May 10May 10 8 minutes ago, Filozof manijak said:Evo kako su neki videli Broza:Iz dnevnika RIčarda Bartona.Ceo članakPropustio si da bolduješ najbitnijePower corrupts. I doubt if Tito sees the regular "Joe" (common man) where he himself came from, except when he is waving a flag and carrying a banner. Last night we went to see a movie at the Roman Amphitheater in Pula."The streets were crowded with sailors, frozen in a calm attitude, behind them masses of people clapped their hands all along the route." Elizabeth was the star of the evening, much bigger than Tito, or at least equal. When we entered the Colosseum, everyone stood up and applauded. Elizabeth was deeply impressed. I'm cynical, as always," Burton wrote in his diary.
May 10May 10 Što ga i dalje ne čini pouzdanim naratorom.Nije obrazložio zbog čega to misli, pa i da diskutujemo da li je možda u pravu. A te 1971, common Joe je verovatno bolje živeo nego bilo koji common Joe pre njega ranije, na ovim prostorima.
May 10May 10 4 minutes ago, copkillah said:Što ga i dalje ne čini pouzdanim naratorom.Nije obrazložio zbog čega to misli, pa i da diskutujemo da li je možda u pravu. A te 1971, common Joe je verovatno bolje živeo nego bilo koji common Joe pre njega ranije, na ovim prostorima.Svakako je pouzdaniji od tebe, čede ili mene, pošto ga je video uživo i proveo neko vreme s njim.
May 10May 10 12 minutes ago, Filozof manijak said:Svakako je pouzdaniji od tebe, čede ili mene, pošto ga je video uživo i proveo neko vreme s njim.Donekle se slažem, ali isto tako ne treba da zanemariš da se radi i o jednom od najvećih alkoholičara u istoriji Holivuda, tako da ne mogu baš da prihvatim to što je napisao zdravo za gotovo.
May 10May 10 Sad koristiš klasični forumski ad hominem fazon da dezavuišeš drugačiji pogled na Broza.Te cinik, te alkos...Njegov dnevnik sigurno nije pisan tokom delirijum tremensa. Što se mene tiče, dobro je ponekad čuti viđenje od strane osobe koja nije bila izložena kultu ličnosti i konstantnoj propagandi kao mi što smo bili od najranijih dana. Čisto radi neke ravnoteže.
May 10May 10 5 minutes ago, Filozof manijak said:Sad koristiš klasični forumski ad hominem fazon da dezavuišeš drugačiji pogled na Broza.Te cinik, te alkos...Njegov dnevnik sigurno nije pisan tokom delirijum tremensa.Što se mene tiče, dobro je ponekad čuti viđenje od strane osobe koja nije bila izložena kultu ličnosti i konstantnoj propagandi kao mi što smo bili od najranijih dana. Čisto radi neke ravnoteže.Ne, već samo objašnjavam zašto to ne možeš da uzimaš zdravo za gotovo, a deluje mi da si to iz dnevnika olako prihvatio kao nešto veoma blisko istini.
May 10May 10 53 minutes ago, Lucia said:Za Mel evo sta je Lucijin deda po ocu (srbijanski seljak) pricao za izbore u Kraljevini: seljaci prodaju svoj glas za gumene opanke, jedan dobiju pre a drugi posle glasanja/provere. Da ne bude zabune, ne zauzimam stranu, samo ne treba idealizovati. Evo crtica i za tvoju stranu: taj deda je bio istraumiran periodom Otkupa. I nesto za one neutralne: najveca trauma su mu bili lesevi na nekom brdu gde su "Srbi na Srbe udarili". Njega su Nemci odveli da cuva prugu, i po potrebi eto da pocisti leseve posle bratoubilacke bitke....Prodaja za opanke je super, bilo je delova Srbije gde su padale i glave tokom izbora u tom periodu kad jedan lokalni baja krene da vuce na svoju stranu tokom izbora, a neko na neku drugu tokom Kraljevine. Ipak to je sve napredovalo koliko je moglo u tih 20 godina, i uopsteno govoreci doslo do necega sto je licilo na parlamentarnu demokratiju sa kakvim takvim procedurama, sudovima koji su poceli da funkcionisu itd (pricam o Srbiji, i takodje, tu je postojala jaka regionalna razlika u razvijenosti, kao uostalom i pod Titom, kao uostalom i pod Vucicem).Komunisti su i tad u kraljevini i sad po sadasnjim zakonima ispunjavali sve uslove za neku teroristicku organizaciju.
