Jump to content
IGNORED

Procenat bezveznih naucnih radova u svetskim casopisima


3opge

PITANJE SE ODNOSI NA PRIRODNE NAUKE  

72 members have voted

You do not have permission to vote in this poll, or see the poll results. Please sign in or register to vote in this poll.

Recommended Posts

  • Replies 160
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Indy

    47

  • betty

    19

  • hazard

    14

  • paculla

    12

Top Posters In This Topic

U je, taj Bajezijan je bas hevi. Posto to verovatno ni 99% naucnika ne razume do kraja, mozes dokazati bilo sta. (A to sto kaze da bi to trebalo ubaciti u nastavni program za buduce generacije psihologa, ne znam ko ce onda da savata studente za takav program - obicno se interesovanja za psihologiju i matematicke nauke uzajmno iskljucuju, barem je tako rekao Lari Samerscool.gif).(A ima i ono da bi Bem potrebovao "izuzetne dokaze za izuzetne tvrdnje". Ne samo zgodno nastelovanu Hipotezu 1.)Sve se pitam, sta bi Tesla na ovo rekao.ss1.gifvortex_in_vortex_out.gifIf you only knew the magnificence of the 3, 6 and 9, then you would have a key to the universe.— Nikola Tesla

Link to comment

Obrisao sam svoj stari glas i premestio ga na 40-50%, u skladu sa ovim novim momentima. Na kraju se mozda i pridruzim kurdimiru na 90-100%biggrin.gifBTW. Imao sam svojevremeno kolegu, jedno brdo mesa 2x2m iz Kanade, koji je kategoricno odbijao da uopste koristi bilo kakvu statistiku u svojim radovima (ipak je nekako uspeo da doktorira). Bavio se biljnim hormonima. Kaze, ako ovog ovde ima vise, onda ga ima vise - i tacka! "Jebo statistiku"... taj sentiment. Uvek sam mislio da je 1 volina, a sad mi se cini da je mozda bilo i neke mudrosti u tom stavu.

Link to comment

Нас су учили да је вероватноћа наука, а статистика метод.Виб је то краће рекао "статистика, наша дика, што пожелиш - то наслика".Не бих се изјашњавао гледе процента, али... прво се креће од погрешног узорка. Траже се кандидати преко новина и обећавају им се паре (или се наватавају из затвора и обећава им се скраћење... не каже да ли казне или доживотне). Дакле, прво отпадају они који никад не читају новине, они којима не пада на ум да изигравају заморце, они који би се јавили али сутрадан не могу да се сете где су то видели итд итд. Остану они са вишком времена а мањком пара, који су спремни да ризикују, а можда рачунају и да могу нешто да здипе.Онда, захтев да се опит спроводи у контролисаним условима. То може да даје неке резултате у физици, хемији или ботаници - већ код зоологије, а о човеку да и не причамо, контролисани услови су ненормални услови, и оно се не понаша као у стварности.Даље, потпуно игноришу већ постојеће податке. Неки дан чујем да се о пуном месецу рађа више деце. Јесте тачно, није тачно. Чегбре, имамо стотине милиона људи са утврђеним датумом рођења, и знамо за последња три памтивека кад је био пун месец. Што се то не тури у неко програмче па да видимо? Што то већ није урађено? Што то није урадио онај што је написао чланак о томе?Уместо тога, праве податке испочетка, у контролисаним условима, на узорку какав наватају (колико пара толико музике)... шацујем да добацује до 90%, ако не и јаче. Немам пара да саставим ваљан узорак тих истраживања.

