proceduru prijavljivanja korupcije treba pojednostaviti, kao i da detektovani slucajevi ne treba da prodju nekaznjeno - to se valjda podrazumijevau praksi, tek ce rast kapaciteta zdravstva i sudstva bitnije doprinijeti borbi protiv korupcije, jer je ona u zdravstvu tiha i usitnjena i opstaje upravo i na nedostatnim kapacitetima
nadovezala sam se na deo tvog citata u kom navodis da mito u efektima nije ni blizu posledicama koje daju ostali problemi, ako su sistemske prirode, sto mi govori da korupciju ne smatras sistemskim problemom. razlog zasto ovaj vid korupcije nazivamo 'sitnom' je taj sto, nazalost, imamo i 'krupnu', ali to ne znaci da je u masi njena velicina beznacajna, niti da ona nema sistemski karakter.to da su efekti korupcije manji od efekata ogranicenih kapaciteta je u najmanju ruku upitno. uostalom, sta znaci velicina efekta u situaciji budzetskog ogranicenja gde sa jedne strane imamo problem koji ne zahteva nikakva dodatna novcana sredstva (naprotiv, ucinio bi ustedu) i drugi problem (potreba za obnovom opreme) ciji je uzrok nedostatak novcanih sredstava, a bez izgleda da se u doglednoj buducnosti ta situacija promeni tj. da se potrebna sredstva obezbede. prilicno je ocigledno, osim ako ne patimo od megalomanskog hvatanja u kostac iskljucivo sa problemima koje je, prema sadasnjem stanju stvari, nemoguce ili jako tesko resiti. cak sam sklona da tumacim takvu inertnost u resavanju ovog problema kao svesno cinjenje u cilju precutne redistribucije. drzava nema mogucnost da iz budzeta izdvaja dodatna sredstva radi povecanja zarada medicinskog osoblja, barem ne onom dinamikom koja bi zadovoljila njihove zahteve. zato je precutno i tolerisano to da kroz neformalne kanale nadoknade razliku koji ovi, opravdano ili neopravdano, smatraju da zasluzuju. i svi ostali segmenti sistema su u funkciji tog zmurenja na jedno oko prema tom problemu. time izdaci drzave formalno ostaju isti i dodatni pritisci na budzet se ne javljaju, troskovi zdravstvenih usluga u statistici ostaju nepromenjeni, doktori alternativnog postenja zadovoljni i cute, ovi drugi doktori iz svojih razloga takodje cute i sve organizovane interesne grupe su zadovoljene ili bar ne izrazavaju otvoreno svoje nezadovoljstvo.medjutim, time se trose i drugi resursi, za ciju obnovu nista od tog dodatnog placanja od strane pacijenta ne ide. pa onda dolazimo do toga da problem sitne korupcije i nije tako nepovezan sa losom opremljenoscu ili infrastrukturom u zdravstvu.sto se tice neizvesnosti, rekoh da je taj dodatni nivo neizvesnosti neprihvatljiv, jer po prirodi posla odredjeni stepen neizvesnosti uvek postoji i nemoguce ga je u potpunosti eliminisati.
Link to comment

nikakva megalomanska shvatanja, cinjenica je da se problem korupcije u zdravstvu nece rijesiti dok zdravstvo ne postane opskrbljenije resursimaedit:

