Jump to content
IGNORED

Kriza svecke levice, one prave, radničke


Tribun_Populi

Recommended Posts

A zar nije na bankrot, inflaciju i nestašicu baš ni malo uticao deo od ukupnog proračuna koji je išao na fokin JNA, a koji je dosezao do 58%?

 

Negde sam našao pre par godina taj podatak i dan-danas mi je WTF SFRJ momenat. Ante ih je onda skresao na ~30% valjda. Molim da mi se mnogo ne smeje ako sam poverovao nekoj random internet izmišljotini. :happy:

Link to comment

Не бих рекао, ЈНА је доносила девизе, извозним пословима, али многи други индустријски сектори у Југославији су били зависни од скупих увозних сировина, а без финалних производа који би доносили девизе, тј. смањивали дефицит земље.

Link to comment

Izvinjavam se za off-topic. 

 

@zorglub procenti koje pominjes mogu da budu vezan za savezni budzet rahmetli SFRJ. Vecina stvari se finansirala iz republickih budzeta. Tek par stvari je islo iz saveznog: vojska, diplomatija, par saveznih ogoljenih institucija i fond za razvoj. 

 

Doduse, deo para za vojsku u sirem smislu su finansirale republike kroz TO i firme kroz tzv radnicke bataljone (kao deo TO).

 

Nego, kad vec pricamo o dugovima i o Dzou, otkud SAD tako veliki dug?! Oko 700 milijardi godisnje se trosi za servisiranje duga. Meni to deluje kao puno para i pritom dug jos uvek raste.

 

Link to comment
Quote

Jugoslavija je tiskala enorman novac za svoj opstanak i enormno se zaduživala u inozemstvu. Naletjeli smo na više nego zanimljiv analitički članak nekadašnjeg profesora Ekonomskog fakulteta u Osijeku dr. Josipa Prdića pod naslovom “Efikasnost poslovanja privrede SR Hrvatske za period 1981. do 1987. godine”, objavljen u “Ekonomskom vjesniku” 1989. godine.

Odličan članak i podsećanje kako je to sve izgledalo za ove mladje. 
 

https://m.vecernji.hr/amp/vijesti/propast-sfrj-i-zbog-ekonomske-politike-1560339

Link to comment

Mozda najbolji primer je fabrika Toma Vinkovic iz Bjelovara. Osnovana 1953 godine, menjala proizvodnju, prilagodjavala se trzistu, da bi 1993 bila satrta. Prozvodila je male poljoprivredne masine.

Na vrhuncu, krajem 80tih, je imala oko 1100 zaposlenih. Program masina je radjen na osnovu Talijanskih licenci.

Izvozili su oko 25% svoje proizvodnje.

 

Slicnu sudbinu je imala i fabrika MIO iz Osjeka. Koristili su Honda motore za svoje proizvode.

 

Ponavljam, prozvodnja malih poljo masina u zemlji koja ima agrar i za kojima uvek postoji potreba. Cak se i danas, 30+ godina nakon raspada, te masine koriste i njima se trguje.

 Jednostavne, robustne i jeVtine :)

 

Edited by x500
Link to comment

A jbg valjda sam glupa arhitektica koja nema veze sa ekonomijom pa ništa ne razumem.

Već su mi objašnjavali da je pokojna yuga bila bušan kurton jer zaduživanja u inozemstvu :dry:.

A meni nije jasno kako je bolja ekonomija zemlje koja sve uvozi od one koja je imala sve svoje. Eto.

  • +1 2
Link to comment
13 hours ago, dragance said:

Odličan članak i podsećanje kako je to sve izgledalo za ove mladje. 

 

Jugoslavija je tiskala enorman novac za svoj opstanak i enormno se zaduživala u inozemstvu. Naletjeli smo na više nego zanimljiv analitički članak nekadašnjeg profesora Ekonomskog fakulteta u Osijeku dr. Josipa Prdića pod naslovom “Efikasnost poslovanja privrede SR Hrvatske za period 1981. do 1987. godine”, objavljen u “Ekonomskom vjesniku” 1989. godine.

https://m.vecernji.hr/amp/vijesti/propast-sfrj-i-zbog-ekonomske-politike-1560339

:lolol:...Pakao.

Link to comment
36 minutes ago, dùda said:

A jbg valjda sam glupa arhitektica koja nema veze sa ekonomijom pa ništa ne razumem.

