Jump to content
IGNORED

Comic Sans i naučnici


copkillah

Recommended Posts

Zverilla, ne može svako da bude Feynman, ali svako može da se ugleda na njega, a ne na one tipove što prodaju stomak eliminatore na infomercials kanalima u 2 ujutro. Njemu bilo kakav font ne bi smetao, a njima bilo kakav font ne može da pomogne. (Ali, može da zavara one koji se povode za uglancanom spoljašnjošću.)
Ali fazon je bas u tome sto ne moze svako da bude Feynman. Feynman moze da odrzi fenomalno predavanje koristeci stapic i pesak, ali vecini nas obicnih smrtnika potrebna je pomoc sa strane kada je efektivna komunikacija u pitanju. Quod licet Iovi, non licet bovi (valjda nisam zabrljao latinski, mrzi me da guglam)
Link to comment
  • Replies 119
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Indy

    28

  • Zverilla

    18

  • Antares

    13

  • lostfanforever

    11

Top Posters In This Topic

Posted Images

Ne, nego prelazak na smartboard. Nisi pažljivo čitala šta pišem (možda ti smeta font?) :D
obrati paznju da postujem tvoj font i pri multikvotovanju. nema na cemu! :fantom: a mogu da citam i dijagonalno i naopacke ako ustreba :D i jesi spomenuo da treba ici back na blackboard, pa si trotackao a, zverilla te quotovao
View PostIndy, on 06 July 2012 - 16:01:02, said:
Zar nije bolje jednostavno ispričati šta imaš, eventualno uz pomoć krede i table?

smartboard mi deluje zanimljivo, volela bih da probam ali ne razumem u kojoj je on vezi sa bilo cim drugim? time mislis da ces filtrirati sharlatane od "pravih" naucnika? :blink: jer dozvoljava manju spoljasnju uglacanost?pri tom ti je neko vec skrenuo paznju da nema direktne korelacije (a ni obrnute bogami) izmedju kvaliteta prezentacije i naucne izvrsnosti predavaca (primeti da ne koristim izraz prezentera), pa ni izmedju prezentacije i znacaja onoga sto se prezentuje.

Zverilla, ne može svako da bude Feynman, ali svako može da se ugleda na njega, a ne na one tipove što prodaju stomak eliminatore na infomercials kanalima u 2 ujutro. Njemu bilo kakav font ne bi smetao, a njima bilo kakav font ne može da pomogne. (Ali, može da zavara one koji se povode za uglancanom spoljašnjošću.)Naravno, vi ćete koristiti onaj alat za prezentacije koji želite... ja se u to ne mešam (niti mogu da se mešam). Prema tome, složimo se da se ne slažemo.
bojim se da si ovde jedan od retkih koji ima potrebu da povezuje PPT i stomak eliminatore. naucnike koji prezentuju i tv-shopove :( zvuci strasno.vidim da si spomenuo da su te ranije prisiljavali da menjas stil.
ja jednostavno mrzim ispolirane prezentacije. Zato što niko normalan ne polira prezentaciju zato što mu je to lepo da radi, nego zato što nas fuckin' teraju da to radimo.
zao mi je, mozda bih se isto osecala da me je neko nekad terao da to radim, a osecam da ne treba.
Link to comment
Zverilla, ne može svako da bude Feynman, ali svako može da se ugleda na njega, a ne na one tipove što prodaju stomak eliminatore na infomercials kanalima u 2 ujutro. Njemu bilo kakav font ne bi smetao, a njima bilo kakav font ne može da pomogne.
pa ko sto neko vec rece, ono sto tvoji "protivnici" na ovoj diskusiji rado vide u ppointu je blize feynmanovoj jednostavnosti nego onom haosu koji je predstavila gianottiglede smartboard.ova, mislim da ce ogromna vecina prezentacija na njima biti jos gora nego u powerpointu, jer zahteva mnogo vise vremena za kvalitetnu pripremu (ako se koristi za jos nesto, a ne samo kao zamena za tablu). jer ce voditi tome da ce se predavaci fokusirati vise na tehnologiju i gimmick.e koja ona nudi a ne na ono sto pokusavaju da prenesu publici. jer to je alat bas kao i tabla ili powerpoint. ono od cega ce zavisiti kvalitet prezentacije je kako se taj alat koristi: - kako se organizuje predavanje- kako se organizuju segmenti unutar predavanja (folije, slajdovi, sta ce se pisati i u kom redu na tabli)- koliko je predavac u stanju da prati reakcije publike i da reaguje na to
(Ali, može da zavara one koji se povode za uglancanom spoljašnjošću.)
ja stvarno ne znam zasto ovo toliko potenciras i otkuda ti to uopste.ko se to tacno povodi za sranje naukom koja je namalana super slajdovima? :unsure: moze neki prominentni primer?edit: poredak misli, pogubio sam se u prvobitnom pisanju Edited by Zverilla
Link to comment

