Kriza svecke levice, one prave, radničke

[dragance]

12 minutes ago, Radoye said:

 

Kao svezepristigli imigrant radio sam u jednom "modernom zapadnom marketu". Kolicina hrane koju smo svakodnevno bacali je neverovatna. Razbijeno jedno jaje u kartonu od 12 = ostalih 11 koja su potpuno OK se razbijaju u smece. Ne bacaju jer onda neko moze da ih izvadi nego da pazis da bas svako polomis. U pakovanju od 3x1,5l mleka probusena jedna kesa, busis i druge dve i prosipas. Nista, nista N-I-S-T-A sto je istekao rok se ne vraca nego ide pravo u smece, i to otvori ambalazu i prospi. Taman posla da se slucajno nesto od toga donira za svratista za beskucnike ili "narodne kuhinje" - kupi pa doniraj ako ti je stalo, nema nista za dz.

(Ajd' to je bilo pre 20 godina, mozda se u medjuvremenu nesto promenilo ali nije tadasnji kapitalizam bio nista drugaciji od ovog sada da bi razlika bila drasticna...)

Nije samo do toga (uništi da neko ne uzme džabe), već strah zbog mogućih tužbi ako nešto čemu je rok istekao neko uzme iz kontejnera (noskich), pa se posle razboli ili “razboli”.

Edited December 25, 2022 by dragance

[Sestre Bronte]

5 hours ago, Radoye said:

 

Kao svezepristigli imigrant radio sam u jednom "modernom zapadnom marketu". Kolicina hrane koju smo svakodnevno bacali je neverovatna. Razbijeno jedno jaje u kartonu od 12 = ostalih 11 koja su potpuno OK se razbijaju u smece. Ne bacaju jer onda neko moze da ih izvadi nego da pazis da bas svako polomis. U pakovanju od 3x1,5l mleka probusena jedna kesa, busis i druge dve i prosipas. Nista, nista N-I-S-T-A sto je istekao rok se ne vraca nego ide pravo u smece, i to otvori ambalazu i prospi. Taman posla da se slucajno nesto od toga donira za svratista za beskucnike ili "narodne kuhinje" - kupi pa doniraj ako ti je stalo, nema nista za dz.

(Ajd' to je bilo pre 20 godina, mozda se u medjuvremenu nesto promenilo ali nije tadasnji kapitalizam bio nista drugaciji od ovog sada da bi razlika bila drasticna...)

 

to je zato što se u kapitalizmu cedi efikasnost do poslednje pare 

 

nisam ironičan, za svaki slučaj da napišem

 

30% sve proizvedene hrane se baci prema podacima iz 2022, u rasponu od oko 40% svežeg voća i povrća do 20% mesa i proizvoda od mesa, tako se ostvaruje maksimalan profit, čime se cedi vrednost do poslednje pare

 

ja ne tvrdim da nije kapitalizam optimizovao proizvodnju i distribuciju hrane, samo tvrdim da je optimizaciju uradio prema pogrešnim kriterijumima

[eumeswil]

On 21.12.2022. at 21:21, namenski said:

Takozvani liberalizam je nastao ne kao posledica humanih poriva gornjih klasa, nego pod pritiskom donjih i kao - pokazalo se - svojevremeno efikasno sredstvo za sprecavanje drustvenih eksplozija

Preporučujem čitanje ove knjige za rušenje mitova o liberalizmu.

Liberalizam, ideologija “rase gospodara”

 

Udžbeničke definicije liberalizam predstavljaju kao ideologiju individualne slobode i univerzalizacije ljudskih prava. Protupovijest liberalizma, važna knjiga preminuloga talijanskog povjesničara ideja Domenica Losurda, uvjerljivo otkriva selektivnost i jednostranost tih hagiografskih prikaza. U srce liberalnog projekta od početka je bila upisana antidemokratska i rasistička dimenzija.

