Jump to content
IGNORED

Da li je religija stetna ili korisna za ljudsko drustvo?


jolanda.kirschner

Prevazidjenost religije  

48 members have voted

You do not have permission to vote in this poll, or see the poll results. Please sign in or register to vote in this poll.

Recommended Posts

Neka rade istrazivanja koliko hoce na tako malim uzorcima, ne verujem da ce uspeti da daju odgovor na ovakvo pitanje.Naucice o ljudskoj prirodi mnogo, ali odgovor na ovakvo pitanje niti zele niti mogu da daju.

Link to comment
  • Replies 443
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Bakemono

    71

  • billadni

    53

  • bergasa19

    45

  • braca

    40

Nije, to što je tema odlutala na drugu stranu, nema veze.Antropološki je teoretski moguće napraviti neku "kontrolnu grupu" na malom uzorku, od novorođenčadi ili nekakvih prašumskih divljih ljudi iz Amazona, koji jednostavno nisu čuli za postojanje religije, i pustiti ih da razvijaju svoju civilizaciju, pogled na svet i sistem vrednosti. Posle recimo jedne decenije, uporediti je sa društvom takvim sličnim, samo kome je religija poznata.Ja bih rekao da religija, iako od davnina iracionalno verovanje, ima verovatno bitniju socijalnu funkciju i omogućava čoveku osim ličnog spokoja i psihološkog oslobođenja i veru da je član neke zajednice, da nije sam u okrutnom i haotičnom svetu. Pojedinac je uvek u nekakvoj crkvi, društvu verujućih koje se sastoji od vernika i sveštenika i svih tih rituala.Snažna moralna po®uka većine religija služi da održi ljude u pokornosti i da glumi moralnog policajca , da im utera neki sistem vrednosti i poštovanje prema hijerarhiji ako već nisu sami u stanju da to učine. Može religija da stvori i harmonično društvo.
"antropološki..." šta li ovo znači? pa još "teoretski"??novorodjenčadi? oćeš ili da li bi ti da daš svoje novorodjenče da sa njim neko antropološki teoretski eksperimentiše recimo jednu deceniju? odgovori samo sa da ili ne?i ček kako zamišljaš ono sa "nekakvim prašumskim divljim ljudima"? da ih ostaviš tamo gde jesu ili da ih staviš u neku kuću velikog brata :D ? sve ili samo neke od njih? (smao one koji nisu čuli za religiju :blink: ) i, kako se to čuje za religiju? gde? tema zaista jeste glupa, ali se u raspravi naleti na zanimljive obrte i pitanja ;)
Link to comment
To sto religija kadkad uspe da utesi ljude i odvrati ih od razmisljanja o sopstvenoj konacnosti ne znaci da joj je sadrzaj racionalan.
hriščanstvo nudi život večni. nema konačnosti u toj dimenziji. pa je nema uopšte. sasvim drugo je pitanje mogućeg.
Link to comment

kad smo već kod zanimljivoh pitanja vezanih manje ili više za ovu temu, pade mi na pamet još jedno (ne očekujem da bude odgovoreno):kako je moguće da ijedan naučnik bude religiozan?pitanje je pre svega upućeno ovdašnjim (fanatičnim) ateistima.podpitanje: zar religija nije "rezervisana" za široke neobrazovane narodne mase? šta mislite šta je to "nateralo" jednog Planka ili Ajnštajna da veruju u boga?

