Jump to content
IGNORED

Hoću da budem programerka


Recommended Posts

It's funny because it's true.

U to ime (da ne idem sad na strukovni humor),

  •  perfect code
  •  actually happy with the design
  • 3 active users in 6 months.

Side projects.

 

:D

Edited by JozoMujica
Link to comment

Ma ja radim u čemu god treba da se radi.

 

Jel znas onaj:

 

Dodje programer na intervju za posao. Pitaju ga da li zna ovaj jezik - zna, onaj jezik - zna, prosli kroz 5-6 jezika i intervjuer kaze: "Da li znas Python?", "Znam", kaze programer. Daju mu prilicno kompleksan zadatak da provere.

On iz povelike torbe izvadi knjigu "Python za pocetnike", uvali se u stolicu i krece polako da cita, od uvoda pa polako...

Lik ga gleda i nakon nekog vremena pita: "Sta radis jbt???"

Lazy loading B-)

Link to comment
  • 1 month later...

Opusten sam ja (proslo je mnogo godina od vremena kad sam mogao da se licno prepoznam u ovoj prici), znam da se sale, ali u ovoj sali ima previse istine. I nisu samo programeri u pitanju.

Link to comment

(preko) 5 godina studija, preko 10 godina produkcije... čovek bi pomislio da sam u stanju da smislim nešto bolje od "a da probamo da restartujemo server, možda proradi". što je najcrnje - naravno, proradilo je.

Edited by Svarog
Link to comment

Moguće, dosta su to neodređeni termini i postoje različita tumačenja. Meni je informatika šira oblast od računarstva. Moguće je , u teoriji, razviti teoriju obrade informacija bez računara ili bar bez računara u današnjem smislu reči "računar". 

 

Na većini fakulteta postoji razlika između ova dva termina, npr. na MATF postoji smer "računarstvo i informatika". Nisam siguran kako definišu ove termine, ali očigledno ih razlikuju.

 

Ja sam mislio da računarstvo = computer engineering a informatika = computer science.

 

Ima na engleskom nešto što se zove information science, ali to je kada je Srbija u pitanju najbliže smeru koji se zove bibliotekarstvo.

Link to comment

Informatka bi u centru interesovanja trebalo da ima pojam informacije te jednim delom (teorija informacija - Senonova i uopste terija kodiranja, kvanta teorija informacija i sl.) upada u computer science, ali se, recimo, informacioni sistemi obicno ne tretiraju kao deo CS-a, mada i tu ima nekoih preklapanja. Informacione nauke, kako se proucavaju u bibliotekarstvu, su definitivno deo informatike, ali bi trebla jako puno maste da se podvedu pod CS. Pojednostavljeno, na primeru - informatika baze podataka tretira kao sredstvo za pravljenje informacionih sistema, CS se ne bavi bazama podataka, njega zanima projektovanje i realizacija sistema za upravljanje bazama podataka (DBMS).

 

Sa samim CS-om stvari su mnogo komplikovanije. Neki autori ga posmatraju iskljucivo kao deo primenjene matematike, ono sto je za druge teoretski CS: teorija algoritama (izracunljivost, modeli racunanja), teorija jezika, teorija distribuiranih sistema, teorija tipova podataka, ... Racunarstvo ni trebalo da bude computer engineering i to je ono sto neki zovu primenjeni CS: prgrmiranje, hardver (do dubine na kojoj to postaje elektronika), racunarske mreze (ispod nivoa informacionih sistema).

 

Naravno, granice su jako fluidne i sve ovo zavisi od podnevlja i vremena, a veoma cesto i od autora. Recimo, pre desetak godina, Dijsktra je dao definiciju software engineering-a koja mi je u tom trenutku delovala apsurdno jer ga je ovu disciplinu potpuno odvojio od programiranja (zapravo je suprostavio programiranju), a koja, kako se meni cini, vremenom dobija na snazi.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...