Jump to content
IGNORED

Dobra plata, dobro mesto, jeftin real estate


noskich

Recommended Posts

A study by McCrindle Research with the charity, Foodbank Australia, says 3.6 million people have experienced food insecurity in the past year.

Mora da je level k'o za vreme drugog sveckog rata u Sremu - kad su morali "ustipke i bez prah secera jesti", ne?

Link to comment

ponuda i potražnja je žešća laž tj kreira se prema potrebama

 

kada neko kaže ponuda i potražnja jedna zvezda se ugasi

 

 

Ajde objasni, ne bilo ti zapovedjeno.

 

 

Ponuda i potraznja su ok al' kad kaze "to ce market da regulise" e onda se jedno sunce (al' onako manje) ugasi...

Link to comment

Mora da je level k'o za vreme drugog sveckog rata u Sremu - kad su morali "ustipke i bez prah secera jesti", ne?

 

http://www.news.com.au/national/queensland/mccrindle-research-shows-36-million-australians-experience-food-insecurity/news-story/48cbba2b7618bc3190c9c2dc01e52126

 

"The report says the main cause of food insecurity is the high cost of living. People are skipping meals to pay for things like mortgage or rent and power bills – or missing payments so they can put food on the table."

 

Pre nego sto sam otisao u Australiju sam u Beogradu radio za 300 eura. Preko pola plate islo na stanarinu sa rezijama. Majka penzionerka mi slala za hranu.

A evo pokazasmo i ovde, u Sidneju isto tako vise od pola plate ode na stanarinu sa rezijama (stan sa dve spavace sobe na pola sata vozom od centra). A ako se stan otplacuje na 30 godina treba cela porodica da prezivi od 1500 dolara mesecno. Moralo bi tu i na hrani da se stedi.

 

Zato savet novim emigrantima - nemojte se zaletati kada vidite cifru zarade. Zarada nista ne znaci ako se ne uporedi sa troskovima.

A ima pregrst ne-zapadnih zemalja gde je odnos zarade i troskova povoljniji. 

Edited by noskich
Link to comment

Ajde objasni, ne bilo ti zapovedjeno.

poizvod košta 1,5 eur +- 0,20. To je cena pri kojoj proizvođači mogu da rade, ali nema baš mnogo viška. Svetsko tržište je u rukama desetak velikih, plus kinezi koji malo remete,dostigli kvalitet, a kvare cenu. Odjednom kreću remonti, beskrajni. Cena je sada od 3 do 4 eur. Kinezi i dalje prave probleme. Jednog dana, posle nekih političkih kontakata na nivou, u septembru, Kina zatvara 46 fabrika za dan. Remonti se ne završavaju, profiti luduju, svi proizvođači prikazuju fenomenalne rezultate. Ucena je mnogo bolji opis od ponude i potražnje.

Link to comment

"Slobodno" trziste je u stvari skup nekolicine monopola, a plutokrate na celu tih monopola namestaju sta hoce kad hoce. A kad se malo zaigraju pa pogube silne novce onda je tu drzava da ih spase dostampavanjem virtualnog novca. I naravno, sve vreme je drzava tu da odrzi status quo i njihovu moc, subvencionise ih, oslobadja poreza, usaglasava zakone tako da njima odgovaraju...

 

794701813831831470.jpg

 

794721796720203556.jpg

Edited by noskich
Link to comment

poizvod košta 1,5 eur +- 0,20. To je cena pri kojoj proizvođači mogu da rade, ali nema baš mnogo viška. Svetsko tržište je u rukama desetak velikih, plus kinezi koji malo remete,dostigli kvalitet, a kvare cenu. Odjednom kreću remonti, beskrajni. Cena je sada od 3 do 4 eur. Kinezi i dalje prave probleme. Jednog dana, posle nekih političkih kontakata na nivou, u septembru, Kina zatvara 46 fabrika za dan. Remonti se ne završavaju, profiti luduju, svi proizvođači prikazuju fenomenalne rezultate. Ucena je mnogo bolji opis od ponude i potražnje.

 

Postoji i to, ali tamo gde imas monopol na raw materials. Uglavnom, ponuda i potraznja i te kako postoji, a to sto si opisao je nesto sasvim trece koje se ne desava tako cesto - tj desava se, ali u specificnim industrijama. 

Edited by dragance
Link to comment

"Slobodno" trziste je u stvari skup nekolicine monopola, a plutokrate na celu tih monopola namestaju sta hoce kad hoce. A kad se malo zaigraju pa pogube silne novce onda je tu drzava da ih spase dostampavanjem virtualnog novca. I naravno, sve vreme je drzava tu da odrzi status quo i njihovu moc, subvencionise ih, oslobadja poreza, usaglasava zakone tako da njima odgovaraju...

 

 

bla, bla...

 

 

 

Sve sto je bitno u zivotu moze da stane u dve reci, to su - red, rad i disciplina kicme: 

080ddbefd73c33d34be856ee64786635--venn-d

Link to comment

^

Ali i raw materials podliježu sili zakona ponude i potražnje. 
K'o ima da ponudi, dobiće. Ne?

 

@iDemo

Vidiš da ne želi ni da se pozicionira u igikai.  :(

Link to comment

Meni sve te izvan evropske zakuske i poslastice manje ili vise smrduckaju.

Eto jos jednog dokaza za PC brigadirku

Dzabe sad relativizujes i razvodnjavas. Jedna stvar je napisati da ti se ne svidja neka kuhinja a sasvim druga da su aboridzini sami krivi za svoje danasnje probleme. Jedno je stvar ukusa, drugo je cist rasizam.
Link to comment

Ajde objasni, ne bilo ti zapovedjeno.

 

Očigledno je, ne? Na primer, zašto bi se trošilo mnogo para na marketing, nekad i mnogo više nego na proizvodnju robe/usluge, ako nije cilj kontrola potražnje i što je moguće veće smanjenje njene slučajnosti?

 

* Vidi šta kaže jedan liberal u vezi toga:

 

Outlays for the manufacturing of a product are not more important in the strategy of modern business enterprise than outlays for the manufacturing of demand for the product. None of this is novel. All would be regarded as elementary by the most retarded student in the nation’s most primitive school of business administration.

 

The general conclusion of these pages is of such importance for this essay that it had perhaps best be put with some formality. As a society becomes increasingly affluent, wants are increasingly created by the process by which they are satisfied. This may operate passively. Increases in consumption, the counterpart of increases in production, act by suggestion or emulation to create wants. Or producers may proceed actively to create wants through advertising and salesmanship. Wants thus come to depend on output. In technical terms it can no longer be assumed that welfare is greater at an all-round higher level of production than at a lower one. It may be the same. The higher level of production has, merely, a higher level of want creation necessitating a higher level of want satisfaction. There will be frequent occasion to refer to the way wants depend on the process by which they are satisfied. It will be convenient to call it the Dependence Effect.

 

Link to comment

Naravno da slucajnost nema veze. Ali najbolji primer ponude vs potraznje je real estate. Sto je vise izbora, a manje kupaca, odnosno ekonomska situacija nije pogodna za kupovinu, to su cene manje. Obrnuto takodje. To je previse simplisticki tvoj kolega liberal objasnio, odnosno vise ideoloski. 

 

Jos jedan primer i to veoma uproscen: Svi bi voleli da gledaju Zvezda Arsenal na Miticu, ali mnogima seva paja da se cimaju za Zvezda BATE i Arsenal.

Resenje? Ponudi samo paket. Ako se ne rasproda sve u paketu, onda pustas pojedinacno ili smanjis cene paketu prvo.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...