Jump to content
IGNORED

zakon o radu, posledice, kritike i (retke) pohvale


Ravanelli

Recommended Posts

niko ne bi uplaćivao ništa ni u penziono ni od poreza, kao što niko ne bi odbio da mu dete ide u školu ili kod lekara za dž. Samo pošto takav sistem ne može da postoji, ove stvari i moraju da se uteruju zakonima i finasijskom.
Kud odlaze naši silni novci od PDV-a, akciza, carina, poreza na imovinu, republičkih administrativnih taksi, participacija, poreza na dobit preduzeća, poreza na kapitalnu dobit, poreza na promet nepokretnosti, poreza na prenos apsolutnih prava, poreza na nasleđe i poklon, poreza na upotrebu držanje i nošenje određenih dobara, novčane kazne, oduzeta imovinska korist, prihodi koje svojom delatnošću ostvare državni organi, prihodi od davanja u zakup pokretne i nepokretne državne imovine, prihodi od koncesija, prihodi od prodaje društvenog i državnog kapitala, prihodi od donacija, komunalna taksa, pokrajinske i opštinske administrativne takse, naknada za korišćenje i uređivanje građevinskog zemljišta, naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine..................................................Dokle bre više.Ukočite bre malo, što bi reko mr. Velimir.
Link to comment
  • Replies 1.5k
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Budja

    166

  • Dagmar

    115

  • Аврам Гојић

    71

  • Indy

    71

Top Posters In This Topic

Posted Images

Imao sam priliku da u petak prvi put pročitam ceo nacrt ZID - a Zakona o radu, poslala nam je Privredna komora Srbije na razmatranje i davanje komentara. Premda ima dosta izmena, to je daleko od takve tragedije kakva se prikazuje od strane sindikata, kao i na ovom forumu. Štaviše, rekao bih da se njime u velikom delu samo modernizuje postojeći Zakon o radu, te da se uvode neke prakse koje su već kod nas postojale ili su bile poznate u drugim zemljama - npr. toliko pljuvani lizing radne snage je nešto što već postoji u zemljama u okruzenju (mi koristimo u našim afilijacijama), i njegovim uvođenjem bi konačno bio uveden red u angazovanje radnika koji se bave povremenim fizičkim ili tehničkim poslovima, što smo mi do sada premošćavali preko omladinskih zadruga, privremenih i povremenih poslova i ugovora o delu. Čak mi se čini i da tim ljudima moze biti bolje, ako te agencije budu iole normalne. Takođe, produzetak trajanja ugovora o radu na određeno vreme na 24, odnosno 36 meseci, će samo podvesti realno stanje u zakonski okvir, i od toga mogu da imaju koristi i poslodavci i zaposleni.Sa druge strane, moram da primetim da nacrt ZID-a ima neke izuzetno problematične odredbe - npr. limitiranje naknade štete kod nezakonitog otkaza na 18 zarada, bez obzira kolika je realna šteta (mislim da se ovo kosi se principima naknade štete iz ZOO, kao i nepovredivosti imovine pojedinca), ili pravo poslodavca da uputi zaposlenog na obavezni lekarski