nadovezala sam se na deo tvog citata u kom navodis da mito u efektima nije ni blizu posledicama koje daju ostali problemi, ako su sistemske prirode, sto mi govori da korupciju ne smatras sistemskim problemom. razlog zasto ovaj vid korupcije nazivamo 'sitnom' je taj sto, nazalost, imamo i 'krupnu', ali to ne znaci da je u masi njena velicina beznacajna, niti da ona nema sistemski karakter.
ako stoji, kao sto u javnom diskursu provejava, da se za dodatni novac (tj mito) dobija dodatni kvalitet usluge, to jeste ogroman problem, ali u efektima ni blizu posljedicama koje daju ostali problemi, ako su sistemske prirode
tj ako su ostali problemi sistemske prirode, onda su oni veci po negativnim efektima od korupcije. ne bih rekla da sam rekla da korupcija nije sistemski problem.
cak sam sklona da tumacim takvu inertnost u resavanju ovog problema kao svesno cinjenje u cilju precutne redistribucije. drzava nema mogucnost da iz budzeta izdvaja dodatna sredstva radi povecanja zarada medicinskog osoblja, barem ne onom dinamikom koja bi zadovoljila njihove zahteve. zato je precutno i tolerisano to da kroz neformalne kanale nadoknade razliku koji ovi, opravdano ili neopravdano, smatraju da zasluzuju. i svi ostali segmenti sistema su u funkciji tog zmurenja na jedno oko prema tom problemu. time izdaci drzave formalno ostaju isti i dodatni pritisci na budzet se ne javljaju, troskovi zdravstvenih usluga u statistici ostaju nepromenjeni, doktori alternativnog postenja zadovoljni i cute, ovi drugi doktori iz svojih razloga takodje cute i sve organizovane interesne grupe su zadovoljene ili bar ne izrazavaju otvoreno svoje nezadovoljstvo.medjutim, time se trose i drugi resursi, za ciju obnovu nista od tog dodatnog placanja od strane pacijenta ne ide. pa onda dolazimo do toga da problem sitne korupcije i nije tako nepovezan sa losom opremljenoscu ili infrastrukturom u zdravstvu
ne sporim da je moguce da drzava odrzava mir sa zdravstvenim radnicima precutnim dozvoljavanjem korupcije. problem sitne korupcije jeste povezan sa neopremljenoscu, to sam i napisala u prethodnom postu.stvarno ne vidim da je potrebno da, ako smatram da korupcija nije najveci problem u zdravstvu, dokazujem da i dalje mislim da ona jeste negativna pojava i da obara kvalitet zdravstva Edited by morgana
Link to comment

za one s malo smisla i interesa za javnozdravstveno, zanimljiv članak o korupciji u medicini. ukratko, autorica tvrdi: ima je i u bogatijim sustavima puno više nego pretpostavljamo, a neki od osnovnih uzroka i prepreka iskorjenjivanju kriju se u neizvjesnosti koju nosi traženje zdravstvene usluge, disbalansu u informiranosti zdravstvenog radnika i pacijenta, brojnosti i raspršenosti sudionika i relativno velikoj sloboda koja je dana zdravstvenom sustavu kod pitanja vlastite regulacije .