Btw ne znam otkud ideja da je spoljasnja uglacanost odlika samo post-'90. menadzerske kaste. Svabo je oduvek bio uglancan, a svi znamo da je Svabo najbolji naucnik i inzenjer -_-

Link to comment
Ali fazon je bas u tome sto ne moze svako da bude Feynman.
Ali fazon je baš u tome što se niko više ni ne trudi da bude Feynman. Ili, da se ispravim, Ali fazon je baš u tome što se niko više ni ne trudi da bude Feynman. Sve je gotovo, sažvakano, u handoutima, na kašičicu... i napisano jasnim fontom.Mislim da sam rekao šta sam imao, a vrlo verovatno i mnogo više, pa se ovaj put zaista odjavljujem s teme. :)
Link to comment
ali to je alat bas kao i tabla ili powerpoint. glede smartboard.ova, mislim da ce ogromna vecina prezentacija na njima biti jos gora nego u powerpointu, jer zahteva mnogo vise vremena za kvalitetnu pripremu (ako se koristi za jos nesto, a ne samo kao zamena za tablu). jer ce voditi tome da ce se predavaci fokusirati vise na tehnologiju i gimmick.e koja ona nudi a ne na ono sto pokusavaju da prenesu publici.
upravo. ili ce biti total fail ili ce tu tek biti uvezbavanja, glumatanja i realno "prodavanja stomak eliminatora" by Indyedit:bez trola Edited by lostfanforever
Link to comment
Iz iskustva koga imam jebeno više od vas ostalih koji se ovde javljate. Bitno više.
Dobro Indy, nemoj se zestiti. Ja imam iskustva sa matorim svapskim profesorima (starog kova, stariji su oni mnogo od menadzerisanja 90ih) kojima je uglancanost svega jako bitna. Sve mora biti pod konac - stereotipni Svabo je to. A opet, nije nikada Svabo zbog toga u nauci i tehnici ispastao, naprotiv.
Link to comment
nego onom haosu koji je predstavila gianotti
Indy se odjavio a ja cu da probam jos jednom (mada Indy cilja neke druge da kazem vise stvare).Gospodjina prezentacija je bila namenjena strucnjacima u polju. I toj publici je bila savrseno jasna.Cini mi se da nikada nisi video kako izgleda masina.Evo otvori ovaj link i imas za 5 dana konferencije o cesticama prezentacije za svaki govor. Obrati paznju da su govori oko 10-12 minuta, 2-3 min za pitanja i ide sledeci. Dakle probaj da ubodes par prezentacija slucajno i vidi na sta to lici. I pazi sad: iako to mozda tebi izgleda kao haos, velika vecina toga je razumljiva za ostale ucesnike.I jos nesto. Po meni je daleko teze odraditi jedan 10min govor u ovoj masini kao sto je ova gore konferencija, nego odbraniti neku akademsku titulu. Da privuces paznju u moru od >100 govora zaista treba neki rezultat. Dal je prezentacija nesto ispeglana i lepa na oko je mnogo manje bitno.
Link to comment
higgs4.jpga tek ovoliko tamnu:higgs7.jpgznaci, ovi beli delovi grafika koji se vide su oni nezanimljivi.
Jao beti pa bas je obrnuto. Ako znas sta predstavlja takav grafik sencenje odmah podvlaci da su 2011 iskljucili mogucnost bozona na tim zatamljenim delovima.A 2012 imaju toliko dobre rezultate da su iskljucili sve osim te uske bele trake (dakle bozon ako postoji moze jedino da bude u toj uskoj traci oko 125GeV).Nemo se ljutis ali meni ovo samo pokazuje da za ocenu ovakvih strucnih prezentacija mora da se (donekle) zna tema.
Link to comment
Jao beti pa bas je obrnuto. Ako znas sta predstavlja takav grafik sencenje odmah podvlaci da su 2011 iskljucili mogucnost bozona na tim zatamljenim delovima.A 2012 imaju toliko dobre rezultate da su iskljucili sve osim te uske bele trake (dakle bozon ako postoji moze jedino da bude u toj uskoj traci oko 125GeV).
samo da potvrdim da je ovo tačno i da je po meni ovo senčenje odlično da se odmah skenira gde bozon ne može da bude (prvi grafik), a gde jedino može da bude (drugi grafik). i ja senčim slično ;-).
