Jump to content
IGNORED

Pitanje za pravnika


ordi

Recommended Posts

ocenjuje se istinitost tvrdnje da je neko idiot, pa čak i ako se utvrdi istinitost, to je i dalje uvreda?

 

ja sam mislio da se istinitost ocenjuje samo kod objektivno utvrdivih stvari, tipa, uradio ili nije uradio, ima ili nema, bio ili nije bio, itd.

Link to comment

ocenjuje se istinitost tvrdnje da je neko idiot, pa čak i ako se utvrdi istinitost, to je i dalje uvreda?

 

ja sam mislio da se istinitost ocenjuje samo kod objektivno utvrdivih stvari, tipa, uradio ili nije uradio, ima ili nema, bio ili nije bio, itd.

 

Dobro de, karikiram malo. Ali mogao bi biti dobar primer da nekoj gojaznoj osobi (objektivno utvrdiva cinjenica) kazes "debeli".

Link to comment

Dobro de, karikiram malo. Ali mogao bi biti dobar primer da nekoj gojaznoj osobi (objektivno utvrdiva cinjenica) kazes "debeli".

 

a zasto je to uvreda? to je vizuelni opis osobe i nishta drugo

jel bi se smatralo po istom principu da nekoj mrshavoj osobi kazes 'mrshavi'

 

 

kakav debilan zakon, neka emotivna lopovska dushica te tuzi jer si rekao da je lopov

 

trt mrt, kakogod, u predmetnom slucaju je na kraju krajeva izvesno da osobi vishe znachi da joj ne pronadju IP nego da li bi je tuzili. jer one njushke nece ni razmisljati o tuzbi nego o nekoj mrachnoj ulici i sachekushi

Link to comment

Zavisno od konteksta, moze biti uvreda. Za postojanje uvrede bitne su tri stvari: 1) da postoji namera omalovazavanja, nipodastavanja, potcenjivanja i slicno; 2) da izreceno po nekim objektivnm kriterijumima predstavlja uvredu i 3) da onaj kome je uvreda upucena zaista oseca da mu je povredjeno dostojanstvo. Drugim recima, moraju biti ispunjeni i objektivni (da se izreceno po opsteprihvacenim merilima smatra uvredljivim) i subjektivni (da se neko stvarno oseca uvredjenim) uslovi. Da li su ti uslovi ispunjeni utvrdjuje se u svakom konkretnom slucaju, s obzirom na sve okolnosti, pa tako jedna ista primedba u nekim slucajevima moze biti uvreda, a u nekim drugim ne.

Edited by Milogled Bluff
Link to comment

http://www.ombudsman.rs/index.php/lang-sr/2012-02-07-14-03-33/3719-2015-03-03-14-39-09

 

 

 

Секретаријат за образовање и дечју заштиту Градске управе града Београда и Градска управа за послове локалне самоуправе и опште управе града Крагујевца нису отклонили пропусте начињене током претходних година због нејасног и незаконитог поступка одређивања цене услуга у предшколским установама и утврђивања учешћа родитеља у финансирању ове делатности 

 

 

У Т В Р Ђ У Ј Е

 

Секретаријат за образовање и дечју заштиту Градске управе града Београда и Градска управа за послове локалне самоуправе и опште управе града Крагујевца нису припремиле и надлежним органима Града Београда и Града Крагујевца предложиле опште акте којима се законито, правилно, јасно и аргументовано утврђују економска цена боравка детета у предшколској установи и учешће корисника у финансирању ове услуге.

 

Секретаријат за образовање и дечју заштиту Градске управе града Београда начинио је  пропуст у раду тако што је незаконито и неправилно утврђивао учешће корисника услуга у цени услуга у предшколским установама чији је оснивач Град Београд, у периоду од 03. 04. 2010.[1] до краја 2014. године.

 

Градска управа за послове локалне самоуправе и опште управе града Крагујевца начинила је  пропуст у раду тако што у периоду од 03. 04. 2010. године до 31. 08. 2014. године Градском већу није предложила доношење одлуке којом би се законито и правилно утврдило учешће  корисника услуга у трошковима боравка деце у предшколским установама, нити је указала да је одлукама Градског већа учешће корисника утврђено незаконито и неправилно.  


[1] дан ступања на снагу Закона о предшколском васпитању и образовању

 

 

 

 

V

Потребно је да Секретаријат за образовање и дечју заштиту Градске управе града Београда, у сарадњи са Министарством просвете, науке и технолошког развоја, другим органима града Београда и предшколским установама, пронађе и надлежним органима града Београда предложи начин на који ће корисницима услуга умањити последице обрачунавања учешћа у цени услуге предшколског васпитања и образовања у периоду од 03. 4. 2010. до 31. 12. 2014. године, које није било у сагласности са прописима[1].