Link to comment
Znači vera u uskrsnuće je racionalna? Treba da verujemo da ćemo na kraju univerzuma, kada dođe apokalipsa, uskrsnuti i naše svesti i ličnosti će preći u Raj ili Pakao?
razumem da vernici ograničavaju slobodu mašte. strah od grešnih misli.ali zašto ateisti imaju tako malu misaonu slobodu glede života i sveta. pa im nije moguće sve što oni razumeti ne mogu. kada bi čovek bio sav u svom telu onda bi bio replikativan. pa bi mogao biti reinkarniran. uskrsnuti. tako veli nauka. kad tad.evegi malo mašte glede besmrtnosti, svesti, raja i pakla:

kada bi čovek, kao svesno bice, bio konačan onda bi morao biti velik barem onoliko svetlosnih godina koliko je star. a kako tako nešto veliko može umreti?

a ako bi čovek zbilja bio onoliki koliko mu je telo. onda nebi imao svest.

dokažimo to.

kada bi čovek bio onoliki koliko mu je telo teoretski bi, veli nauka, bilo moguće napraviti njegovog dvojnika. dvojnik i original ne vide isto. ne nalaze se u istim tačkama prostora. pa nemaju istu svest.

razlikuju se. što znači da je njihova svest barem delom izvan onoga što su njihova tela.

posledica: nija moguće napraviti dvojnika u istom svetu.

ovo ja. zahvaljujući marsel mosu i njegovoj temi besmrtnost.

 

 

 

 

 

 

Link to comment
kad smo već kod zanimljivoh pitanja vezanih manje ili više za ovu temu, pade mi na pamet još jedno (ne očekujem da bude odgovoreno):kako je moguće da ijedan naučnik bude religiozan?pitanje je pre svega upućeno ovdašnjim (fanatičnim) ateistima.podpitanje: zar religija nije "rezervisana" za široke neobrazovane narodne mase? šta mislite šta je to "nateralo" jednog Planka ili Ajnštajna da veruju u boga?
pa ima raznih naucnika (i ne samo njih) koji su inace racionalni u svakom pogledu, sve dok ne dodje do religije, tad im se mozak presaltuje na drugi nacin razmisljanjaimam primer jednog americkog geologa (mrzi me sad da trazim, ako bas treba iscackacu), kojeg recimo hardcore kreacionisti vole da isticu kao svog i koji je dosta aktivan u prici "6000 godina stara Zemlja" kad je sa njima, daje izjave, istice svoj doktorat nauka iz geologije itd. "problem" je u tome sto on prica jednu pricu kad je sa njima, a sasvim drugu kad je na univerzitetu i u krugu naucnika, tu postaje "normalan" i svi njegovi naucni radovi, doktorat itd su bazirani na pretpostavci "milijarde godina stara Zemlja" objasni ti meni taj split u glaviinace, bajka o religioznom Ajnstajnu je vidim i dalje ziva
Link to comment
Neka rade istrazivanja koliko hoce na tako malim uzorcima, ne verujem da ce uspeti da daju odgovor na ovakvo pitanje.Naucice o ljudskoj prirodi mnogo, ali odgovor na ovakvo pitanje niti zele niti mogu da daju.
Tako nešto... Takav Mengeleovski eksperimen nije etički i pitanje je da li ga je uopšte moguće izvesti.U suštini odgovore i znamo.
Link to comment

godar, kineskinja

The Egyptians believed their language was that of the gods. One day, to prove it, they put newborn babies in a house far away from any society, to see if they would learn to talk. To talk Egyptian alone. They came back 15 years later. And what did they find? The kids talking together, but bleating like sheep. They hadn’t noticed that next to the house was a sheep pen. For us, in that apartment, where we were, Marxism was a bit like the sheep.
chinoise.jpg
Link to comment
pa ima raznih naucnika (i ne samo njih) koji su inace racionalni u svakom pogledu, sve dok ne dodje do religije, tad im se mozak presaltuje na drugi nacin razmisljanjaimam primer jednog americkog geologa (mrzi me sad da trazim, ako bas treba iscackacu), kojeg recimo hardcore kreacionisti vole da isticu kao svog i koji je dosta aktivan u prici "6000 godina stara Zemlja" kad je sa njima, daje izjave, istice svoj doktorat nauka iz geologije itd. "problem" je u tome sto on prica jednu pricu kad je sa njima, a sasvim drugu kad je na univerzitetu i u krugu naucnika, tu postaje "normalan" i svi njegovi naucni radovi, doktorat itd su bazirani na pretpostavci "milijarde godina stara Zemlja" objasni ti meni taj split u glaviinace, bajka o religioznom Ajnstajnu je vidim i dalje ziva
što bih ti objašnjavao?EDIT:a šta je sa bajkom o ateističkom Ajnštajnu?
Then there are the fanatical atheists whose intolerance is the same as that of the religious fanatics, and it springs from the same source . . . They are creatures who can't hear the music of the spheres. (The Expanded Quotable Einstein, Princeton University Press, 2000 p. 214)
Edited by dekss
Link to comment
što bih ti objašnjavao?
pa ne znam, ti se nesto pitas
a šta je sa bajkom o ateističkom Ajnštajnu?
Einstein's Religious FeelingMy feeling is religious insofar as I am imbued with tile consciousness of the insufficiency of the human mind to understand more deeply the harmony of the Universe which we try to formulate as "laws of nature."