higgs2.jpgpretpostavljam da ova strelica na kraju oznacava zakljucak. medjutim, vec sledeci niz iskaza, na istom slajdu, koristi strelicu kao nesto sto je manje bitno u odnosu na kvadratic. takodje je koristi kao matematicku operaciju, sto dodatno otezava stvar:higgs2a.jpg
mislim da je ovde u pitanju brzina, typo da se lupi jedan space pre strelice u zelenoj kutiji, ali nemam celu prezentaciju trenutno da proverim. isto je u vezi table, omašeni space da se sve kolone poravnjaju. prezentacija je bila oko 60 minuta sa verovatno preko 60 slajdova. kod sebe uvek nađem neki typo čak i na prezentacijama od 15/20 minuta nakon što ih prezentujem :(. zeznuto je kad se nema vremena uložiti previše vremena da sve bude savršeno.
zatim, ovo je slajd koji se pojavljuje u jednom momentu u celosti, tj. elementi se ne uvode jedan po jedan:higgs3.jpgja da razumem podatke, nista ne bi uspelo da mi odlepi paznju od 12 grafika, pa ni najbolja retorika na svetu.
slajdove kao ovaj ne volim, a česti su kod kolajderskih eksperimenta. međutim poenta kod njih nije da se detaljno pogleda svaki grafik u realnom vremenu. ima previše informacija, a prezenter nema vremena da ide detaljno preko svakog grafika, samo preko glavne poruke, a to je u ovom slučaju koliko su kanala reakcija koristili u ovoj potrazi za H. bozonom.
zatim, grafici skoro svi predstavljaju podatke koji su kontinuirani, koji bi se na tabli crtali izmedju x i y ose. iz nejasnih razloga su ovde zatvoreni u kutije. to mozda ima smisla kad je neka od skala konacna... i ispostovano je u slucaju kad je skala u procentima, ali skala tri puta ide preko 100%:higgs8.jpg
što se tiče grafika u kutijama, nas savetuju da ih koristimo kada želimo da prikažemo koliko je neka veličina stabilna.zato se stavljaju crtice na y osu sa desne strane iako već postoji skala sa leve. čisto da bi oko moglo bolje da proceni kolika je varijacija date veličine. skala pak ide do 105% da podaci i tekst ne bi "udarili" u gornju liniju da su stavili skalu do 100%.
Link to comment
neki ce reci da je i prezentacija nebitna, jer veliko otkrice je napravljeno. ali po meni nije - ako je to vec visedecenijski trud hiljada ljudi, pa odradi i tu zadnju stvar kako valja, ili outsource.uj nekome ko zna.
jeste višedecenijski trud hiljada ljudi koji rade zajedno, ali ovde je u pitanju tajming. trudili su se da završe analize podataka pre početka velike konferencije. mogu samo da zamislim količinu posla i haos koje je vladao da se sve proveri, ispita, odobri. svaki rezultat ima sekundarnu analizu ili više njih, svaki grafik ide na pregled i odobravanja od članova kolaboracije, koji pak imaju svoje sugestije tipa izbaci ovo, ubaci ovo, ovo nije za javnost, ovo jeste itd. itd. što se tiče outsource-a za praveljenje prezentacija, ne verujem da bi bilo kome tako nešto palo na pamet na čestičarskim eksperimetima, pa čak i ako je u pitanju spokesperson. davanje novca nekome za pravljenje prezentacije bi bilo veliko bacanje novca, a i gubljenje tako dragocenog vremena. ekperimentalci su najčešće pored toga što su naučnici i sami svoje sekretarice, agencije za kupovine karata i bookiranje hotela za konferencije, programeri, elektroničari itd. itd. novac eksperimenta se štedi, a ne rasipa na bespotrebne stvari.
mozda nisu navikli da prave prezentacije?
ma jesu navikli, prave ih stalno. često i u avionima na putu ka konferencaijma :D, a nekad ih završavaju neposredno pre zvanične prezentacije. naročito u velikim kolaboracijama gde stalno ima nekih workshopova ili zvaničnih kolaboracionih sastanaka više puta godišnje, sastanaka lokalnih grupa na katedrama svake sedmice + konferencije. svi neprestano nešto negde prezentuju, od studenata do profesora. prezentacije (češće openoffice, latex ili keynote, nego ppt čini mi se ;-)), su gotovo svako-sedmična aktivnost. Edited by mei
