Jump to content
IGNORED

naucni vocap - kad necete da smarate posten svet


betty

Recommended Posts

Koncept peer reviewa je odlican, ali u praksi nekad stekce, makar kod mene drustvenjaka. Isuvise cesto (u dobrim, stavise odlicnim casopisima) dobijem recenzije u kojima 1) traze nesto za sta u tekstu vec lepo pise da nije feasible, 2) traze nesto sto je vec uradjeno, samo sto oni ovlas prelete preko teksta, 3) traze da uradim besmislene, nebitne ili cak stvari potpuno nekompatibilne sa samom temom rada, 4) biva ocigledno da su mnoge sugestije same sebi svrha. A pritom nepisano pravilo je da pismom odgovoris uredniku i recenzentima objasnjavajuci na koji si nacin uvazio njihove predloge u novoj verziji. 

to je svuda tako, nemoj da mislish samo kod tebe drushtvenjaka. 1) zashto niste koristili metodu iz koje sam ja mnogo dobar (metoda je bozanstvena, ali nije primenjiva iz razloga xyz, nahvalish metoodu, raspishesh razloga konjski na 2 strane, i ne primenish je, naravno), 2) zashto niste radili eksperiment koji ionako nemate (zato shto ga nemamo i onda i to raspalish da objashnjavash zashto ga nemamo, a nemaju ga ni rumuni :P), 3) zashto ne ponovite sva merenja (zato shto su merenja trajala 15 vekova i ne bismo dobili nishta novo, i sad cemo i to da objasnimo na 2 strane), 4) meni ovo nije jasno (lepo mu objasnish sve ispochetka isto na josh 2 strane, mnooogo ljubazno), 5) zashto niste napisaili i ovo (diskretno skrenesh paznju, tako da ne primeti, na josh 2 strane, gde to pishe u tekstu), 6) zashto niste citirali i ove reference (ime koje se najvishe ponavlja je njegovo, onda mu izguglash i njega i laboratoriju, kao, gle govedo, sram ga bilo, pa se ugodish i prema tome ^_^)... u svakom koraku mu se zahvaljujesh, kako bez njegove ljubazne paznja rad ne bi bio ni upola tako dobar, kako ti je doboga pomogao da to sve bude improved onoliko. citirash i njegovu devojku ako trazi -_-

 

nema tu nikakvih izuma :P

 

ruku na srce, kad naletish na recenziju koja razume o chemu se radi najuze, sunce te obasjalo, onda se i narazgovarash i nauchish i sve zaista ispadne mnogo mnogo bolje. ali to je retkost. ili da naletish na iskusnog chitacha jakog poznavanja opshtije oblasti, to je isto praznik :wub:

Edited by gospa buba
Link to comment

ja sam skoro bila u prilici da recenziram nesto gde su autori odstupili od tog modela ljubaznog zahvaljivanja, i umesto toga se drzali modela drskog insistiranja da su oni u pravu u svemu. tacka po tacka, sve su oni u pravu. a rad i nije bio neki. i tu vec krenem da trljam ruke recenzentske, kad ono u samom radu - poslusali me u svakom koraku! mislim ne nuzno poslusali, ali makar prodiskutovali zasto nesto ne moze ili zasto neka alternativna interpretacija po njima ne pije vodu. a ponegde bas poslusali. bizar. 

Link to comment

naravno da su istorijski (pa i društvenjački) instituti u naučnom smislu bitno ispred svojih odgovarajučih katedri na faxu, tako i treba da bude. pokušaj uterivanja fakulteta u naučne projekte ima za cilj (skoro) samo i jedino biflovanje profesorskih cv-a i nabacivanje para preko plata, njihov rad je zaista minimalan, ne zato što su glupi i lenji nego zato što ne stižu od obaveza a imaju pritisak (pa i želju) učešća u projektima. ograničavam se u ovome na teren koji znam a to su društvene nauke.

 

drugo, prepucavanje na temu društvenjaci-prirodnjaci je potpuno blesavo, a na žalost gledam sve retardiraniju spiku prirodnjaka koji su se zavaliii u ministarstvo (i godinama unazad) gde uređuju osnovne nauke ne dozvoljavajuči da im se nacrta da postoje fundamentalne razlike koje ne treba ni brisati, pa nas uveseljavaju blentavim upitima tipa 'a što vi društvenjaci pišete toliko knjiga, zar ne možete sve da kažete u naučnom članku', 'a zašto vi društvenjaci ne objavljujete više na sci listi?' kao da postoji nada da su društvene teme relevantne u srbiji na bilo koji način zanimljive nekome napolju, i kao da je to zapravo mera vrednosti (a nije). neki hemijski eksperiment se može na isti način i sa sličnim/istim rezultatima izvesti u xyz svetskih laboratorija, sociološka analiza srpskog glasačkog tela je samo lokalno relevantna tema. to nije tako teško ukapirati.

