Jump to content
IGNORED

Dobra plata, dobro mesto, jeftin real estate


noskich

Recommended Posts

Profesor Richard Wolf je objasnio (ima dosta klipova na Youtube): tokom hladnog rata je bilo moguce imati drzavu blagostanja, plate koje se realno povecavaju, visi zivotni standard i sve to sa jednim zaposlenim u porodici, breadwinner; cim je postalo jasno da vise pretnje nema neoliberalizam je sve skresao, blagostanje i poreze, plate su od tada realno stagnirale iako je postignut jos visi privredni rast. I onda se problem nemogucnosti placanja povisenih cena svega uz realno stagnirajuce zarade resio dugom (svakome po kreditna kartica i mortgage) i zaposlenjem zena.

Zato postoji taj generacijski jaz na zapadu izmedju roditelja koji su ziveli u drzavi blagostanja i dece koja zive u neoliberalizmu. A ispod te dece jos nize na lestvici su imigranti koji nemaju od koga bilo sta da naslede niti da im roditelji pomognu sa depozitom i/ili plate deo ili celu kucu.

 

A ako uporedimo prosecna primanja sa prosecnom cenom nekretnine onda Australija i Srbija nisu mnogo daleko. Naravno u Australiji imas vise disposable income, ali pricamo samo o otplacivanju nekretnine.

Edited by noskich
Link to comment

To je relativno pitanje :fantom: iz ugla zapada i zapadnog standarda, uvek su posle 1945. bili u buli :D

 

1970. jeste bila zenit SSSR privrede, recimo da se tako moze reci. 1973.-75. imas recesiju na Zapadu koja se generalno uzima kao kraj posleratnog buma. Dakle, ceo razvijeni svet je tada bio u problemu. Tu je i naftna kriza. Ono sto se kasnije naziva ,,neoliberalizmom" pocinje na Zapadu kao odgovor na to od '79. pa kroz 80ete (Tacer, Regan). 

 

Ja sam najskloniji objasnjenju (mislim procitao sam to negde, nisam ja izmislio :D) da su talasi liberalizacije privrede od 80ih otvorili ,,rezervoare" privrednog rasta koji su regulacijom bili do tada obuzdani (npr., u finansijskom sektoru) i da smo imali seriju srecnih okolnosti; taman kako je ,,istrosen" duh kog su iz boce pustili prevashodno Tacerka i Regan (recesija '90.-'93., zavisi kako gde) imali smo tech boom, i otvaranje novih trzista zbog pada komunizma; nakon sto je pukao tehnoloski mehur, Fed je naduvao nekretninski balon (i slicno se desilo u mnogim drugim zapadnim zemljama) a istovremeno smo imali sledeci skok u globalizaciji (jak rast Kine itd.). Onda je 2008. istroseno i to i izgleda da vise nema gde da se ,,zahvati", bar kada je Zapad u pitanju. Za sve to vreme, globalizacija, koja je na pocetku jako koristila razvijenim zapadnim zemljama, pocela je da oduzima njihovu prednost u svetskoj privredi. A povrh toga imas ozbiljno starenje stanovnistva u tim zemljama.

Link to comment

Mislim da hladni rat ima veze sa necim - tehnoloskim razvojem. Mi smo zavarani u poslednjih 20ak godina rastom IT industrije i potrosacke elektronike pa mislimo da je na svim poljima rast i razvoj tako impresivan. Medjutim, istina je zapravo da je na ostalim poljima tehnologija razvoj bio impresivniji recimo do 70ih.

 

Nije nikakva tajna da ratovi podsticu tehnoloski razvoj. Prvo je to ucinio drugi svetski rat naravno - ali onda i hladni rat. Trka u svemiru, trka u naoruzanju. Tone novca isle su na raznorazni naucno-tehnoloski razvoj, dosta toga na bazicna istrazivanja i nauku (ono, bez neke posebne namene na umu, pa onda ispadne svasta dobro i korisno). Sa krajem hladnog rata to je dosta redukovano (narocito na gubitnickoj strani, gde je ostao minijaturni deo svega). U isto vreme razbijanje velikih monopola, deregulacija i ,,intenziviranje" finansijskog aspekta poslovanja firmi u javnoj sferi (opste pracenje berze, kvartalnih izvestaja itd.) dovelo je do toga da korporacije gledaju 4-5 godina unapred samo i da takodje prestaju da ulazu u bazicnu nauku (ima tacna statistika o tome, vidi se kako je masovno opalo investiranje americkog privatnog sektora u bazicnu nauku i ostala skoro samo drzava u tom sektoru, a ranije su to obilato finansirali giganti poput AT&T). Istovremeno je univerzitetima receno da treba malo da olade sa drzavnom sisom i da se ucine relevantnim saradjujuci sa industrijom - koja je pocela vise da gura kratkorocne projekte. I onda kao slag na tortu, izvan galopirajuceg IT sektora najveca lova bila je u finansijama - i onda smo imali to da ljudi koji doktoriraju fiziku idu da rade za banke. I da najpametniji u zapadnim drustvima rade u finansijskom, umesto u nekom ,,produktivnom" sektoru.

