Jump to content
IGNORED

Avionski udesi i nesreće


dare...

Recommended Posts

"Naucnofantasticne" :mellow: ? Padobran kao tehnologija postoji jos od pre WWI. Visinomer takodje. Maske sa kiseonikom i automatski camac za naduvavanje nesto kasnije, ali spadaju u staru tehnologiju. Ako mehanizam otpadanja dna smatras vrhunskom tehnologijom onda neka ti bude - rec je samo o mehanici - dno aviona je pojednostavljeno receno povezano "kopcama" i onda imas kontrolni mehanizam koji deluje da se kopce razdvoje i dno otpadne. Ista stvar vazi za sekcije sedista, jedina je razlika sto je razdvajanje kopca segmentovano po poziciji i vremenskom razmaku.
A na koga će pasti to dno ? Ne može kopčama da se vezuje.Pogrešnim smerom ideš. Odvajaš avio na delove, izbacuješ putnike i dodaješ im kiseonik i termoizolaciju u sedišta. A šta ako grune ?Gde su krila aviona, gde je gorivo ?Ako ti nije bitno šta se odvaja od aviona i gde pada a zarad sigurnosti putnika onda odvoj krila uz taj prikopčani donji deo (dno), izbaci rep i otvori tri velika padobrana... Mada mislim da nema trenutno toliko velikih padobrana.Ili da, kada stave maske za kiseonik ispuniš putničku kabinu aviona materijom koja je slična pur-peni, koja se ekstra brzo stvrdnjava...da li bi to pomoglo ?:) (koji je film koristio ovu ideju za kola, sećam se detalja ali ne i filma)
Link to comment
Kada je napravljena atomska bomba ili nuklearni reaktor otkrivanje cepanja atoma je bilo vec dobrano zagazilo u starost. Nije stvar u pojedinacnim pronalascima koji bi bili deo tog tvog sistema zastite putnika, vec u sklapanju svih tih pronalazaka u jedan sistem i motivima da se na tom sistemu radi. To je za sada naucnofantasticno. U putnickom saobracaju prioritet je dat bezbednosti same letilice kao garanta bezbednosti putnika i sumnajm da ce se ici na pojedinacnu bezbednost putnika dok se ova druga oblast ne iscrpi do kraja.A do tada ce ove moje kapsule biti k'o dobar dan. :lol:
Ovo sto ja predlazem moze da se u proizvodnim halama Boinga ili drugih kompanija razvije za mesec dana, da se proizvede za 4-6 meseci. Jedino je pitanje isplativost. A nedostatak vizije nije nista cudno, Gejts je 1992-5 (ne secam se) izjavio da ne vidi nikakav potencijal interneta u narednih 10 godina.
Link to comment
A na koga će pasti to dno ? Ne može kopčama da se vezuje.Pogrešnim smerom ideš. Odvajaš avio na delove, izbacuješ putnike i dodaješ im kiseonik i termoizolaciju u sedišta. A šta ako grune ?Gde su krila aviona, gde je gorivo ?Ako ti nije bitno šta se odvaja od aviona i gde pada a zarad sigurnosti putnika onda odvoj krila uz taj prikopčani donji deo (dno), izbaci rep i otvori tri velika padobrana... Mada mislim da nema trenutno toliko velikih padobrana.Ili da, kada stave maske za kiseonik ispuniš putničku kabinu aviona materijom koja je slična pur-peni, koja se ekstra brzo stvrdnjava...da li bi to pomoglo ?:) (koji je film koristio ovu ideju za kola, sećam se detalja ali ne i filma)
Dno ne otpada bukvalno, vec se otvara kao vrata, dva dela se razdvajaju po sredini. Ostalo navedeno nisu argumenti protiv uopste.
Link to comment
:) (koji je film koristio ovu ideju za kola, sećam se detalja ali ne i filma)

Mada, ako imaš Stallonea u avionu šta će ti druge mere bezbednosti...

 

Link to comment

meni se cini da je greska da putnici idu na dole [kuda se takodje krece i avion koji se pokvario] - mislim da ima razloga zasto se piloti katapultiraju na gore :)

