Jump to content
IGNORED

Naučna fantastika


Ajant23

Recommended Posts

Kada govorimo o žanru, često se previđa da postoje dva ključna aspekta žanra koja taj žanr oblikuju i menjaju - stvaralački (rediteljski, scenaristički, glumački, itd.) i producentski (ekonomski). Treći - bioskopski pomalo je izgubio na značaju, mada je i dalje bitan za priču.

Kada industrija, gledano iz ugla ljubitelja SF-a podmeće kukavičije jaje  (najčešće) akcionog filma u SF, ona, u stvari radi ono što je oduvek radila - menja (kreira) žanr. Žanr je tu da bi bio kanal komunikacije između producenata, stvaralaca i publike. Tako on ne može biti nekakva principijelna tačka koja bi bila sama sebi cilj. Kada bi se tako nešto desilo SF žanru on bi se tada ugasio i niko ne bi snimao SF filmove. Zato danas imamo razne pucačine koje se prodaju kao SF (dakle i jesu to), ali zapadne nam, recimo i neki Moon, na sreću.

Link to comment

Да, то је срећна лоша околност.

 

До појаве рачунарске анимације СФ је био стравично скуп за производњу. Чак и оно што је Лукас радио у Ратовима је углавном рачунарски вођено макетарство; Јода је био прави робот и мора да је коштао ђаво ипо. Ко зна колико је добрих идеја пропало јер су биле прескупе да се направе од дрвета како ваља, а да се шкртарило испале би дркопиш, те ништа од тога. И ту је наступила прилична осека, било је година кад би се снимила једва шачица.

 

А онда је дошла школа која тврди да се снимање СФа исплати, и уз добру рачунарску графику, или бар добро избегнуту (Егзистенз, например - има можда 1 створа који није био пред камером) не мора да кошта много. Оно, за пуцачину спором светлошћу и даље треба платити доста, није битно да ли столаре или триде дизајнере, неко мора то све да нацрта и да изведе на видело (прскајући на крају фарбу или пикселе, количина ликовног рада по метру траке се не да избећи), али је укупан трошак некако подношљивији и ето, сад се исплати.

 

И онда више немамо СФ као жанр (осим у књигама, можда), него имамо ратни СФ, акциони СФ, СФ комедију, СФ спектакл, СФ мозгалицу итд итд. Е, да, и да се Лукас не наљути, и СФ бајку.

Link to comment

Од осеке, не знам тачно које су то године биле, одокативно касне седамдесете до негде деведесетих.

 

Није могло да се исплати за ситније пројекте, морало се ићи на велико, што због утицаја Ратова. У више зборника СФа (Гарднер Доз... бемлигакакосечита, и још пар сличних) сам нашао кукњаву на мали број филмских наслова за предметну годину.

 

Док нису нашли начина да им се опет исплати. А и остала техника је постала приступачнија - ено га "Primer" (не знам да ли да га преведем као "читанка", "буквар", "почетни премаз", "пуњач"... све је могуће) који је обичан студентски рад, могао да буде снимљен за двеста долара и три викенда, а испао култни класик.

Link to comment

Pa neka je i bila pauza, ona upravo potvrđuje to da je postojanje ekonomskog interesa imanentno SF-u, kao, uostalom, i svakom drugom žanru. Po tome što pričaš, ispada da je CGI oživeo žanr i on je sad takav kakav je. Sama industrija se promenila, ali je žanr sačuvan u novoj drugačijoj industriji. Publika koja danas ide na, ne znam, Pacific Rim guta kao SF to što joj industrija i prodaje kao SF.

Link to comment

Да, то је срећна лоша околност.

 

Јода је био прави робот и мора да је коштао ђаво ипо. Ко зна колико је добрих идеја пропало јер су биле прескупе да се направе од дрвета како ваља, а да се шкртарило испале би дркопиш, те ништа од тога.