 

treće, odvajanje žita od kukolja ide prvo i pre svega preko peer review procesa, koji su sada kakvi-takvi uz ogroman prostor za poboljšanje, i ne samo u ravni časopisa nego možda i pre u monografijama koje se rade 90% na drugarskom principu, ako ne i na nivou da sam sebi pišeš recenziju koju će ti kolega potpisati.

 

Apsolutno se ne slazem.

 

Motivacija je sve.

Naravno da su drustvene teme u Srbiji zanimljive onima napolju ako se objasni zasto je to vazno, zasto socioloski upitnik ABC radjen u Srbiji daje drugacije rezultate nego u Nemackoj, kakva je eksterna validnost teorije, dokaza i sl... i kako se moze generalizovati.

 

Ako se pak studija svodi na puku replikaciju necega uradjenog vani sa jedinom motivacijom: da vidimo kako je u Srbiji, naravno da to nikome nece biti zanimljivo jer je puka replikacija sa ogranicenim doprinosom. Cak i takva, moze se publikovati u nekom nize rangiranom medjunarodnom casopisu (koji nije Metalurgija!) ako je metodoloski valjana.

 

 

Sasvim sam siguran da se slicna analogija moze primeniti i na istorijske nauke. Evo, bio taj I svetski rat, pun kufer knjiga raznoraznih strejndzera gde se pominje Srbija. Relevantnost, bato.

 

Cesto je medju drustvenjacima, barem ovde kod mene, boldovano izgovor za skroman naucni doprinos i osljarenje.

Link to comment

Koncept peer reviewa je odlican, ali u praksi nekad stekce, makar kod mene drustvenjaka. Isuvise cesto (u dobrim, stavise odlicnim casopisima) dobijem recenzije u kojima 1) traze nesto za sta u tekstu vec lepo pise da nije feasible, 2) traze nesto sto je vec uradjeno, samo sto oni ovlas prelete preko teksta, 3) traze da uradim besmislene, nebitne ili cak stvari potpuno nekompatibilne sa samom temom rada, 4) biva ocigledno da su mnoge sugestije same sebi svrha. A pritom nepisano pravilo je da pismom odgovoris uredniku i recenzentima objasnjavajuci na koji si nacin uvazio njihove predloge u novoj verziji. 

 

To je los peer review, i srazmerno raste sa padom kvaliteta casopisa. Dobro, zna se da i u top casopisima editori daju svojim doktorantima da odrade recenziju, pa tu ima dosta osljarenja, ali je to opet srazmerno bolje od casopisa nize kateogrije.

 

Uostalom, ako je rad dobar, nece proci na jednom vec na drugmo mestu. Jeste to gubitak vremena, zivaca i energije ali nisam primetio bolju alternativu.

Link to comment

, 'a zašto vi društvenjaci ne objavljujete više na sci listi?' kao da postoji nada da su društvene teme relevantne u srbiji na bilo koji način zanimljive nekome napolju, i kao da je to zapravo mera vrednosti (a nije). neki hemijski eksperiment se može na isti način i sa sličnim/istim rezultatima izvesti u xyz svetskih laboratorija, sociološka analiza srpskog glasačkog tela je samo lokalno relevantna tema. to nije tako teško ukapirati.

OK, ako je to tako, kako je ipak moguce da na toj SCI listi bude iz oblasti drustvenih i humanistickih nauka u 2009. godini oko 540 radova sa prvim autorom iz Ceske republike, i 44 iz Srbije? Dakle potpuno iste kategorije uporedjene. Ceska republika ima cca. 50% vecu populaciju od Srbije, broj korisnika ceskog i srpskog jezika u svetskim okvirima je otprilike podjednak, a broj radova veci za vise od reda velicine. E to je, nasuprot tvojoj tvrdnji, veoma tesko ukapirati. 

Link to comment

2011. je bilo oko 200, broj se stalno povećava.

 

400% rast za dve godine, OMG!! Vau, ti društvenjaci su baš carevi!!

 

via TT

Edited by Prospero
Link to comment

OK, ako je to tako, kako je ipak moguce da na toj SCI listi bude iz oblasti drustvenih i humanistickih nauka u 2009. godini oko 540 radova sa prvim autorom iz Ceske republike, i 44 iz Srbije? Dakle potpuno iste kategorije uporedjene. Ceska republika ima cca. 50% vecu populaciju od Srbije, broj korisnika ceskog i srpskog jezika u svetskim okvirima je otprilike podjednak, a broj radova veci za vise od reda velicine. E to je, nasuprot tvojoj tvrdnji, veoma tesko ukapirati. 

 

Češka je takođe i relevantan član EU, NATOa itd, dakle deo zapadnog sveta. Srbija nije.