 

Onaj tko o liberalizmu gaji sliku kakvu nude liberali neugodno će se iznenaditi čitajući Protupovijest liberalizma, ključnu knjigu Domenica Losurda koja već na samom početku otkriva nevjerojatan paradoks. Biti liberalom u principu znači boriti se, po uzoru na velike mislioce poput Huga Grotiusa ili Johna Lockea, Adama Smitha ili Alexisa de Tocquevillea, za slobode pojedinca i protiv političkog apsolutizma, dirigirane ekonomije i filozofske netolerancije. Posrijedi je idejno i u praksi moćan pokret koji je u razdoblju od 16. do 18. stoljeća, s tri slavne revolucije u Nizozemskoj, Engleskoj i Americi, oblikovao čitavu suvremenu povijest. No upravo je s njim došlo do najvećeg razvoja ropstva. U Americi 1700. godine ima tristo tisuća robova, 1800. gotovo tri milijuna, a sredinom 19. stoljeća još dvostruko više. Holandija ukida ropstvo u svojim kolonijama tek 1863. godine. Sredinom 18. stoljeća, broj robova najveći je u Velikoj Britaniji – gotovo devetsto tisuća. Pritom je riječ o najgoroj vrsti ropstva, tzv. chattel racial slavery, gdje je rob druge rase jednostavno “imovina”. Teško je zamisliti radikalnije poricanje slobode pojedinca. Gdje je greška?

 

Ovo je djelo od početka do kraja posvećeno objašnjavanju te greške, potkrijepljeno dojmljivim obiljem krvavih činjenica i citata od kojih zastaje dah. Ne, ne radi se o grešci. Liberalna je doktrina rođena s dva lica i takvom je ostala: s jedne strane gorljiva poruka o slobodi pojedinca samo za građane, bijele posjednike koji čine Herrenvolk, “rasu gospodara” – germanizam koji je ta uvelike anglofona ideologija bez kompleksa usvojila; s druge cinično poricanje ljudskosti ne samo drugih rasa u kolonijama, nego jednako tako i naroda koje se smatralo “barbarima”, kao što su Irci ili američki Indijanci, te mnoštva sluga i radnika u metropolama, slobodno se može reći – velike većine ljudi. Protupovijest liberalizma, nimalo ne niječući njegove dobre strane, otkriva pune razmjere njegova mračnog naličja, koje je prisutno od početka, a liberalna ga hagiografija neprestano skriva. Na primjer (uzmimo jedan detalj od tisuću), kad saznamo da je veliki liberalni filozof John Locke bio dioničar tvrtke Royal African Company, glavne organizatorice trgovine crnim robljem, odjednom su nam jasnije mnoge stvari u našoj modernoj povijesti.

 

No također nam je jasno da je ovoj ikonoklastičkoj knjizi trebalo vremena da se pojavi. I da ono što o njoj škrto prozbore glavni mediji često odaje posramljenu zlovolju. Djelo je ujedno i previše eruditsko i jasno da bi ga se moglo lako odbaciti. Zbog toga se protiv njega služe izlizanim polemičkim trikovima. Dovode se u pitanje autorovi stavovi prema sasvim drugim temama, s kojima se uopće ne moramo slagati. Optužuje ga se za jednostranost, dok on ne propušta priliku da prikaže raznolikost aspekata liberalizma, složenost njegovih pravaca, često i dvosmislenost njegovih mislioca. Za kraj mu se dobacuje “Ali to je općepoznato!” iako dominantna ideologija bez prestanka radi na oživljavanju bezobrazno pristranog pozlaćenog mita o liberalizmu.

[pasha]

Liberalizam ima svoje razlicite delove.

Postoje liberlani nacionalisti, jedan od najpoznatih je bio Maks Veber, koji se zalagao da Nemacka pokori Evropu privredom a ne ratom.

Prvi ministar privrede kod Musolonija je bio ekonomski liberal...

[eumeswil]

27 minutes ago, pasha said:

Postoje liberlani nacionalisti, jedan od najpoznatih je bio Maks Veber, koji se zalagao da Nemacka pokori Evropu privredom a ne ratom.

I ostvarila mu se želja - https://www.dr-rath-foundation.org/2003/06/ig-farben-and-the-history-of-the-business-with-disease/

 

[Sestre Bronte]

IG

[Frank Pembleton]

Preporučujem čitanje ove knjige za rušenje mitova o liberalizmu.