— Letter to Beatrice Frohlich, December 17, 1952; Einstein Archive 59-797

AgnosticismMy position concerning God is that of an agnostic. I am convinced that a vivid consciousness of the primary importance of moral principles for the betterment and ennoblement of life does not need the idea of a law-giver, especially a law-giver who works on the basis of reward and punishment.

— Letter to M. Berkowitz, October 25, 1950; Einstein Archive 59-215

A Religious NonbelieverI am a deeply religious nonbeliever.... This is a somewhat new kind of religion.

— Letter to Hans Muehsam March 30, 1954; Einstein Archive 38-434

Einstein's ReligionMy religion consists of a humble admiration of the illimitable superior spirit who reveals himself in the slight details we are able to perceive With our frail and feeble minds. That deeply emotional conviction of the presence of a superior reasoning power, which is revealed in the incomprehensible Universe, forms my idea of God.

— Quoted in the New York Times obituary April 19, 1955

Edited by braca
Link to comment

nonkonformisticki teista. nikako ateista, ali ni religiozan covek u smislu opredeljenja za neku konfesiju ili dogmu.mozete ga vuci koliko hocete u vase posebne tabore, dzaba.

Link to comment

istinski ateista je po pravilu kratkovid. slepac. da nije nebi odbacivao postojanje Boga bez dokaza.ali bi takav mogao dati saznajni doprinos na onim pitanjima gde se istinski vernici ustežu: vojna tehnologija-ratovanje, genetski inženjering, poroci, vladanje i manipulisnje ljudima,,,

Edited by billadni
Link to comment
istinski ateista je po pravilu kratkovid. slepac. da nije nebi odbacivao postojanje Boga bez dokaza.ali bi takav mogao dati saznajni doprinos na onim pitanjima gde se istinski vernici ustežu: vojna tehnologija-ratovanje, genetski inženjering, poroci, vladanje i manipulisnje ljudima,,,
istinski teista je po pravilu kratkovid. slepac. da nije nebi prihvatio postojanje Boga bez dokaza.ali bi takav mogao dati saznajni doprinos na onim pitanjima gde se istinski vernici ustežu: vojna tehnologija-ratovanje, genetski inženjering, poroci, vladanje i manipulisnje ljudima,,, Edited by braca
Link to comment
ima li neki zbilja umni čovek medju ateistaima???
bul je car a ne turning. to je kao kada smatrao markonija većim od maksvela. šta je taj turning sve uradio? koji mu je stvaralački opus?
pa na osnovu toga diskutovati jeli teista/ateista istinska veličina ili ne.
obzirom da se pravis posebno pametan, mogao bi da naucis da pises.
pa rekao sam. da se uporedi ko je dao veći doprinos dosadašnjoj civilizaciji. teisti ili ateisti. ne vidim smisla raspravi ako se turaju spiskovi sa wiki.
pravis pogresnu patkometriju.nije bitno da li su naucnici verovali ili nisu.njutn je verovao ali nije gurao boga u integrale.pitanje bi trebalo biti: koji je doprinos teologije dosadasnjoj civilizaciji, a koji ovih bogohulnih nauka?a tu vec dileme nema.
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...