Link to comment

S obzirom kakve sve verbalne vratolomije izvode drustvenjaci iz prilicno dosadnih i predvidljivih zemalja da bi u radu objasnili da je eto bas njihov drustveni kontekst do jaja zanimljiv u tom trenutku, objaviti rad koji se bavi Srbijom ne bi zaista trebalo da ptedstavlja prepreku, makar ne u evropskim casopisima.

Link to comment

Češka je takođe i relevantan član EU, NATOa itd, dakle deo zapadnog sveta. Srbija nije.

Naravno da je to jedan od razloga. A zasto je to tako? Pa jednim delom i zbog toga sto najmracniji nosioci otpora EU, NATO, zapadnoj civilizaciji, te razumu i logici uopste sede upravo na drustvenjackim fakultetima/institutima (Antonic, Lompar, Nikitovic, Bojanic, Djurkovic, itd. isl.).

 

Mada opet, razlika od reda velicine...

Link to comment

2011. je bilo oko 200, broj se stalno povećava.

 

400% rast za dve godine, OMG!! Vau, ti društvenjaci su baš carevi!!

 

via TT

Osim sarkazma, ne primecujem da si ponudio nekakav odgovor. Ako moze vise - zasto toga nije bilo vise ranije? I zbog cega onda i dalje na noz docekujete razlozno pitanje "zasto ne objavljujete vise u medjunarodnom casopisima"? Iritacija tim pitanjem ukazuje da se tu i dalje misli da postoji neka nauka (a ne pseudonauka) koja se moze zatvoriti u nacionalni obor. 

Link to comment

Naravno da je to jedan od razloga. A zasto je to tako? Pa jednim delom i zbog toga sto najmracniji nosioci otpora EU, NATO, zapadnoj civilizaciji, te razumu i logici uopste sede upravo na drustvenjackim fakultetima/institutima (Antonic, Lompar, Nikitovic, Bojanic, Djurkovic, itd. isl.).

 

Mada opet, razlika od reda velicine...

 

Osim sarkazma, ne primecujem da si ponudio nekakav odgovor. Ako moze vise - zasto toga nije bilo vise ranije? I zbog cega onda i dalje na noz docekujete razlozno pitanje "zasto ne objavljujete vise u medjunarodnom casopisima"? Iritacija tim pitanjem ukazuje da se tu i dalje misli da postoji neka nauka (a ne pseudonauka) koja se moze zatvoriti u nacionalni obor. 

 

 

Pa da, ako nisi u NATOu, nema nauke.

 

I call a bullshit koji je slican bullshit-u mojih anti-kapitalista ovde da se ne moze internacionalno objavljivati jel casopise drze imperijalisti.

 

A ono tona marksistickih, feministickih, critical, post--nesto casopisa u drustvenim naukama na SCOPUS listi na izvol´te.

Link to comment

 

A ono tona marksistickih, feministickih, critical, post--nesto casopisa u drustvenim naukama na SCOPUS listi na izvol´te.

Pa to i kazem. Ali je problem sto u Srbiji postoji jako visoka korelacija (ne kazem da ima kauzalnu osnovu, samo konstatujem) izmedju anti- stava na jednoj i opste gluposti/nesposobnosti na drugoj strani. Ako ti uspevas da zamislis Antonica ili Djurkovica ili Dereticevu kako objavljuju bilo kakav paper (incl. WC-kind) u post-nesto casopisima sa SCOPUS-a, onda ti zbilja zavidim na mashti...

Link to comment

deco, ako nameravate ili vec imate bilateralne projekte sa inostranstvima preko nasheg ministarstva, zapamtite moje rechi.

 

kada se objavi poziv, prvo se uporedite sa strancima, kako izgleda nash, a kako njihov formular za prijavu na engleskom. da ne biste doshli u situaciju da nemate ogranichenja u broju karaktera sa nashe strane, a da sa njihove ima, da ispod nasheg naslova pishe jedan opis trazenog teksta, a ispod njihovog drugi, i slichno.

 

za sada, dok smanjujem sa 4000 karaktera na 2000, povecavam sa 1000 na 2000, prebacujem uvod u aktivnosti a ochekivanja u metodologiju, nisam josh reshila da li sam ljuta na nashe ili njihove. ono, jeste da je tekst vapio za drugim chitanjem ^_^, no malkice sam malo bijesna <_<

Edited by gospa buba
Link to comment

hohoho

 

Tim Hunt, an English biochemist who admitted that he has a reputation for being a “chauvinist”, said to the World Conference of Science Journalists in Seoul, South Korea: “Let me tell you about my trouble with girls … three things happen when they are in the lab … You fall in love with them, they fall in love with you and when you criticise them, they cry.”

Hunt said he was in favour of single-sex labs, adding that he didn’t want to “stand in the way of women”.

 

http://www.theguardian.com/uk-news/2015/jun/10/nobel-scientist-tim-hunt-female-scientists-cause-trouble-for-men-in-labs?CMP=share_btn_fb 

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...