Liberalizam, ideologija “rase gospodara”

 

Udžbeničke definicije liberalizam predstavljaju kao ideologiju individualne slobode i univerzalizacije ljudskih prava. Protupovijest liberalizma, važna knjiga preminuloga talijanskog povjesničara ideja Domenica Losurda, uvjerljivo otkriva selektivnost i jednostranost tih hagiografskih prikaza. U srce liberalnog projekta od početka je bila upisana antidemokratska i rasistička dimenzija.

 

Onaj tko o liberalizmu gaji sliku kakvu nude liberali neugodno će se iznenaditi čitajući Protupovijest liberalizma, ključnu knjigu Domenica Losurda koja već na samom početku otkriva nevjerojatan paradoks. Biti liberalom u principu znači boriti se, po uzoru na velike mislioce poput Huga Grotiusa ili Johna Lockea, Adama Smitha ili Alexisa de Tocquevillea, za slobode pojedinca i protiv političkog apsolutizma, dirigirane ekonomije i filozofske netolerancije. Posrijedi je idejno i u praksi moćan pokret koji je u razdoblju od 16. do 18. stoljeća, s tri slavne revolucije u Nizozemskoj, Engleskoj i Americi, oblikovao čitavu suvremenu povijest. No upravo je s njim došlo do najvećeg razvoja ropstva. U Americi 1700. godine ima tristo tisuća robova, 1800. gotovo tri milijuna, a sredinom 19. stoljeća još dvostruko više. Holandija ukida ropstvo u svojim kolonijama tek 1863. godine. Sredinom 18. stoljeća, broj robova najveći je u Velikoj Britaniji – gotovo devetsto tisuća. Pritom je riječ o najgoroj vrsti ropstva, tzv. chattel racial slavery, gdje je rob druge rase jednostavno “imovina”. Teško je zamisliti radikalnije poricanje slobode pojedinca. Gdje je greška?

 

Ovo je djelo od početka do kraja posvećeno objašnjavanju te greške, potkrijepljeno dojmljivim obiljem krvavih činjenica i citata od kojih zastaje dah. Ne, ne radi se o grešci. Liberalna je doktrina rođena s dva lica i takvom je ostala: s jedne strane gorljiva poruka o slobodi pojedinca samo za građane, bijele posjednike koji čine Herrenvolk, “rasu gospodara” – germanizam koji je ta uvelike anglofona ideologija bez kompleksa usvojila; s druge cinično poricanje ljudskosti ne samo drugih rasa u kolonijama, nego jednako tako i naroda koje se smatralo “barbarima”, kao što su Irci ili američki Indijanci, te mnoštva sluga i radnika u metropolama, slobodno se može reći – velike većine ljudi. Protupovijest liberalizma, nimalo ne niječući njegove dobre strane, otkriva pune razmjere njegova mračnog naličja, koje je prisutno od početka, a liberalna ga hagiografija neprestano skriva. Na primjer (uzmimo jedan detalj od tisuću), kad saznamo da je veliki liberalni filozof John Locke bio dioničar tvrtke Royal African Company, glavne organizatorice trgovine crnim robljem, odjednom su nam jasnije mnoge stvari u našoj modernoj povijesti.

 

No također nam je jasno da je ovoj ikonoklastičkoj knjizi trebalo vremena da se pojavi. I da ono što o njoj škrto prozbore glavni mediji često odaje posramljenu zlovolju. Djelo je ujedno i previše eruditsko i jasno da bi ga se moglo lako odbaciti. Zbog toga se protiv njega služe izlizanim polemičkim trikovima. Dovode se u pitanje autorovi stavovi prema sasvim drugim temama, s kojima se uopće ne moramo slagati. Optužuje ga se za jednostranost, dok on ne propušta priliku da prikaže raznolikost aspekata liberalizma, složenost njegovih pravaca, često i dvosmislenost njegovih mislioca. Za kraj mu se dobacuje “Ali to je općepoznato!” iako dominantna ideologija bez prestanka radi na oživljavanju bezobrazno pristranog pozlaćenog mita o liberalizmu.

Ova knjiga nije prevedena na bilo koji od "balkanskih" jezika?