Link to comment
Ima dobrih ideja koje je mislim juce objavio Nature (objavljivanje originalnih data setova, i tome sl.)http://www.nature.com/nature/journal/v470/n7334/full/470305b.html
Originalni, bas originalni data set? Hm, nema sanse...podaci se toliko "friziraju" u praksi (ne da bi bili krivotvoreni, vec da "izgledaju lepse", ili da se izbegnu neka nezgodna pitanja tipa "a zasto vasa kriva izgleda tako lepo svugda osim na tacki i toj i toj kada 'podivlja' na kratko?" i sl.) da ne verujem da bi iko pristao da to objavljuje za svaki rad.
Link to comment
ja mislim da bi ovde najprikladnija bila neka permutaciona analiza, posto je neutralna u odnosu na prethodno stanje (tj nema priore).
ja sam sve blize stavu da je buducnost u prolima permutacionoj statistici. ne prate je nikakve velike kontroverze, resava pitanje pretpostavke o (multi)normalnosti distribucije, i logicki je dovoljno bliska klasicnoj statistici da ne izaziva nepoverenje. jedino sto, koliko ja znam, jos uvek ne znamo mnogo o senzitivnosti, i nema neke razradjene mere velicine efekta, sto je bitno za bihejvioralne studije. (mada... ako im je dobra parcijalna kvadrirana eta, bice im dobro bilo sta. bas pre neku nedelju dobih da objasnjavam 107% varijanse kad se uzmu u obzir sve ete) za nas koji baratamo milionima podataka odjednom permutacije su jedini spas od bejzijanskog hokus pokusa :)ako stignem da napisem svoj clanak pre nego sto se porodim, napisacu ovde nesto vise o permutacionim testovima. indy: ja sve vise cenim radove gde je statistika vise kao afterthought. prvo pokazes podatke graficki, das citaocu da ih sam prouci, onda kazes sta ti tu vidis i tek na kraju sta od toga sto vidis potvrdjuje statistika. posle tumacis samo ono potvrdjeno statistikom, ali bar si sve prikazao crno na belo. a za svoj clanak, dosta toga i ne testiram. recimo, ispitanik cuje nekakav zvucni stimulus, i kad pogledam gde se aktivacija odvija, dobijem nesto u auditornom korteksu. mogu naravno da testiram sve delove mozga i da kazem koji su znacajno vise aktivirani od ostalih, ali s obzirom da se jasno vidi i da ne odstupa od ocekivanog, niti ce mi iko to traziti, niti ja vidim potrebu za statistikom. potom kazem, aj da podelimo mozak na dve pole, i aj da uzmemo u analizu... mmmmm... hajde neka bude deset najjace aktiviranih lokacija, ukupno dvadeset. i opet, niko mi nece reci nista na takvom nestatistickom izbora podataka koje analiziram. zatim pogledam frekvenciju okidanja neurona, pa kazem, vidis ti to, sa grafika deluje kao da se nesto dogadja ispod 12 Hz i izmedju 50 i 100 Hz - hajde da ogranicim analizu na te frekvencije. to je mnoooogo vise arbitrarnosti nego u drustvenim naukama gde obicno testiras sta god mozes (mada ne priznas kad pises clanak).rasejan: ove primedbe imaju generalno smisla, ali ne uvek. ono sto ja ispitujem se moze naci i u majmunima pod totalnom anestezijom, a odsutno je u samo nekim kategorijama psihicki obolelih. u tom smislu nema razloga ubijati se za prikupljanje reprezentativnog uzorka - studenti su sasvim ok. hocu reci, uzorak ne treba da bude reprezentativan samo za populaciju, vec i za predmet istrazivanja. istrazivanje na selektovanom uzorku u laboratorijskim uslovima cesto ima razne prednosti u odnosu na pokusaje da se precizno zabelezi sta se dogadja u RL, odnosno reprezentativno RL istrazivanje redovno prate mnoge teskoce.
Link to comment

@hazardTo bi bilo vrlo rizicno, originalnim podacima (zavisi o cemu se radi, ali recimo da najcesce dolaze iz neke vrste instrumentacije i/ili od tehnickih saradnika) mogu i drugi imati pristup, osim samog/samih autora. Gde sam ja radio mnogi sirovi podaci iz laboratorijske ili terenske opreme su lezali na shareovanom drajvu na lokalnoj mrezi i, ko nije imao pametnija posla, mogao je ne samo da ih iskopira, nego da ih iz ciste zlobebiggrin.gif izmeni (mada i o tome na kraju postoje beleske, ako bi se potegao network administrator). A neke vrste podataka se i shareuju izmedju veceg broja institucija (sirovi meteoroloski podaci npr), dok se drugi kupuju od kontraktora ili specijalizovanih servisa (recimo satelitska osmatranja)... tako da jedino sto moze da se menja je ono sto se posle radi s njima (a to i pise na ovom linku, "da se daju workings")... sto je i bilo u onom climategate slucaju, znaci ono njihovo fudgeovanje i tome slicno je izaslo na svetlo dana (samo sto je javnosti slabo objasnjeno da je neka vrsta fudgeovanja i normalna, stavise i dobrodosla, ali ne u onom smislu u kom bi to zlobnici mogli da protumace... ja sam sa nekih od mojih meteo-stanica skidao podatke o dnevnoj temperaturi od "99C", to je bilo kad je od grmljavine odlepila elektronika... A jednom je i krava pojela senzore. Morao sam da to zamenim interpolacijama iz drugih izvora, sto je sasvim legitimno - ako se dokumentuje u metodu, ali eto da je nesto politicki osetljivo, kao climate change, verovatno bih mogao da se nadjem na stubu srama).