Link to comment
Dno ne otpada bukvalno, vec se otvara kao vrata, dva dela se razdvajaju po sredini. Ostalo navedeno nisu argumenti protiv uopste.
Nisam ja ništa protiv rekao, niti se rugam, da se razumemo. Samo mislim da je to jedan inžinjerski poduhvat, to je more kablova, centralni rezervoar, pumpe, sistemi, ma hiljadu čudesa, i ti hoćeš da sve to otvoriš kao vrata, na recimo 10000 metara u sred oluje i da poizbacuješ raju napolje...@Ajant23: ijaaaaaoooooo !!! Hvala puno !edit: koliko bi na bezbednost uticalo izostavljanje prozora i podebljavanje oplate ? Edited by Vapad
Link to comment
Ovo sto ja predlazem moze da se u proizvodnim halama Boinga ili drugih kompanija razvije za mesec dana, da se proizvede za 4-6 meseci. Jedino je pitanje isplativost. A nedostatak vizije nije nista cudno, Gejts je 1992-5 (ne secam se) izjavio da ne vidi nikakav potencijal interneta u narednih 10 godina.
Moji izvori u Boeingu kažu da bi im trebalo bar duplo više vremena, ceo razvojni tim je angažovan na osmišljavanju samorasklapajućeg stola za Harperov preferans :D@modNego, ima li ovde organa reda i zakona da preseli postove vezane za nove sisteme spašavanja na neko drugo mesto, čini se da im nije više mesto na ovoj temi.
Link to comment
Potvrdjeno je da se avion raspao u vazduhu.http://www.blic.rs/svet.php?id=97773
Tja... To smo znali i ranije, ali ne znamo zašto?
23h : pilot javlja (rucno - takjo pise) da prolaze kroz turbulencije - ovo je kao potvrđena informacija i kao OK.23h10: automatska poruka aviona koja kaze da je automatski pilot iskljucen - i ovo je kao potvrđena informacija i negde se dešava da trenutno aktivni AP izbaci zbog prevelikih zahteva i udara torbulencije. Inače avion bi trebao da ima bar dva nezavisna AP (autopilota). Tkzv ručno upravljanje je osmišljeno tako da signal sa džojstika ide direktno na hidropokretače komandi.23 h 12 : Kvar Adiru (Air Data Inertial Reference Unit) i Isis (Integrated Standby Instruments System) => ovo nisam nigde pročitao kao potvrđenu informaciju, da je isto kao prethodni signal automatski poslato... Isto bi podrazumevalo totalni kvar svih električnih i elektronskih sistema, što je prilično neverovatno. Avionski motori rade i kad nema nikakve struje na aviona izuzev kojekakvih emergency baterija koje su predviđene da škilje na osnovnim komandama i instrumentima bar pola sata... A pritisak hidraulike i vazduha održava bilo koji od motora svojim radom...23h14 : totalan kvar elektricnog sistema i depreesurizacija (valjda je tako) kabine ==> i ovo nisam pročitao kao potvrđenu informaciju da je ista takođe poslata automatski preko tog nekog istog kompjutera za obaveštavanje...Da je sve uzmemo kao istinu, postoje dve mogućnosti:- Prva da se avion raspao u vazduhu, zbog bombe, ili mu je ta torbulencija oštetila strukturu pa se nekako prelomio... A ove poruke u tih nekoliko minuta poslate su iz raspadnutog prednjeg dela aviona koji je padao... Predajnik koji je slao poruke, u tih nekoliko minuta pada sa 30-40 000ft, napajao se sa baterije i slao poruke dok nije bućnuo u okean...-Druga da je u standardnoj pilotskoj proceduri brzog poniranja u slučaju gubitka prešurizacije (gubitak pritiska je uvek rupa na oplati aviona, što nas opet vraća na prvu pretpostavku od gore), pilot nije uspeo da ispravi avion (ne rade instrumenti sem onih prostačkih st/by, a vidljivost verovatno nikakva) i da je opet bućnuo u okean...To je sve što mi pada na pamet... <_<

I dalje smatram da svaka interesna strana (Airbus, Boing, AirFrance, Udruženje Pilota...) servira štampi svoju teoriju...

Link to comment
Ja sam mislio da ja loše mislim o ljudima, ali ti si ultramizantrop.
Ma jok... Samo verujem da istina, pravo i pravda, ne postoje, sve dok sa sobom ne ponesu poveliku batinu...
Link to comment
A zar nije moglo da se desi da su se u oluji zaledili oni pokazivači brzine u odnosu na vazduh => počeo da leti prebrzo za tu visinu => raspao se?
Te pito cevi su 4 obične prostačke profilisane cevčine sa drenažima koje u sebi imaju el. grejače koji se napajaju sa različitih el.sistema i tako rade već 20 god. Prosto je neverovatna verovatnoća da otkaže više od 1, bez obzira što kažu da su pomalo falične...Dalje, postoje i mnogo drugih indikacija kojima pilot utvrđuje neispravnosti i stvarno stanje, tako da je to o čemu govoriš praktično nemoguće...Jedina teorija koja po meni povezuje raspadanje aviona i grešku brzine je teorija kojom je sistem za kontrolu otklona radera (krmila pravca), inače limitiran brzinom baš zbog naprezanja (ne dozvoljava velike otklone pri velikim brzinama), riknuo i dozvolio preveliki otklon radera pri velikoj brzini, i previše napregao strukturu aviona. Podatak o brzini taj sistem uzima sa 2 Air Data Computera (a ovi sa pomenutih pito cevi). Generalna avijatičarska logika je obično da oba sistema moraju biti ispravna i bez diference, da bi ta kontrola radera radila automatski, a ako 1 sistem rikne, onda pilot manuelno kontroliše taj sistem. A ako ne daj bože riknu obe kontrole, sistem se u potpunosti isključuje i ide se bez njega. Za svaki od pomenutih slučaja, postoje posebne indikacije i posebne propisane pilotske procedure (smanjivanje visine i brzine krstarenja npr.)Ovde sam pričao o tome...
Link to comment
Nisam ja ništa protiv rekao, niti se rugam, da se razumemo. Samo mislim da je to jedan inžinjerski poduhvat, to je more kablova, centralni rezervoar, pumpe, sistemi, ma hiljadu čudesa, i ti hoćeš da sve to otvoriš kao vrata, na recimo 10000 metara u sred oluje i da poizbacuješ raju napolje...
Da li se neko zapitao "a zasto desantni padobranci ne skacu sa 10 hiljada metara pri brzini od hiljadu kilometara na sat"? Ili recimo "a kako to izgleda kada te vetar od hiljadu kilometara na sat udari odjednom po celom telu, a ti od odece imas kosulju, sorc i sandale"?
Link to comment
  • אַף אֶחָד locked and unlocked this topic

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...