... Shiit has hit the fan

[pasha]

Dva svetska rata u kojima je Nemacka imala glavnu ulogu imaju osnovu u pruskom vojnom nasledju zbog cega je Pruska izbrisana nakon dva praza Nemacke. Bez Pruske, Nemci nemaju taj jak vojni impuls ali bez Pruske se ne bi ujedinili.

Maks Veber je imao druge ideje kako Nemacka moze da ostvari dominaciju.

 

Sto se tice Kine, u nekim segmentima je centrlano planiranje bolje, Petoljetke, ali u nekim nije.

Uspesan primer je gradnja zeleznice mreze brze pruge. Ona je gradjena na nemackoj tehnologiji i dok je Kina dosla na 20k km izgradjene mreze u poslednjih 15ak godina Nemacka su batrga sa 200-300km, ako i toliko a mislim da je znacajno manje. A u pitanju je nemacka tehnologija.

Sa druge strane, neka spektakularna pucanja na nekretnitnama, poput Evergrande, je primer kako centrlano planiranje i zacrtano guranje bez sagledavanja trzista moze da dovede do losih posledica.

[mackenzie]

20 minutes ago, eumeswil said:

I ostvarila mu se želja - https://www.dr-rath-foundation.org/2003/06/ig-farben-and-the-history-of-the-business-with-disease/

 

 

Jel ovo znači da su Njemci ipak nadrasa.

[eumeswil]

22 hours ago, Frank Pembleton said:

Ova knjiga nije prevedena na bilo koji od "balkanskih" jezikaa?
 

Nije, koliko je meni poznato.

[Lezilebovich]

 

[Mel]

2 hours ago, Lezilebovich said:

 

 

Boze al se taj tripuje samim sobom. ne ulazim u sadrzaj jer ne znam sta je sad konkretno pricao, nego se osvrcem na tu fotku satro opasnog resenog cega god.

[Amos]

[Mel]

I sve ovo za malo duze od minutica? Svaka cast

[Djuro]

gospodja je hot AF.

 

ovakav/slican govor se moze naci na jako puno mesta. cuo sam ga vec nebrojeno puta i licno. na njenu srecu ili na zalost, zena je postala globalno poznata u jednom danu. 

govoru se moze sto-sta zameriti ali siguran sam da je ona svojim potcinjenima izgovarala i mnogo gore stvari od ovih. nije to nista neuobicajeno. niti mora da bude lose po kompaniju.

 

CEOs rade za svoje plate a zaposleni za svoje. svako od njih ima svoj package, za kojeg se sam izborio prilikom potpisivanja ugovora. ti paketi se razlikuju i sasvim je moguce (i cesta je pojava) da u nekoj firmi bonuse dobiju rukovodioci a sales ne dobije. razlozi za to su visestruki: teze je zameniti/pronaci CEOa nego sales-a, bonus cesto nije nagrada za uspeh/prodaju/profit vec je skrivena zamena za platu (uglavnom se manje oporezuje) itd.

 

u ovom slucaju cak, poster na TW je pogresno napisao da je ona uzela bonus od 6.4 M usd ali zapravo nije. dobila je udeo u akcijama od cca 4M, i to zato sto je to ugovorom bilo predvidjeno za 2022 (bez obzira na rezultate). tako da je stvar malo prenaduvana, kao sto to obicno biva.

 

zena bi verovatno mogla malo da preispita svoj nacin obracanja zaposlenima ali nema tu nicega sto bi moglo bas jako da joj se zameri. 

ono, pak, sto moze da joj se zameri, to su losi rezultati HermanMillera, kompanije koju vodi, a vrlo verovatno i losi rezultati i gotovo nestajanje sa trzista dve druge kompanije koje je vodila pre HermanMillera: GAP i Banana Republic. ocigledno tu ima i njene krivice.

 

btw, ne znam da li znate, ali HermanMiller se bavi prodajom high end namestaja (ne samo) za kancelarije i poslovne prostore. Njihova kancelarijska stolica Aeron vazi za najbolju na svetu i jedan je od najkopiranijih komada namestaja ikada.

kosta oko 1.700 eura po komadu. 

 

Edited April 19, 2023 by Djuro