May 10May 10 6 minutes ago, copkillah said:Ne, već samo objašnjavam zašto to ne možeš da uzimaš zdravo za gotovo, a deluje mi da si to iz dnevnika olako prihvatio kao nešto veoma blisko istini.Ne, kao što rekoh, hteo sam da pokažem jedno drugačije viđenje Broza. Da li je istinito ili ne, stvarno ne znam. Na svakom je da zaključi spram svog shvatanja.Meni je najbitnija rečenica u celom tekstu - Moć kvari ljude.
May 10May 10 1 hour ago, Lord Protector said:Sto se Sestojanuarske diktature tiče:Šestojanuarska diktatura formalno je počela 6. januara 1929, kada je Aleksandar I Karađorđević ukinuo Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i zabranio rad stranaka. Njena najtvrđa faza završava se donošenjem tzv. Septembarskog ustava 3. septembra 1931. godine. Tada je formalno obnovljen ustavni poredak i uvedena skupština, pa se obično kaže da je diktatura trajala od 1929. do 1931. period 1931–1934 nazivaju „kontrolisanim parlamentarizmom“ ili „ublaženom diktaturom“, a ne punim višepartijskim sistemom. Posle atentata na Aleksandra I Karađorđevića u Marseju dolazi do daljeg popuštanja režima tokom namesništva kneza Pavla.Po obimu represije i broju žrtava, većina istoričara bi se složila da se represija posleratne komunističke vlasti u FNRJ teško može direktno izjednačiti sa Šestojanuarskom diktaturom i bilo čime u Kraljevini.Posle Drugog svetskog rata dolazi do:masovnih likvidacija bez suđenja,obračuna sa stvarnim i potencijalnim političkim protivnicima,logora i zatvora,konfiskacija imovine,jednopartijskog sistema bez legalne opozicije.U jugoslovenskom slučaju često se pominju:Blajburška repatrijacija i „križni putevi“,posleratna streljanja u Srbiji,logori poput Golog otoka nakon sukoba sa Staljinom,potpuna monopolizacija političkog života od strane Komunističke partije Jugoslavije.Nasuprot tome, iako je režim Aleksandra I Karađorđevića bio autoritaran, on ipak nije bio totalitaran u meri karakterističnoj za komunističke režime 20. veka. Nije postojao sistem masovne revolucionarne represije uporediv sa sovjetskim modelom ili posleratnim komunističkim obračunima.Q.E.D.Ne, ne može. Represija u Kraljevini je bilo mnogo gora.Страдали током Шестојануарске диктатуреНеке од најистакнутијих личности, страдалих током Шестојануарске диктатуре, су:Јосип Адамић (1907—1931), члан МК КПЈ за Загреб и секретар ПК СКОЈ-а за Хрватску, убијен 15. октобра 1931. године у Загребу;Маријан Браун, члан ПК КПЈ за БиХ и секретар МК КПЈ за Сарајево, убијен јула 1930. године у Сарајеву;Брацан Брацановић (1893—1929), члан ЦК КПЈ и секретар ПК КПЈ за Србију, убијен августа 1929. године у Београду;Божо Видас Вук (1893—1931), члан ЦК КПЈ, убијен новембра 1931. године у Загребу;Јосип Дебељак (1902—1931), секретар ЦК СКОЈ-а, убијен 15. октобра 1931. године у Загребу;Ђуро Ђаковић (1886—1929), организациони секретар ЦК КПЈ, убијен 25. априла 1929. године југословенско-аустријској граници;Јосип Колумбо (1905—1930), политички секретар ЦК СКОЈ-а, убијен 14. августа 1930. године у Загребу;Паја Маргановић (1904—1929), секретар ЦК СКОЈ-а, убијен 30. јула 1929. године у Загребу;Марко Машановић (1894—1930), члан ЦК КПЈ, убијен априла 1930. године у Црној Гори;Јанко Мишић (1900—1929), организациони секретар ЦК СКОЈ-а, погинуо у борби с полицијом, у Самобору, 27. јула 1929. године;Мијо Орешки (1905—1929), политички секретар ЦК СКОЈ-а, погинуо у борби с полицијом, у Самобору, 27. јула 1929. године;Славко Орешки (1901—1929), вођа технике ЦК СКОЈ-а, погинуо у борби с полицијом, у Самобору, 27. јула 1929. године;Перо Поповић Ага (1905—1930), организациони секретар ЦК СКОЈ-а, убијен 14. августа 1930. године у Загребу;Јосип Предавец (1884—1933), историчар, политичар, потпредседник ХСС-а, убијен на