Link to comment
E dobro da si ovo pomenula.Institucija "uvaliti matorca u bolnicu" ne postoji u našem sistemu.A svi se ponašaju kao da postoji. Na hospitalno lečenje mogu da budu primljeni samo oni pacijenti koji imaju indikacije za tako nešto a u indikacije ne spada kada rodbina misli da je "baba loše i će da umre".Ne retko nakon što se ispostavi da baba ne ispunjava uslove za prijem dolazi ne samo do neprijatnosti u vidu pičkaranja od strane rodbine već i do ponude tipa "platićemo koliko treba".Nešto se ne sećam da je neko takve prijavljivao, hapsio, osuđivao, javno razapinjao na krst... - jer je i to krivično delo.Pre se to završi tako što i u takvim situacijama lekari ispadnu grbavi jer "baba umire od karcinoma, a oni neće da je prime".Jer - po lekarima se u našoj zemlji ama baš svako može izrigati kako mu se prohte. A pacijenti i rodbina imaju prava da rade šta god im padne na pamet.I ne, ne možete ni u ludilu da zamislite šta im sve padne na pamet.
bash mi je drago sto si naishao. ja sam, na nesrecu, od onih poshtenih <_<i govorim o situaciji u kojoj star chovek, srchani bolesnik, sa 3-4 kojekakve instalacije na krvotoku, nakon pregleda kod svog lekara opshte prakse, nakon pregleda kod svog kardiologa, nakon dobijanja uputa da kao hitan sluchaj (rekoh li hitan, a valjda to nadlezni kardiolog razume bolje od mene, pa onda stvarno i nije moje da mislim), bude lokalizovan u jednoj od dve odgovarajuce ustanove klinichkog centra... dodjite za mesec ipo :o dakle niko nikog nije 'ubudzivao' u zdravstveni sistem. a sta je ko ochekivao na tom putu, to ja zaista ne znam. znachi nije dovoljno da se napishe hitno. treba josh neshto, sta je to - ja ne znam.i mojne ti samnom tako, ja za vas tamo imam yebenog razumevanja kolko ocesh. da nisam gledala svojim ochima ne bi ni znala... madaopet, mene me u zemunu shetaju od doma zdravlja kome teritorijalno pripadam, jer je guzva, do doma zdravlja u gornjoj varoshi, gde ima mesta, ali teritorijalno ne pripadam, evo vec 15 godina. niko da se seti da bi mogo da me primi. ona oba puta kad sam imala grip. il mi upalo neshto u oko. sta da radim? sad chekam da se ozbiljnije razbolim, pa da vidim da mi tomica reshi taj problem, on sigurno moze. a onda ce me pitati da donesem karton iz studentske poliklinike, star 20 godina. pa kad prenesem sve u nbg, trazice mi karton koji nemam u zemunu. ubice vas administracija :onaravno, moze i ristic za legalnu kintu, ako mi se bash zuri. a osiguranje i tako placam da mi se leche deca, i nisam nesrecna. bar neshto.ja sam zdrava. evo, osecam se kao deda kome ne izdaju vozachku 3 meseca, jadna ja ^_^ Edited by thermal bug
Link to comment
nikakva megalomanska shvatanja, cinjenica je da se problem korupcije u zdravstvu nece rijesiti dok zdravstvo ne postane opskrbljenije resursima
znaci, dok srbija ne postane bogatija drzava? mi se opet necemo sloziti ni u terminoloskom, ni u sustinskom smislu. ne slazem se da je to cinjenica, jer za to se ne pruzaju razlozi dublji od licnog uverenja. zatim, srbija niti njeno zdravstvo ne moze postati bogatija ukoliko se problem korupcije ne svede na minimalne okvire, jer ona jede resurse u cijoj obnovi ne ucestvuje i u tome je njeno destruktivno dejstvo. kako onda bolje opskrbiti zdravstvo resursima, kad resursi stalno cure?
stvarno ne vidim da je potrebno da, ako smatram da korupcija nije najveci problem u zdravstvu, dokazujem da i dalje mislim da ona jeste negativna pojava i da obara kvalitet zdravstva
odakle sad ovo?? vrlo svesno sam se trudila da precizno koristim tvoj izraz da je jedno veci problem od drugoga, ocekujuci da se ponudi i objasnjenje za to. ja sam svoje nasiroko dala.
Link to comment
za one s malo smisla i interesa za javnozdravstveno, zanimljiv članak o korupciji u medicini. ukratko, autorica tvrdi: ima je i u bogatijim sustavima puno više nego pretpostavljamo, a neki od osnovnih uzroka i prepreka iskorjenjivanju kriju se u neizvjesnosti koju nosi traženje zdravstvene usluge, disbalansu u informiranosti zdravstvenog radnika i pacijenta, brojnosti i raspršenosti sudionika i relativno velikoj sloboda koja je dana zdravstvenom sustavu kod pitanja vlastite regulacije .
moj licni utisak je (neocekivana) slicnost izmedju ovog problema u finansijama i medicini. rizik zajednicki za obe oblasti je prilika za nedozvoljeno sticanje materijalne koristi, cije ishodiste cesto jeste i informaciona asimetrija izmedju korisnika i pruzaoca usluge. pitanje neizvesnosti, samoregulacije, disperzije/koncentracije ucesnika takodje. ono sto mi je porazavajuce je to da su u prvoj oblasti mehanizmi i institucije za minimiziranje tih rizika bolje i detaljnije definisani nego u medicini (u srbiji takodje).
Link to comment

jedan od izvora korupcije u zdravstvu su i oskudni resursi, ljudski ili tehnicki. primjerice, sa vecim brojem aparata za magnetnu rezonancu, manji je broj pacijenata po aparatu i time manje razloga za vanredno finansiranje odlaska na takav test. osim toga, i borba protiv korupcije kosta, narocito uzevsi u obzir odnose moci u drustvu, pa i mogucnost da drzava precutnim dozvoljavanjem korupcije u krajnjem stedi budzetski novac koji bi inace, uzevsi u obzir potencijalne pritiske zdravstvenih radnika, dala za njihove vece plate.nije mi logicno da je, a osvrcem se na clanak koji je linkovala nikol, frekvencija korupcije identicna za svaki njen vid, ovdje i na zapadu. smanjivanje neizvjesnosti kao razlog za pacijenta uvijek stoji, s tim da je kod nas ono cesce nego drugdje po osnovu nedostatnih resursa, tj u namjeri da se stigne na zakazani pregled ili zahvat u doglednom roku, cime se povecava vjerovatnoca pozitivnog ishoda za pacijente. italija, tj barem njen juzni dio, ima slican problem u okviru javnog zdravstva.

Edited by morgana
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...