Link to comment
glupo je i krajnje povrsno smatrati da vizuelno nema veze sa prenosenjem poruke i sustinom prezentacije.
ako je vizuelno=estetski, ja mogu samo da se svrstam u glupe i krajnje povrsne. :D meni nikako, ali bas nikako nije jasno kakve veze ima estetika sa prenosenjem poruke u nauci. mozemo da pricamo o lomljenju teksta na sjadovima, ali to nije estetika vec odvajanje misli, kao pauza ili promena tona u govoru. ali ako pricamo o bojama, fontovima i slicno, ja onda stvarno ne razumem gde je problem. opet kazem, to je verovatno do razlika u tome kako nasi mozgovi percepiraju boje, koliko su nam distracting. meni ni najmanje. Hazard je mislim pomenuo da je vizuelni learner. i ja sam, ali u smislu da ja pamtim text, ne slike, tj. kad treba neceg da se setim vidim text u glavi napisan onako kako je bio u knjizi/slajdu. ako ista, meni tu onda sto drecavije i sto kontrastnije pomaze (tako sam spremala ispite, sa olovkama i highlighterima drecavih boja). ja npr. nikad ne bih obratila paznju na boje na ovom slajdu da mi na to nije skrenuta paznja. meni se cini da mi ovde pricamo o necemu sto je cisto stvar licnog ukusa (tipa koje bi tapete stavili u sobu) i nema mnogo veze sa efektivnoscu prenosenja naucnih otkrica ljudima koji su u toj oblasti strucni.
Link to comment
Jao beti pa bas je obrnuto. Ako znas sta predstavlja takav grafik sencenje odmah podvlaci da su 2011 iskljucili mogucnost bozona na tim zatamljenim delovima.A 2012 imaju toliko dobre rezultate da su iskljucili sve osim te uske bele trake (dakle bozon ako postoji moze jedino da bude u toj uskoj traci oko 125GeV).
izvinjavam se onda za ovo, bas sam se zajebala. povuklo me je sto na jednom drugom mestu stoji zatamnjeno kad god neki podaci predju jednu liniju. spominju se sigme u tom grafiku (slajd 24), pa sam u brzini pomislila da je svaki deo gde podaci prelaze odredjenu liniju, deo gde izlaze iz nekoliko sigmi. na drugi pogled vidim da nije tako, linija znaci nesto drugo (ne pise sta). posle sam u brzini prebirala kroz prezentaciju izmedju dva sastanka na poslu, i pokusavala da sastavim post. my bad.
Nemo se ljutis ali meni ovo samo pokazuje da za ocenu ovakvih strucnih prezentacija mora da se (donekle) zna tema.
ne ljutim se (+frik sam za grafike, pa mi je zanimljivo da cujem da postoji i obrnuti standard), ali mislim da je i tvoj zakljucak previse generalan. strucna prezentacija obuhvata i baratanje softverom i estetske odluke i primenjivanje znanja o obimu paznje ljudi, i tu mnogo sveta ipak ume da napravi neku procenu. nekad je takodje moguce proceniti i obratno, da je govornik odlican, cak i kad ne razumes materiju. prosto, nisu astrofizicari sazdani drugacije od ostalih naucnika. moja struka (kognitivna neuronauka) komunicira graficima vecinom, a imamo i fizicare u timu, i niko od njih/nas nije u stanju da apsorbuje podatke iz 12 grafika u pola sekunde, a onda da slusa s punom paznjom sta predavac govori. zapravo, podaci su kao magnet za nas, nije moguce imati jedan jedini grafik i imati punu paznju publike. ono, wild horses couldn't drag us away. iz toga razloga radimo dumbing down, pa recimo ne stavljamo skracenice na ose nego pisemo tacno sta je na njima (tipa, napisacemo svaki put 'Field Strength (fT)' umesto 'fT'). strucna publika za strucnu publiku. ne vidim zasto bi u nekoj drugoj struci taj princip olaksavanja citanja davao drugacije rezultate. odlika stucnih izlaganja svuda je da su kondenzovana i da zahtevaju dosta paznje.
