Jump to content
IGNORED

Finansijsko stanje na BU


gospa buba

Recommended Posts

nervira me pausalno pozivanje na 'baba i striceve' u drustvenim naukama. ali valjda su to soft-pure babo i stricevi pa je onda sve do jaja kontekstualizovano, tj. niko nikom nije jeo iz cinije sa kasicom a da to nije skupo naplatio od svoje marketinske agencije.

Edited by BraveMargot
Link to comment
  • Replies 170
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Prospero

    41

  • gospa buba

    32

  • Dr Arslanagić

    18

  • Quince

    17

ali se kod nas stalno provlachi pricha o "izlasku na trzishte", sto je apsolutno nenormalno za neke bazichne oblasti, posebno iz drushtvenih...
To je svuda tako. ;) Globalna boles'.
Link to comment
To je svuda tako. ;) Globalna boles'.
nemoj da mi gadish svet, ti zlotvore s juga! ^_^ali opet, ponavljam se. ima gde je tome mesto, a ima gde nije. inache - sanu na trzishte, pa nek dida sam zaradi za nove zube!
Link to comment

Баш сам данас поправио финансијски салдо БУ уплативши 500 евра за наставак докторских студија angry.gif Миомире Деспотовићу, јебаћу ти матер, кад-тад.

Link to comment

Srbija je verovatno jedina zemlja u Evropi (a i sire) gde se drzava finansira vecinu osnovnih studija a skoro da uospte ne finansira doktorante :blink:

Link to comment

mislim da ih ima jos u okruzenju :Dinace, bas sam nedavno gledala, akademske 2010/2011. je studenata doktorskih na budzetu bilo oko 950, a samofinansirajucih oko 4200 (rzzs), znaci 1:4. dakle, ipak nije da ne finansira, samo je pitanje koliko fakulteti realno dobiju novca za ovih 900. E sad, pored ovih dokt. akademskih studija, ima i kategorija studije 7. stepena i ovde je razmera budzetskih i smf. negde 1:2. Sad mi nije jasno, jel su ovi 7. stepena doktoranti po starom programu, a ovi koji se vode kao doktorske akademske po novom?a kod ovih osnovnih, ako racunamo i privatne ustanove, drzava placa negde polovinu ukupnih "ulaganja" u VO, dok ostalo naravno roditelji i studenti.

Link to comment

Meni je suluda bilo kakva ideja placanja (de fakto; formalno je druga prica) doktorskih ili uospte drugih studija gde ti radis neko istrazivanje. Ti si onda fakticki radna snaga koja radi za faks i za nekog profesora na faksu, i to prakticno za dzabe ("placen" si na kraju diplomom tj. titulom, sto je u principu OK). I sad jos to treba da im placas?Evo primera sa mog magistriranje u Kanadi (trajalo 2 godine): ima skolarina, bila tada oko 6000 CAN$ godisnje. Prve godine dobio sasvim pozamasnu drzavnu stipendiju od koje sam platio to + mi ostalo sasvim fino novca. Druge godine nisam dobio stipendiju od drzave, ali sam dobio "stipendiju" ("funding package") od sopstvenog fakulteta, koja je bila recimo oko 7000$ (dakle pokrije ti skolarinu + ti ostane jos nesto) i to je bio samo jedan deo stipendije, koji ti direktno isplacuje faks iz svojih fondova. Ostatak ti placa profesor iz nekih svojih fondova koje ima za istrazivanja, minimum je 800$ mesecno (sto je bedna cifra za Kanadu, btw, ali moze da se skrpi nekako da prezivis i ako zivis sam - a ako zivis sa roditeljima onda je skroz OK). Moj profan je bio velikodusniji/imao je vise kesa pa me je placao prvo $1000 (dok sam uglavom odradjivao ispite za magistraturu) pa posle 1200$ (kada sam krenuo da se bavim samo tezom tj. da 100% svog vremena provodim radeci za njega). Sto je btw, opet, ako se pogleda broj 'radnih' sati, ispod minimalne satnice za Kanadu (zato nije plata, nego stipendija) ali je ipak daleko bolje od 0$ mesecno. Dakle, ako si primljen na postdiplomske studije akademskog (istrazivackog) tipa, imas kes. Bar neki. Neko ima "studentski minimalac" od faksa, neko dobije provincijsku stipendiju od 15.000$ godisnje, neko federalnu (premija) od 30.000$. Ali u sustini niko ne placa studije iz svog dzepa.Takodje, profesor nije mogao da te primi na magistarske/doktorske bez dokaza da moze da te finansira. On je bio obavezan da ti plati tih 800$ mesecno imao ti nemao drzavnu stipendiju - ako bi je dobio, tih 800$/mesecno bi mu pokrio faks iz svojih fondova ako on nema iz svojih, a ako ne bi dobio drzavnu stipendiju pa te faks finansira za skolarinu, tih 800$/m je moralo da dodje iz profesorskog fonda. Ili - nema studenata. Imao samo kolege kojima je izricito receno od strane profesora da ce biti primljeni kod njih na magistarski jedino ukoliko dobiju drzavnu stipendiju jer profesor nema para za jos jednog studenta.Takodje, vezano sa finansiranjem postdiplomaca, suludo mi je da postoji radno mesto "asistent" koje je nekako sistematizovano.Imam drugaricu koja radi doktorat na Filoloskom. Ne moze da bude asistent, jer su sva asistentska mesta "popunjena". Fazon je samo u tome sto zapravo nisu, jer je jedan od asistenata otisao na doktorat u Ameriku pre X godina i onda je njegovo mesto "zamrznuto" - cuva se za njega dok se on vrati (ili dok ne javi da nece da se vrati, tj. dok ne da otkaz). Tako da moja drugarica moze da bude samo honorarac, "saradnik u nastavi". I dobijala je za to (fakticki radeci kao asistent) neku bednu paru dok je bila na masteru, a kada je upisala zvanicno doktorat (da ne tupim sada sa svim detaljima) objasnili su joj da ni te pare nece dobijati vise jer je zauzvrat za rad kao saradnik u nastavi oslobodjena skolarine. Kvaka je takodje da ne moze da konkurise za raznorazne projekte istrazivacke za koje bi dobila pare jer nije zaposlena na faksu zvanicno (probala, odbili je sa tim obrazlozenjem).Da se sad vratim na Kanadu - ne postoji tamo na fakultetu stalno radno mesto "asistent". To su poslovi koji se placaju na sat i koji se dodeljuju iznova svakog semestra.Svakog semestra magistranti i doktoranti konkurisu za radna mesta asistenta, naznace koje predmete bi najradije radili (ne znaci da ce dobiti jedan od njih), zna se koji predmeti traze asistente i koliko. Oni koji budu primljeni potpisuju ugovor za taj semestar (tokom kog ti imas sve beneficije, sindikat, dodatno zdravstveno osiguranje, doprinose uplacuju - ali ugovor je samo za taj semestar). Doktoranti imaju prednost nad magistrantima, i takodje mogu biti asistenti na vise predmeta. Postoji i pozicija "sefa asistenta" (na predmetima gde ima po 5, 6, 10, 20 asistenata pa mora neko da im sefuje) koja ima fond sati 1,5.I prijavljivanje je dobrovoljno. Ja mogu da prodjem ceo doktorat i da ne radim ni sat kao asistent, a mogu da radim svaki semestar...u principu posla ima za sve jer ti dodele neki predmet koji ti pasuje, i koji se obicno daje svakog drugog semestra. Takodje ja uvek mogu da preskocim semestar ukoliko hocu da se fokusiram na svoj rad, pa mesto mene upadne neko drugi, itd.