pregled, pod pretnjom otkaza (mislim da čak i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima izričito kaze da svako lice moze samo svojom voljom ići na lekarski pregled, osim u nekim izuzetnim situacijama, a slično rešenje je i u našem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti).Mogu o ovome još da pišem, ima mnogo zanimljivih i problematičnih rešenja. Međutim , nikakva se kataklizma neće desiti njegovim usvajanjem, to je običan spin.Inače, moram da primetim da je ovaj topik bio festival raznoraznih bisera. Među njima su mi zapali za oko sledeći :Niko u privatnom sektoru u Srbiji ne poštuje prava radnika - kao neko ko više od 8 godina u firmi sa 100 % privatnog kapitala i oko 2 hiljade zaposlenih, moram da kazem da je ovo apsolutni nonsens. Zaposleni kod nas imaju i regres i trinaestu platu i topli obrok i prevoz, plaća se prekovremeni rad i daju se otpremnine mnogo veće od zakonskog minimuma, isplaćuju se jubilarne nagrade, u svakom trenutku imamo oko 60 trudnica i porodilja na odsustvu, imamo Fond solidarnosti, kase uzajamne pomoći, radnici idu na sportske igre, itd. Znam još neke dobre privatne kompanije u Srbiji gde radnici imaju ovaj ili sličan nivo prava (ne govorim o tome da li oni i finansijski prate ono što mi isplaćujemo, to je drugo pitanje). E sada, da ima jako puno privatnika koji radnike maltretiraju i eksploatišu, ima, i oni jesu većina, ali toga ima i u javnom sektoru. Jedan od najvećih problema na našem trzištu rada je nedostatak konkurencije među poslodavcima, i on je glavni generator tog problema - niko ne bi maltretirao i eksploatisao svog zaposlenog ako bi on lako mogao da pređe kod nekog drugog gde bi imao bolje uslove, već bi gledao da mu da uslove koji će ga zadrzati (ako mu taj zaposleni treba, naravno).Globalna tendencija je da se smanjuju prava radnika - ako je ovo tako, ne znam zašto nam se u poslednje vreme od potencijalnih kupaca iz inostranstva jako povećao broj zahteva za dobijanjem potvrda o ispunjenosti uslova socijalne odgovornosti (npr. BSCI, SA 8000, SMETA, itd.). Svaka iole ozbiljna kompanija na Zapadu prihvata i od svojih dobavljača trazi ispunjenost uslova socijalne odgovornosti (ovo je još uvek vrlo šaroliko, ima više standarda, a neke velike kompanije propisuju i sopstvene standarde), a među njima se više od 70 % odnosi na prava radnika i bezbednost na radu. Mi se trenutno spremamo da krenemo ka dobijanju jednog od navedenih sertifikata, da ne bismo svaka dva meseca imali neke revizore sa desetinama pitanja, a uslovi koji se njime traze su mnogo, mnogo povoljniji po radnike čak i od onih koji predviđa sadašnji Zakon o radu i bivši OKU (npr. najmanja zarada u kompaniji se direktno vezuje za vrednost potrošačke korpe, i mora da obezbedi pristojan zivot čak i onom na dnu lestvice, postoji radnički ombudsman, ne sme se odbijati od plate za povrede discipline, itd.).