 

 

Just for the record: joda u originalnoj trilogiji nije bio nikakav robot nego mapet (lutka).

Link to comment

Pa neka je i bila pauza, ona upravo potvrđuje to da je postojanje ekonomskog interesa imanentno SF-u

 

I činjenica da je Trifo praktično vratio SF u evopski film valjda potvrđuje isto...

Link to comment

I činjenica da je Trifo praktično vratio SF u evopski film valjda potvrđuje isto...

 

Pa ja sad ne znam da li je to tako ili ne, pošto ne znam baš kakve su bile ekonomske okolnosti u evropskim kinematografijama u to vreme, a i to su razne zemlje sa raznim pričama. Ali, evo, mogu da kažem za Solaris Tarkovskog, na primer - bez obzira na to što je snimljen po SF romanu i odatle ima neke SF klišee, svakako da ekonomski gledano to nije SF - film se ne prodaje kao SF i ne prepoznaje bioskopski kao SF, jer generalno i ne zavisi od prodatih karata, jer je to SSSR, komunistička država.

Ovako, od oka, više mi se čini da je SF u Evropi eksces, nego nekakav žanr na koji će publika ići jer je to taj žanr.

Generalno, ne kapiram insistiranje na žanrovskom filmu u kinematografijama koje žive od državnih para - kao, sad, hoćemo da snimamo horore u Srbiji, pa da država da pare a mi snimamo žanr. To mi samo po sebi nema smisla.

Link to comment

Znaš i sam da Tarkovski nije bio zadovoljan Solarisom zato što je snimio SF film, žanr ga je sputao kako je sam rekao, tako da mi nije to što pišeš najjasnije. Naravno, i sam stvaralac poput Tarkovskog kada je to rekao samo je pokušavao da se uklopi u kruti teorijski diskurs i komunicira sopstveno nezadovoljstvo filmom, i sve to skupa nije nešto posebno bitno: niti priča o žanru niti njegov odnos prema sopstvenom filmu i tako dalje...

 

 

Aelita, Metropolis, Farenhajt 451, Solaris su ekscesi, ma da... Čak je i 2001. snimljena u Evropi gde je žanr i nastao.

 

Ja uopšte ne kapiram insistiranje na žanrovskom filmu niti šta je to. Autorski film je zamišljen kao faza u kojoj se negira teza za koju se bori i koja glasi: ne postoji autor. Koliko je manje-više izvesno da je priča o autorskom filmu bila borba protiv stvaraoca, priča o žanrovskom filmu je još dosadnija...

Link to comment

Pa ja sad ne znam da li je to tako ili ne, pošto ne znam baš kakve su bile ekonomske okolnosti u evropskim kinematografijama u to vreme, a i to su razne zemlje sa raznim pričama. Ali, evo, mogu da kažem za Solaris Tarkovskog, na primer - bez obzira na to što je snimljen po SF romanu i odatle ima neke SF klišee, svakako da ekonomski gledano to nije SF - film se ne prodaje kao SF i ne prepoznaje bioskopski kao SF, jer generalno i ne zavisi od prodatih karata, jer je to SSSR, komunistička država.

Malo bizarnosti: Stalker je samo u Moskvi imao  2 000 000 gledalaca.

Link to comment

Što se mene tiče - najdobriji. (Zato ga je i snimao dva puta)

A o knjizi da ne govorim, remek delo.

Edited by beatakeshi
Link to comment

Jebes zanrove i podele po tom osnovu: to je za prosek filmove, koji - i kao takvi - ne moraju da budu obavezno losi, naprotiv.

Stvarno dobar film je samo i jedino to - dobar film, jebe se nekom kom zanru pripada, osim ako se ne otvori zanr 'dobar film', tada ladno mogu Solaris, Rio Bravo i Psiho da idu zajedno i treba da idu zajedno i jesu zajedno.

 

Dole zanrovi i zanrovanje!

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...