Jump to content
IGNORED

Porezi će biti i četiri puta veći


Tale

Recommended Posts

Hmm. Praksa jeste da se prva rata plati kao 1/4 sume razrezane za prethodu godinu pa da se po prijemu rešenja od ukupne cife oduzme uplaćeno i ostalo plati u tri rate ali mi nije logično da se bilo šta dalje plaća bez rešenja o porezu. Moraš imati rešenje na osnovu kojeg plaćaš.

Link to comment
  • Replies 169
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Hamlet Strašni

    22

  • hazard

    13

  • Tresko

    12

  • gospa buba

    10

Ja mislim da ti imas zakonsku obavezu da prijavis svoju imovinu, tako da to sto ti poreska sama ne salje resenja nije izgovor za neplacanje. U svakom slucaju, sistem je postavljen tako da su oni uvek u pravu sta god radili, a ti uvek u nekom prekrsaju ako nisi isplatio sve sto su oni zamislili da treba do datuma koji su zamislili da treba.

Link to comment

Ja mislim da ti imas zakonsku obavezu da prijavis svoju imovinu, tako da to sto ti poreska sama ne salje resenja nije izgovor za neplacanje. U svakom slucaju, sistem je postavljen tako da su oni uvek u pravu sta god radili, a ti uvek u nekom prekrsaju ako nisi isplatio sve sto su oni zamislili da treba do datuma koji su zamislili da treba.

+1

 

mada, i ti je prijavish, imovinu,  i oni ne shalju reshenje, i ti platish neshto otprilike iz 3-4 puta i shta? chekash da vidish da li si preterao ili si josh duzan, pa ce da ti banu na gajbu. mnogo oni sebi dozvoljavaju, moze im se naravno <_<

drugo, hajde, ja mogu da verujem da se na kashnjenje i li neplacanje okache kao majmuni, dobro, to je logichno, ali zashto je toliko veliki problem poslati sa reshenjem stanje na rachunu? pa ako je neko dao vishe, da zna. a to ne moze, za to mora da se ide lichno...

Link to comment

Podrazumeva se™ da obveznik zna da se porez plaća u ratama kvartalno i da je dužan da ratu plati do 15-og narednog meseca po isteku kvartala, najmanje u visini prošlogodišnje, poželjno dodati koji dinar plus. Rešenje obično stigne krajem godine.

 

Inače se radi o najgorem i ekonomski najneopravdanijem poreskom obliku (ne oporezuje ni promet ni dobit, već sam supstrat imovine), koga mnoge ozbiljnije države i nemaju. Npr. u našem susedstvu ga nisu imali Hrvati, čini mi se da su ga uveli tek kad je krenula kriza.

 

Kod nas je prebačen na gradove i opštine (i određivanje visine stope poreza i njegovo administriranje), kako bi se one zainteresovale da ga malo bolje naplaćuju jer je njihov prihod, ide direktno u lokalni budžet. Pre toga ga je administrirala državna poreska uprava i procenat naplate mu je bio nekih 20% godišnje.

Edited by Tribun_Populi
Link to comment

 

 

 Pre toga ga je administrirala državna poreska uprava i procenat naplate mu je bio nekih 20% godišnje.

molim :o

 

a sad, koliko se veruje da im je procenat naplate?

 

 

 

Link to comment

To što se njime oporezuje sama činjenica da nešto imaš, a ne ono što si tokom godine zaradio. Ustvari se duplo oporezuje dohodak, jer ti taj porez plaćaš opet iz mesečnih ili godišnjih prihoda koji su ti već jednom oporezovani.

Link to comment

Inače se radi o najgorem i ekonomski najneopravdanijem poreskom obliku (ne oporezuje ni promet ni dobit, već sam supstrat imovine), koga mnoge ozbiljnije države i nemaju. Npr. u našem susedstvu ga nisu imali Hrvati, čini mi se da su ga uveli tek kad je krenula kriza.

 

Porez na imovinu je jedan od najstarijih poreza koji postoji...jednostavno, najlakše je razrezati porez na osnovu onoga što se vidi da imaš. Btw skoro svaka ozbiljna država ima porez na imovinu, i uglavnom je to glavni izvor prihoda za lokalnu vlast, tamo gde postoji. Ako je verovati wikipediji, u Evropi porez na imovinu ne postoji samo na Malti i na Farskim ostrvima, a jedina ozbiljna država na svetu koja ga nema (opet ako je verovati wikiju) je Novi Zeland.