Već su mi objašnjavali da je pokojna yuga bila bušan kurton jer zaduživanja u inozemstvu :dry:.

A meni nije jasno kako je bolja ekonomija zemlje koja sve uvozi od one koja je imala sve svoje. Eto.

 

Ja se nešto ne sećam da smo imali iPhone? Hoću da kažem, sve je stvar perspektive, tj odakle čovek posmatra situaciju. Ja ne mogu da je sagledam realno, sve je lako kad si mlad.

 

U svakom slučaju, ostala je neka zemlja, šuma i vinograd koji to odavno nije iza očeve babe, leba ne traži. To je moje mišljenje o vremenu u kojem nemamo ništa naše, a sve njiOvo.

Edited by Braća Strugacki
  • +1 1
Link to comment
14 hours ago, dragance said:


Da li treba da ti izvadim statistiku zaduživanja SFRJ i na šta se trošilo? Zaduzivanje za infrastrukturu je ok, ali zaduzivanje da bi sve bilo “besplatno” vodi u bankrot. Ne znam koliko imaš godina, ali sve je došlo na naplatu pocetkom/sredinom 80ih.

 

Redovi za hleb, bonovi za benzin, sve je došlo odjednom. Za smaranje si sasvim sebi dovoljan. 

 

Nagli sklok duga SFRJ tokom sedamdesetih je posledioca zaduzivanja za infrastrutkurne projekte. Ali ti projekti su bili nepotrebni tako kako su pravljeni. Posle ustava iz 1974 svaka republika je pocela da gradi sopsteven kapacitete za sve i sistem je postojao sve manje efikasan plus se urusavalo unutrasnje trziste. Narocito se hrvatska trudila da pravi sopsteve kapacitete dobro anticipirajuci razlaz.

 

Nemogucnost otplate duga pocetkom osamdesetih je posledica delovanje FEDa i odbiijanje stranih banaka da reafinansiraju SFRJ dug.

 

Link to comment
44 minutes ago, dùda said:

A jbg valjda sam glupa arhitektica koja nema veze sa ekonomijom pa ništa ne razumem.

Već su mi objašnjavali da je pokojna yuga bila bušan kurton jer zaduživanja u inozemstvu :dry:.

A meni nije jasno kako je bolja ekonomija zemlje koja sve uvozi od one koja je imala sve svoje. Eto.

 

Drzava ne moze sve svoje da ima osim bas giganata poput Rusije, SAD ili Kine koje imaju ogromne prirode resurse.

SFRJ jeste bila na evropskom ekonomskom dnu. To sto je gradjeno posle 1945 nije nesto epohalno jer se svuda po Evropi gradilo ali brze. SFRJ je vec sezdesetih upala u ozbiljne ekonomske probleme koji su pretili da izazvu drustveni haos pa je krenuo izvoz ljudi u Nemacku kako bi se sprecila socijalna bomba. Medjutim cak ni veliki izvoz ljudi nije doveo do znacjanijeg pada nezaposlesnosti sto govori koliko je sistem u osnovi bio na losim osnovama.

Edited by pasha
  • Tužno 1
Link to comment
57 minutes ago, dùda said:

 

A meni nije jasno kako je bolja ekonomija zemlje koja sve uvozi od one koja je imala sve svoje. Eto.

Идеално је да имаш све своје, то је једна најдивнија ситуација, али само уколико то твоје хоће да купују и други, мора да постоји размена са спољним светом и суфицит у тој размени. Ако нема суфицита онда у једном моменту мораш да се лишиш кафе. 

  • +1 1
  • Hvala 1
Link to comment
21 minutes ago, dùda said:

a jbg, tada ni ameri nisu imali ajfon :s_d:  @Braća Strugacki

Danas iPhone(ili ekvivalent) nemaju u mnogim poput: Nemacke, Britanije, Francuske, pa cak i Japana.

Ustvari, samo su SAD, Koreja i Kina ostali u iPhone (vrhunski smartphone) igri, ostali su mala deca ili piske u pelene.

Link to comment
13 minutes ago, dùda said:

shvatila sam otprilike šta je @Braća Strugacki mislio, ali tek sada nemamo ništa ni približno 

 

imali smo neke druge vrhunske grane, recimo građevinsku industriju 

И грађевинска и војна индустрија Југославије су се у спољном свету бориле са жестоком конкуренцијом, захваљујући томе су нудиле конкурентне производе и доносиле девизе. 

Link to comment
×
×
  • Create New...