кућном прагу у Дугом Селу 14. јула 1933. године;Риста Самарџић (1895—1930), члан Политбироа ЦК КПЈ, убијен октобра 1930. године у Загребу;Јосип Хаук, члан МК КПЈ за Осијек, убијен 29. августа 1929. године у Осијеку;Никола Хећимовић (1900—1929), секретар Црвене помоћи, убијен 25. априла 1929. године југословенско-аустријској граници;Златко Шнајдер (1903—1931), секретар ЦК СКОЈ-а, умро 1931. у Загребу од последица мучења у зеничком затвору;Милан Шуфлај (1879—1931), историчар, књижевник, члан ХСП-а, један од утемељитеља албанологије у светским размерима, насмрт изударан штапом у центру Загреба 19. фебруара 1931. године.Лист „Пролетер“ је 1935. године објавио непотпуну статистику на основу новинских података, у којој је изнесен преглед политичких процеса и осуда по Закону о заштити државе, и то у раздобљу од 1929. до 1935. године.[36] У овој табели не налазе се жртве које нису прошле кроз судски процес, односно оне особе које су убијене на лицу места у полицијским заседама и окршајима или које су преминуле од последица мучења по полицијским станицама.политичка припадностброј процесаброј осуђенихсвеукупно годинаи месеци робијевечнона смртопаскакомунисти1659022,247 год. и 3 м.6 осуђеноу одсуствуосуђени у усташкимпроцесима[37]853401,220 год. и 11 м.1218хрватска опозиција, СДК3314435742словеначка опозиција112714 год. и 4 м.Земљорадници352 год. и 8 м.због сељачких побуна516085 год. и 8 м.ВМРО71146 год. и 8 м.4социјалдемократе123разни118107327 год. и 10 м.11укупно4281,6984,301 год. и 52 м.17256
May 10May 10 19 minutes ago, Mel said:Prodaja za opanke je super, bilo je delova Srbije gde su padale i glave tokom izbora u tom periodu kad jedan lokalni baja krene da vuce na svoju stranu tokom izbora, a neko na neku drugu tokom Kraljevine. Ipak to je sve napredovalo koliko je moglo u tih 20 godina, i uopsteno govoreci doslo do necega sto je licilo na parlamentarnu demokratiju sa kakvim takvim procedurama, sudovima koji su poceli da funkcionisu itd (pricam o Srbiji, i takodje, tu je postojala jaka regionalna razlika u razvijenosti, kao uostalom i pod Titom, kao uostalom i pod Vucicem).Komunisti su i tad u kraljevini i sad po sadasnjim zakonima ispunjavali sve uslove za neku teroristicku organizaciju.Дана 20. јуна 1928. радикалски посланик Пуниша Рачић је убио посланике Хрватске сељачке странке Павла Радића и Ђуру Басаричека и тешко ранио Стјепана Радића, који је умро од последица рањавања 8. августа 1928. године.Убрзо почиње да се испољава масовно незадовољство приликама у Краљевини Југославији, па је краљ Александар 3. септембра 1931. године одустао од отворене диктатуре и донео Октроисани устав. Спроведени су формални парламентарни избори на којима се појавила само једна странка, режимска Југословенско радничко-сељачка демократија, касније преименована у Југословенску националну странку.[29] Тиме је окончана Шестојануарска диктатура.Септембарским (октроисаним) уставом створена је само заблуда о престанку апсолутистичког режима, тако да се диктатура и после доношења устава наставила.[30] Септембарски устав је предвиђао централистичко уређење државе, а Краљевина Југославија је постала уставна и наследна монархија. За разлику од Видовданског устава који је предвиђао парламентаризам, о њему у овом уставу није било ни говора.[31] Краљ и даље остаје неприкосновена личност, а за његове акте одговарају Министарски савет и министри. Он потврђује и проглашава законе, сазива Народну скупштину, а има право и да је распусти. Народно представништво овим уставом постаје дводомно и чине га: Народна скупштина и Сенат. Један број чланова Сената краљ сам поставља, тако да има могућност утицаја на усвајање закона и мера које му не одговарају.Jebeni festival parlamentarne demokratije...