Edited by hazard
Link to comment

ma kapiram i jeste nefer i suludo, ali i sam znas da se ovde to radi zato sto im je to dozvoljeno (tj. nema ko da im presece), zato sto su im studenti bitan izvor finansiranja i srecom po njih ima dovoljno onih koji bi pristali i na takav aranzman, pa nema potrebe da se fakulteti nesto sad bore za te studente.mislim, zasto tvoja drugarica ne ode na neki drugi fakultet ili trazi neki drugi posao?

Link to comment

А може и овако:Да радиш годину дана на факултету као сарадник у настави за скромну надокнаду од 0 динара (додуше, није страшно, 2 дана по 4 сата).Докторске студије плаћаш у пуном износу (2000 евра).Узгред, радиш (8 сати дневно, 5 дана у недељи) и још приде колико ти треба да висиш по архивима и библиотекама и кући да пишеш, а пола плате дајеш за школарину.И још си срећан јер је алтернатива настава грађанског васпитања у основној школи у Опову, 40% од пуног фонда за 10.000 динџи.

Link to comment
А може и овако:Да радиш годину дана на факултету као сарадник у настави за скромну надокнаду од 0 динара (додуше, није страшно, 2 дана по 4 сата).Докторске студије плаћаш у пуном износу (2000 евра).Узгред, радиш (8 сати дневно, 5 дана у недељи) и још приде колико ти треба да висиш по архивима и библиотекама и кући да пишеш, а пола плате дајеш за школарину.И још си срећан јер је алтернатива настава грађанског васпитања у основној школи у Опову, 40% од пуног фонда за 10.000 динџи.
A puna plata je onda 25000? Zar nisu nastavničke plate oko 40000?Meni sum negde, a mislim baš na ovom forumu, objasnili da doktoranti iz nekih društvenih nauka u Nemačkoj isto ne samo da ne primaju platu/stipendiju, nego i plaćaju svoje studije, što bi bilo slično ovome što se ovde piše. Takođe, znam da dosta ljudi koje rade doktorate biologiji/hemiji imaju oko 500 evra platu, što je ustvari čak i mnogo više nego što bi dobili da negde počnu da rade, tako da nije baš da država Srbija ne finansira doktorante.
Link to comment
Zasto onda svi ne rade doktorate, i to stalno? Kad zavrsis jedan, uvek mozes drugi. :D
Pa ne možeš (čak mislim da je i zabranjeno). A prilično sam sigurna da ne odobravaju stipendije za uzastopne doktorate, inače bi to bilo jednostavno rešenje za solidno zaposlenje :)
Link to comment
Meni je suluda bilo kakva ideja placanja (de fakto; formalno je druga prica) doktorskih ili uospte drugih studija gde ti radis neko istrazivanje. Ti si onda fakticki radna snaga koja radi za faks i za nekog profesora na faksu, i to prakticno za dzabe ("placen" si na kraju diplomom tj. titulom, sto je u principu OK). I sad jos to treba da im placas?
To vazi ako si kao doktorant, sto se kaze, glorified research assistant.Ali moze drugacije da se gleda - kao placane usluge.Ako nisi vec radis svoje istrazivanje i ako na prvoj (i drugoj) godini imas kurseve kao i na mastersu onda placas ucitelje i superviziju. Ako nisi na mentorovom projektu vec radis svoj samostalan rad, onda taj mentor treba da izdvoji neko vreme da cita sta napises, da caska sa tobom i sl.
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...