Link to comment
Sa druge strane, moram da primetim da nacrt ZID-a ima neke izuzetno problematične odredbe - npr. limitiranje naknade štete kod nezakonitog otkaza na 18 zarada, bez obzira kolika je realna šteta (mislim da se ovo kosi se principima naknade štete iz ZOO, kao i nepovredivosti imovine pojedinca), ili pravo poslodavca da uputi zaposlenog na obavezni lekarski pregled, pod pretnjom otkaza .
U kom članu nacrta zakona se nalazi boldovani deo ?
Link to comment
http://www.minrzs.go...ne-rasprave.php Јавна расправа о Нацрту закона о изменама и допунама Закона о раду спроводи се у периоду од 18. децембра 2013. године до 10. јануара 2014. године, за представнике државних органа, јавних служби, привредне субјекте, синдикате, удружења послодаваца, стручну јавност и друге заинтересоване учеснике. Учесници јавне расправе се позивају да у назначеном року, у посебно предвиђеном обрасцу за достављање коментара, доставе предлоге, сугестије, иницијативе и коментаре на електронску адресу: snezab@minrzs.gov.rs или писаним путем Министарству рада, запошљавања и социјалне политике, Београд, Немањина 22-26. Na sajtu Min. rada nije transparentno objavljen sadržaj nacrta izmena i dopuna ZOR (ne može se doći do ovog linka sa početne stranice). Svako zainteresovano lice može dostaviti komentare na obrascu koji je u prilogu. Edited by halloween
Link to comment
U kom članu nacrta zakona se nalazi boldovani deo ?
Član 83 Zakona o izmenama i dopunama, kojom se menja član 179 ZOR - a (postaje stav 3 tog člana). Glasi ovako :Послодавац може запосленог да упути на одговарајућу анализу у здравствену установу коју одреди послодавац, о свом трошку, ради утврђивања околности из става 2. тач. 8) и 9) овог члана. одбијање запосленог да се одазове на позив послодавца да изврши анализу сматра се непоштовањем радне дисциплине у смислу става 2. тачка 12) овог члана.Odredbe na koje se član poziva :Послодавац може да откаже уговор о раду запосленом који не поштује радну дисциплину или учини повреду радне обавезе, и то: 8) због доласка на рад под дејством алкохола или других опојних средстава, односно употребе алкохола или других опојних средстава у току радног времена, које има или може да има утицај на обављање посла;9) ако злоупотреби право на одсуство због привремене спречености за рад;12 ) ако не поштује радну дисциплину прописану актом послодавца или ако је његово понашање такво да не може да настави рад код послодавца.Inače, sada vidim da može da se da otkaz ako radnja zaposlenog ima elemente krivičnog dela, čak i u slučaju da nije otpočelo krivično gonjenje (tačka 10 istog stava) :10 )ако је његово понашање представља радњу кривичног дела учињеног на раду и у вези са радом, независно од тога да ли је против запосленог поднета кривична пријава за кривично делоNe znam samo na koji se onda način i ko utvrđuje da li nečije ponašanje predstavlja radnju krivičnog dela. Nonsens potpuni.
Link to comment
Послодавац може да откаже уговор о раду запосленом који не поштује радну дисциплину или учини повреду радне обавезе, и то:8) због доласка на рад под дејством алкохола или других опојних средстава, односно употребе алкохола или других опојних средстава у току радног времена, које има или може да има утицај на обављање посла;9) ако злоупотреби право на одсуство због привремене спречености за рад;
Nema ničeg spornog u nameri da se spreči zloupotreba bolovanja i rad pod dejstvom alkohola i opojnih sredstava.
Link to comment
Ne znam samo na koji se onda način i ko utvrđuje da li nečije ponašanje predstavlja radnju krivičnog dela. Nonsens potpuni.
Sud će dati poslednju reč ukoliko zaposleni smatra da nije počinio krivično delo.Nekada je za zaposlenog bolje da ne talasa previše jer je otkaz svakako bolje rešenje od robije.
Link to comment
Zar se nije u "američkom" Sartidu za pozitivan alko test dobijao otkaz? Ili je to bilo po nekim internim propisima?
I ne samo tamo. Do sada je poslodavac pravilnikom propisivao sta se podrazumeva pod pojmom "nepostovanje radne discipline", a sada je to zakonom precizirano. Duvanje u balon nije medicinska procedura i nije se trazila saglasnost poslodavca. Tim pravilnicima je nejcesce formirana pretpostavka, da je zaista pod uticajem alkohola lice koje poslovodja, ili kolege prijave da je pod uticajem alkohola, pa je obaveza dokazivanja prebacena na teret zaposlenog. Ovo je za rezultat imalo to da zaposleni mora da zatrazi i da o svom trosku uradi analizu krvi da bi dokazao da nije bio pijan.
Link to comment
Sud će dati poslednju reč ukoliko zaposleni smatra da nije počinio krivično delo.Nekada je za zaposlenog bolje da ne talasa previše jer je otkaz svakako bolje rešenje od robije.
sud jedini moze da rasudjuje o tome da li je zaposleni pocinio krivicno delo ili ne.
Link to comment
Sud će dati poslednju reč ukoliko zaposleni smatra da nije počinio krivično delo.Nekada je za zaposlenog bolje da ne talasa previše jer je otkaz svakako bolje rešenje od robije.
A bolje i za poslodavca. U bankama se dešava da se zaposleni uhvate u krađama (očigledno krivično delo) ali se ne prijavljuju policiji. Daju otkaz ali ne idu u zatvor a banka ne trpi loš publicitet.
Link to comment

naravno da se to rutinski radi, ali, pravno gledano, i bez obzira sto taj postupak ne nanosi veliku stetu drustvu, to se zove prikrivanje krivicnog dela. ne moze jedna odredba Zakona o radu da bude starija od celog Krivicnog zakonika. besmislica je da u bilo kom zakonu pise da se nesto moze tretirati kao krivicno delo dok to sud ne utvrdi.

Edited by Marko M. Dabovic
Link to comment
npr. toliko pljuvani lizing radne snage je nešto što već postoji u zemljama u okruzenju
Ah, ah, kakva sreca! disco%20dance.gif(Moram povremeno da se probudim u 2013. i da shvatim da je ovaj forum u nekoj meri postao menadzerski).
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...