May 10May 10 21 minutes ago, Filozof manijak said:Ne, kao što rekoh, hteo sam da pokažem jedno drugačije viđenje Broza. Da li je istinito ili ne, stvarno ne znam.Na svakom je da zaključi spram svog shvatanja.Meni je najbitnija rečenica u celom tekstu - Moć kvari ljude.Opšte mesto i nešto što znamo i bez da nam Ričard Barton to kaže Učinilo mi se da si to njegovo mišljenje izneo i predstavio kao relativno pouzdano, a ono to svakako nije.
May 10May 10 8 minutes ago, Ayatollah said:spisakobrati pažnju na: "погинуо у борби с полицијом", и "односно оне особе које су убијене на лицу места у полицијским заседама и окршајима"Adem Jašari da im pozavidi. komunisti, ustaše, probugarski vmro... imaš i jednog albanologa "pripadnika stranke prava". Pa sa ovima se i komunistička Jugoslavija obračunavala posle, mnogo jače.Komunistička partija Jugoslavije je tokom značajnog dela međuratnog perioda zastupala stav da je Kraljevina Jugoslavija „tamnica naroda“ i da je dominirana „velikosrpskom buržoazijom“ i monarhijom. To nije bila marginalna retorika nego deo zvanične ideološke linije pod snažnim uticajem Komunističke internacionale.Posebno krajem 1920-ih i početkom 1930-ih:KPJ je podržavala pravo naroda na samoopredeljenje do otcepljenja,Jugoslavija je opisivana kao „versajska tvorevina“,srpska politička dominacija predstavljana je kao oblik hegemonije,postojale su čak i faze saradnje ili taktičkog približavanja pojedinim separatističkim pokretima, ustašama npr.To jeste jedan od glavnih razloga zašto je veliki deo političke elite smatrao KPJ egzistencijalnom pretnjom državi, a ne samo običnom opozicijom.Terorizam, čist. Edited May 10May 10 by Lord Protector
May 10May 10 kraljevinu jugoslaviju i njenu elitu je najbolje opisao branislav nusic. i robijao jer istina boli. sad imamo jedno vrlo slicno drustvo (tajkuni, ugradjivanje, korupcija i ostale pikanterije) pa ako ste zadovoljni sve kul.
May 10May 10 1 hour ago, cedo said:a mogli smo da predjemo sa titinih na neke bolje izbore, nije da nismoOvoSvi smo bili nadrkani na Tita i komuniste zašto nemamo plate kao u Nemačkoj, višestranačje kao u Švedskoj i zašto nismo članovi EU. Jer je to, valjda tako trebalo da bude - uđeš u EU, uvedeš par stranaka u parlament i odmah imaš plate kao u Nemačkoj, dobro, može i kao u Švajcarskoj. Nismo imali predstavu o kvalitetu besplatnog zdravstva koje smo imali, o penzijskom osiguranju koje smo imali(pederi, potrošili su penzioni fond za Sava centar), o fakultetima koje smo mogli beskonačno da studiramo do tridesete, o stipendijama koje niko nije nameravao da vrati, a najviše naravno na vojsku koja je uzimala 70% saveznog budžeta(ovo poslednje se zaista pokazalo kao pucanj u sopstvenu nogu, uglavnom je potrošeno na međusobno ubijanje). To što niko nije plaćao poreze kao danas, ili kao u kapitalizmu, nismo primećivali. Kapitalizam je bio Trst, parfem, nemački automobil, italijanski porno kviz, a komunizam nedepilirane Mađarice, Rumuni na skelama, poljski jantar, narukvice, šiber u pol cijene(papa Woytila i ja).Pamtim jednu sjajnu rečenicu Ivice Dačića: A kad smo mi to, u istoriji, imali plate kao Nemci?I stvarno, naša očekivanja su bila nerealna, onoliko razmaženi i lenji bili smo odlično pripremljeni da srušimo sve što ionako nismo gradili.Ali Čedo je u pravu: od svih stvari koje smo, ipak, mogli da dobijemo, mogli smo da imamo poštenije izbore, a ne onu nakazu koja je nesposobni birokratski zadrigli komunistički aparat zamenila mnogo gorim, fašistoidnim i nacionalističkim, od gladnog kurca pravljenim bašibozukom.
Create an account or sign in to comment