mislim da je ovde u pitanju brzina, typo da se lupi jedan space pre strelice u zelenoj kutiji, ali nemam celu prezentaciju trenutno da proverim. isto je u vezi table, omašeni space da se sve kolone poravnjaju. prezentacija je bila oko 60 minuta sa verovatno preko 60 slajdova. kod sebe uvek nađem neki typo čak i na prezentacijama od 15/20 minuta nakon što ih prezentujem :(. zeznuto je kad se nema vremena uložiti previše vremena da sve bude savršeno.
i meni se provlace greske i na kracim prezentacijama. uopste mi nije cilj da kritikujem osobu koja je napravila prezentaciju (dapace, njoj se divim), nego da raspravljam o samom ppt fajlu. ovo sa bulleted lists koji se menjaju se javlja na vise mesta i mislim da bi cinilo i laku materiju tezom za pracenje. meni je jaci utisak ne brzina sastavljanja (na to sam navikla, niko oko mene ne glanca prezentacije satima, ne znam s kim se to indy druzi), nego bas obratno, vreme koje je ulozeno u stvari koje ne vidim da pomazu jasnoci. tipa, bojenje svake kutije novom bojom, ili stavljanje velikog pravougaonika u pozadinu (nije background color, nego bas je nacrtala pravougaonik velicine slajda). mozemo da spekulisemo da je to npr. uradila nekom ranijom prilikom pa je sad iskoristila template, ali to ne menja prvi utisak publike.
slajdove kao ovaj ne volim, a česti su kod kolajderskih eksperimenta. međutim poenta kod njih nije da se detaljno pogleda svaki grafik u realnom vremenu. ima previše informacija, a prezenter nema vremena da ide detaljno preko svakog grafika, samo preko glavne poruke, a to je u ovom slučaju koliko su kanala reakcija koristili u ovoj potrazi za H. bozonom.
da, pa nisam ni pretpostavljala da je poenta da se isprati svaki grafik. ono sto sam tvrdila medjutim, je da (1) ne mozes da ocekujes od publike da ne gleda u podatke koje im pokazujes na velikom platnu, a manje ce cuti sta govoris dok gledaju, (2) za publiku je frustrirajuce da im nesto pokazes pa oduzmes. u ovakvom slucaju je dobra praksa ne staviti grafike, a bolja praksa je staviti jedan, sto jednostavniji, koji objedinjuje podatke koji se poklapaju sa kratkom poentom.
skala pak ide do 105% da podaci i tekst ne bi "udarili" u gornju liniju da su stavili skalu do 100%.
to mi je jasno, ali to privlaci paznju, tj. odvlaci paznju... brojke iznad 100 mogu da se izbrisu, u krajnjoj liniji, ako je vec nuzno da kutija ide okolo.
što se tiče grafika u kutijama, nas savetuju da ih koristimo kada želimo da prikažemo koliko je neka veličina stabilna. zato se stavljaju crtice na y osu sa desne strane iako već postoji skala sa leve.
ne razumem ovo sa stabilnoscu (a zanima me). da li to znaci da postoje manje stabilne mere koje se ne stavljaju u kutije, ili samo hoces da kazes da se nevidljivi grid (koji cine x i y jedinice) bolje nagadja kad je naznacen sa tickmarks sa svih strana? uzgred, kao graph freak (ali stvarno, citam knjige na tu temu, nisam normalna) zelim da kazem da je lepo sto tick marks idu na unutra (kako i treba), i sto cak i kod kategorickih podataka nisu stavljeni tako da dele kategorije jedne od drugih sto jako cesto vidim (ono sto excel radi automatski, npr. tick mark stavi tacno izmedju polja 'januar' i 'februar').
meni nikako, ali bas nikako nije jasno kakve veze ima estetika sa prenosenjem poruke u nauci.
i ja mislim da estetika kao takva nije bitna. drecav zeleni poster je super jer privlaci paznju u moru belih, recimo. mislim da je mnogo bitnije da prezentacija bude svedena i da njen izgled ne odvlaci paznju sa govornika. govornik je tu ono sto je jedinstveno i neponovljivo, a tekst moze da se procita nekom kasnijom prilikom u casopisu.
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...