Edited by Indy
Link to comment
indy: ja sve vise cenim radove gde je statistika vise kao afterthought. prvo pokazes podatke graficki, das citaocu da ih sam prouci, onda kazes sta ti tu vidis i tek na kraju sta od toga sto vidis potvrdjuje statistika. posle tumacis samo ono potvrdjeno statistikom, ali bar si sve prikazao crno na belo.
Slazem se, mozda cu neki od sledecih radova da tako formatiram, pa da vidim kako ce da prodje kod casopisa. Uglavnom sa dosta cestim fjuziranjem Results & Discussion se odmah raspaljuje po prici o onome sto je (naravno) znacajno, a ostalo kao da ne postoji.
Link to comment
@hazardTo bi bilo vrlo rizicno, originalnim podacima (zavisi o cemu se radi, ali recimo da najcesce dolaze iz neke vrste instrumentacije i/ili od tehnickih saradnika) mogu i drugi imati pristup, osim samog/samih autora. Gde sam ja radio mnogi sirovi podaci iz laboratorijske ili terenske opreme su lezali na shareovanom drajvu na lokalnoj mrezi i, ko nije imao pametnija posla, mogao je ne samo da ih iskopira, nego da ih iz ciste zlobebiggrin.gif izmeni (mada i o tome na kraju postoje beleske, ako bi se potegao network administrator). A neke vrste podataka se i shareuju izmedju veceg broja institucija (sirovi meteoroloski podaci npr), dok se drugi kupuju od kontraktora ili specijalizovanih servisa (recimo satelitska osmatranja)... tako da jedino sto moze da se menja je ono sto se posle radi s njima (a to i pise na ovom linku, "da se daju workings")... sto je i bilo u onom climategate slucaju, znaci ono njihovo fudgeovanje i tome slicno je izaslo na svetlo dana (samo sto je javnosti slabo objasnjeno da je neka vrsta fudgeovanja i normalna, stavise i dobrodosla, ali ne u onom smislu u kom bi to zlobnici mogli da protumace... ja sam sa nekih od mojih meteo-stanica skidao podatke o dnevnoj temperaturi od "99C", to je bilo kad je od grmljavine odlepila elektronika... A jednom je i krava pojela senzore. Morao sam da to zamenim interpolacijama iz drugih izvora, sto je sasvim legitimno - ako se dokumentuje u metodu, ali eto da je nesto politicki osetljivo, kao climate change, verovatno bih mogao da se nadjem na stubu srama).
Pa veliki je korak od toga da masa ljudi ima pristup tome i tome, do toga da se to obajvljuje uz rad redovno. Tipa kao imas PDF i onda na kraju link na originalne podatke? How yes no.No dobro, ja imam predrasude iz svoje struke (inzenjerske) gde uglavnom izlaze radovi o nekim novim spravama koje jelte nesto rade, ali u vecini slucajeva bas ne rade bas tako kako bi trebalo, pa se onda u rad cesto stavljaju samo oni najbolji podaci a neke se stvari igrom slucaja 'zaobilaze'. Ne sporim da je u tvojoj struci drugacije.A ovo za kravu je genijalno :lol: profesore ne mogu da zavrsim doktorat, pojela mi krava senzor...
Link to comment
rasejan: ove primedbe imaju generalno smisla, ali ne uvek. ono sto ja ispitujem se moze naci i u majmunima pod totalnom anestezijom, a odsutno je u samo nekim kategorijama psihicki obolelih. u tom smislu nema razloga ubijati se za prikupljanje reprezentativnog uzorka - studenti su sasvim ok. hocu reci, uzorak ne treba da bude reprezentativan samo za populaciju, vec i za predmet istrazivanja. istrazivanje na selektovanom uzorku u laboratorijskim uslovima cesto ima razne prednosti u odnosu na pokusaje da se precizno zabelezi sta se dogadja u RL, odnosno reprezentativno RL istrazivanje redovno prate mnoge teskoce.
Имао сам пре свега на уму разна истраживања на људима - оно пси'ићки и пси'олошки, око тога како ће се понашати у оваквој или онаквој ситуацији, попут оног чувеног опита са мучењем на дугме. Основна претпоставка таквих опита је да ће испитаник да заборави где је и да се понаша као да је у стварном животу. Паз' да хоће. Налазио сам баш из психологије на примере где опит доводи испитанике у неке безвезне ситуације, где би се у СЖу понашао на један начин (или на сто разних, зависно од околности), а унутар опита се понаша сасвим другачије јер се држи упутстава испитивача, зна да га посматрају, гледа да удовољи очекивањима (како их већ замишља) итд итд. А онда из њиховог понашања измисле читаву теорију на којој докторирају, имају следбенике и тако у недоглед.Или испитивање лекова, где лек можда и ради, уз неке гадне нуспојаве, али онда испитаник неће да их пријави јер се боји да га не избаце из програма, а онда ем мора да пређе на неке друге лекове за које нема пара, ем више не добија паре за учествовање.
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...