 

VI

Потребно је да Градска управа за послове локалне самоуправе и опште управе града Крагујевца, у сарадњи са Министарством просвете, науке и технолошког развоја, другим органима града Крагујевца и Предшколском установом Нада Наумовић“ пронађе и надлежним органима града Крагујевца предложи начин на који ће умањити последице обрачунавања учешћа у цени услуге предшколског васпитања и образовања у периоду од 03. 04. 2010. до 31. 08. 2014. године, које није било у сагласности са прописима[2].


[1] дана 03. 04. 2010. године ступио је на снагу Закон о предшколском васпитању и образовању којим је прописано учешће корисника услуга у висини од 20% од цене услуге предшколске установе, а до 31. 12. 2014. године је учешће корисника одређено у висини већој од 20% од цене услуге

[2] до 31. 08. 2014. године је примењивана одлука Града Крагујевца на основу које је одређено учешће корисника услуга веће од 20%

 

 

VII

 

Приликом поступања по препорукама V и VI Секретаријат за образовање и дечју заштиту Градске управе града Београда и Градска управа за послове локалне самоуправе и опште управе града Крагујевца треба да размотре већ постојеће могућности и ресурсе, као што је омогућавање корисницима којима износ учешћа у финансирању услуга предшколског образовања и васпитања није обрачунаван у сагласности са прописима, у адекватном временском периоду, коришћење услуга које градске установе и органи пружају бесплатно одређеним категоријама грађана, на исти начин и под истим условима.

Секретаријат за образовање и дечју заштиту Градске управе града Београда и Градска управа за послове локалне самоуправе и опште управе града Крагујевца треба да размотре и друге могућности како би се у највећој могућој мери умањиле последице учињених пропуста.

 

Секретаријат за образовање и дечју заштиту Градске управе града Београда и Градска управа за послове локалне самоуправе и опште управе града Крагујевца обавестиће Заштитника грађана о поступању по препорукама у року од 60 дана од дана пријема овог акта, уз достављање документације која поткрепљује изјашњење органа.

 

Ukratko: tužiti odmah ili čekati da prođe ovaj rok od 60 dana?

Link to comment
Ukratko: tužiti odmah ili čekati da prođe ovaj rok od 60 dana?

 

Čekati još mnogo štošta. Eventualna tužba sad bi bila odbijena na keca.

Link to comment

Zbog činjenice da nije otpao pravni osnov po kome je u svakom pojedinačnom slučaju određivana visina naknade za celodnevni boravak deteta u vrtiću. Grad Beograd je imao Pravilnik o regresiranju boravka dece u predškolskim ustanovama, kojim je bio predviđen veći procenat učešća roditelja u ceni boravka od onog koji je propisan zakonom (50-60% umesto 20%) jer pravilnik nikada nije usklađen sa izmenama Zakona o fin. podršci porodicama sa decom i Zakona o društvenoj brizi o deci, što je morao biti kao propis niže pravne snage. Na osnovu tog i takvog pravilnika, po zahtevu roditelja, donošena su pojedinačna rešenja u upravnom postupku kojim je utvrđivan procenat učešća u ekonomskoj ceni boravka deteta u svakom pojedinačnom slučaju.

 

Po aktuelnom stavu sudske prakse parnični sud, koji odlučuje o naknadi štete, vezan je pravnosnažnim rešenjem organa uprave. Stoga, da bi za taj sud postojala šteta tj. da bi se mogla dokazati, potrebno je prvo iz pravnog poretka ukloniti rešenje Gradskog sekretarijata za socijalnu zaštitu o priznavanju prava na regresiranje boravka dece u predškolskoj ustanovi. Obzirom da je to rešenje doneto na bazi nezakonitog pravilnika, da bi se rešenje uklonilo potrebno je prvo da Ustavni sud oglasi neustavnim pomenuti pravilnik Grada Beograda. Za to sve treba oko 2 godine, pod uslovom da je sada ili nedavno neko pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom.

 

Pre će Grad, ako je pameti u tom sekretarijatu, dotle prihvatiti Jankovićevu preporuku i ponuditi vansudsko namirenje na onaj goreopisani način. Ako li ne, onda tužba, ali ne pre ovoga što sam opisao.

Link to comment

Nešto me kopka a nemam vremena da kopam, pa ako može razjašnjenje, nekako mi se čini da je ovo pravi topik - u Srbiji ne postoji zakonska mogućnost da se ugovor potpiše elektronski? Uvek mora uživo, papir, lične karte i tajrad, jel da? Ubeđen sam da je to razlog što mobilni operateri šalju kurire na gajbu da donesu za produženje ugovora a ne što su glupi ili van koraka s vremenom.

Link to comment

Ma može odavno, pod uslovom da je potpisan kvalifikovanim elektronskim potpisom. Zakon o elektronskom dokumentu je donet odavno, i takvim dokumentima daje istu dokaznu snagu kao i papirnim svojeručno potpisanim. Ali u praksi ne šljaka na sudu kao dokaz, sudija još za to nije čuo, pa se opreza radi i dalje primenjuje stara metoda štapa i kanapa.

 

Inače nam je u domaćih pravnika nivo informatičke pismenosti u ravni 4. razreda osnovne.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...