 

A da bi ekonomija skakala unapred velikim koracima kao sto smo navikli u 19. i 20. veku, potrebne su velike tehnoloske revolucije, jedna za drugom svakih par decenija.

Link to comment

Meni ovo hazardovo itekako pije vodu. Uostalom, ta politika da se gleda sve samo kroz finansije je sada prisutnija nego ikad. Mislim da sam negde procitao da farmaceutske kuce vise trose na marketing nego na R&D. Glavni poslovi za svrsene matematicare nisu u R&D timu nego na berzi, u aktuarstvu itd itd.

 

Zanimljiv je posao i u ITu koji bi kao trebao da bude kreativan. Kreativan je moj tuki. Samo da se zbrza i sto pre izbaci novi feature. Ima bagove? Super, naplaticemo im podrsku. Nema dobre performanse? Super, morace da potrose jos kinte na jace masine, bolju propusnu moc veza itd itd.. sve je to super za industriju, nek se samo trosi. A odakle dolaze te pare? Pa od nekog jadnika koji mora da ih necim zaista stvori. Neki zemljoradnik, pekar, neki rudar, neki gradjevinski radnik. E njih cemo jos vise da zajasemo i jos manje da im ostavimo u ime velelepnog napretka, a razlika ide u dzepove menadzera i prodavaca, tj. middleman-a.

 

Nama treba sistem gde ce neko praviti nesto napredno zato sto to voli, bez pritiska. To moze samo potpunom reorganizacijom drustva i odbacivanjem kapitalizma. 

Link to comment

Znaci hazard ti jaz izmedju bejbi bumera i generacije Y objasnjavas iskljucivo tehnoloskom stagnacijom?

 

Ne, nisam to rekao. To je jedan od razloga.

 

Postoje drugi razlozi za usporavanje ekonomskog rasta - starenje drustva, rebalans ekonomske moci u svetu, gubitak superiorne pozicije Zapada koja je postojala od pocetka industrijske revolucije - ali bi jedan veliki tehnoloski skok to mogao da ,,ispegla", ali njega nema (kao sto ga je bilo 90tih).

Link to comment

 

Nama treba sistem gde ce neko praviti nesto napredno zato sto to voli, bez pritiska. To moze samo potpunom reorganizacijom drustva i odbacivanjem kapitalizma. 

 

Pa ne mora :D dovoljno je da se jedan pozamasan iznos (ali ne toliko veliki u globalu) odvoji da neki ljudi istrazuju i prave nesto napredno bez pritiska.

Link to comment
 

Nama treba sistem gde ce neko praviti nesto napredno zato sto to voli, bez pritiska. To moze samo potpunom reorganizacijom drustva i odbacivanjem kapitalizma. 

pozdravljam te mladi choveche -_-

Link to comment

Sistem mora sustinjski da se menja jer je namesten da gleda privremenu dobit. Cak i ovo menjanje precednika na 4 godine je previse kratko, taman da sagradi jedan mos od pozajmica i pobegne sa ostatkom para. Diktatura bre! :D

Link to comment

Meni se cini da je premisa ovde potpuno pogresna, namely da je *danas* gore nego *juce*. To mozda vazi za neka drustva, ali u globalu ne.

Kao i teza o muskarcu koji radi dok zena sedi kuci i svi zive super komforno, to je mozda bivalo na nekim Zapadima.

Iz mog iskustva, i dede i babe su radile ako je bilo prilike. Sedeo je kuci ko nije mogao da nadje posao. A svi zajedno su ziveli mnogo skromnije nego sto je danas uobicajeno.

Link to comment

Ah, ti nisi do sad provalio da je PPP forum srednje klase? Mislim da se ovde prevashodno govori o padu srednje klase. Nema sumnje da je radnickoj klasi bolje nego sto je bilo njihovim bakama i dekama. E sad, cak i tu je pitanje koliko njih zive bolje od mama i tata...

 

Ja cu reci samo jednu stvar: ja sam u ranim 30tima i svi moji drugovi i drugarice se slazu u jednom - da nasa generacija(pri tom mislim ne samo na Srbiju nego na svet globalno) nece imati penziju niti dobro besplatno zdravstvo. O nekom sigurnom dugorocnom poslu je smesno vise i govoriti (a do pre samo dekadu dve se o tome raspravljalo). Radnicka i srednja klasa gube privilegije vrtoglavom brzinom i bicemo srecni ko beba na nosi ukoliko ne budemo morali da zavestamo po bubreg na intervjuu za posao, kao naplatu sto su gubili vreme na nas. 

 

Kad sam bio mali gledao sam antiutopisticke filmove i smejao se. Sada gledam kroz prozor i nije mi nimalo smesno.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...