 

Slažem se da je on u suštini nepravedan, jer oporezuje nešto što je za većinu ljudi realno trošak i još to radi na pretpostavljenu tržišnu vrednost (koja se da tačno odrediti samo onog trenutka kada nekretninu prodaš). No postoje određene prednosti...prva je da raznorazne novčane tokove koji predstavljaju prihod moguće sakriti na ovaj ili onaj način, dok je mnogo teže sakriti imovinu. Neki bogataš kroz knjigovodstvene peripetije može sasvim legalno svoj oporezivi prihod smanjiti na nulu, no mnogo mu je teže da sakrije vilu na Dedinju u kojoj živi. Druga je porez na imovinu stimuliše upotrebu nekretnina i njihov promet - nekretnine završavaju kod onih kojima se isplati da taj porez plaćaju, a to znači da sa nekretninom rade nešto korisno.

Link to comment

Druga je porez na imovinu stimuliše upotrebu nekretnina i njihov promet - nekretnine završavaju kod onih kojima se isplati da taj porez plaćaju, a to znači da sa nekretninom rade nešto korisno.

 

Pa to je meni i problem, jer je to poreski oblik na kome najčešće insistiraju i zatežu nesposobne države, poput naše. Primera radi, ti živiš na Voždovcu i izdržavaš se od plate, a od baba-tetke ti u nasleđe ostane kuća na Dorćolu od 100.000 evra. Ti tu kuću izdaš u zakup za 1.000 evra mesečno. Država bi trebala da ti taj prihod oporezuje porezom na prihode od kapitala (podvrsta poreza na dohodak građana) po stopi od 20% tj. da njoj svakog meseca od kirije daješ 200 evra. Pošto se većina tih transakcija (isplata zakupnine) odvija u kešu a naša država ne kontroliše baš taj porez i šta građani rade sa viškom nekretnina u vlasništvu, on često ostane i neplaćen. Zato zateže na porezu na imovinu, pa će ti na tu kuću uzimati 400 evra godišnjeg poreza eto tako, zato što je imaš, umesto da ti uzme 2.400 evra od onoga što si po osnovu te kuće zaradio.

 

Poenta je u tome da ako taj porez i mora da postoji, iznosi treba da mu budu mali a ne da on bude maska za nesposobnost države kad su neki drugi, ozbiljniji i važniji poreski oblici u pitanju.

Link to comment

Pa to je meni i problem, jer je to poreski oblik na kome najčešće insistiraju i zatežu nesposobne države, poput naše. Primera radi, ti živiš na Voždovcu i izdržavaš se od plate, a od baba-tetke ti u nasleđe ostane kuća na Dorćolu od 100.000 evra. Ti tu kuću izdaš u zakup za 1.000 evra mesečno. Država bi trebala da ti taj prihod oporezuje porezom na prihode od kapitala (podvrsta poreza na dohodak građana) po stopi od 20% tj. da njoj svakog meseca od kirije daješ 200 evra. Pošto se većina tih transakcija (isplata zakupnine) odvija u kešu a naša država ne kontroliše baš taj porez i šta građani rade sa viškom nekretnina u vlasništvu, on često ostane i neplaćen. Zato zateže na porezu na imovinu, pa će ti na tu kuću uzimati 400 evra godišnjeg poreza eto tako, zato što je imaš, umesto da ti uzme 2.400 evra od onoga što si po osnovu te kuće zaradio.

 

Poenta je u tome da ako taj porez i mora da postoji, iznosi treba da mu budu mali a ne da on bude maska za nesposobnost države kad su neki drugi, ozbiljniji i važniji poreski oblici u pitanju.

 

Ne znam zasto insistiras na boldovanom, kada to jednostavno nije tacno. Idi u Ameriku ili Kanadu pa vidi koliki je porez na imovinu (koji dobijas, eto tako, zato sto je imas) i pritom vidi koliko lokalne vlasti na njemu insistiraju - mnogo, jer im je to u sustini jedini prihod. Gradovi, opstine, okruzi tamo zive od poreza na imovinu. U Britaniji je, ja mislim, slicno.

 

Ovo sto kazes za oporezivanje kirija naravno stoji, to kod nas uglavnom ide ispod radara i ne oporezuje se nista, ali opet nema veze sa porezom na imovinu. U ozbiljnoj drzavi te drzava rebne i na zaradjenu kiriju (jer je to prihod) i na nekretninu jer je imas, eto tako (jer je to imovina). I cesto, ta 2 poreza ce ubrati 2 razlicita nivoa vlasti.

 

Takodje, kod nas je do nedavno taj porez bio smesno mali u poredjenju sa gorenavedenom Kanadom, npr.

Link to comment

Ne znam zasto insistiras na boldovanom, kada to jednostavno nije tacno. Idi u Ameriku ili Kanadu pa vidi koliki je porez na imovinu

 

Amerika zemlja velika je daleko i po mnogo čemu nije uporediva sa nama i evrokonti državama (npr. nema PDV).

 

U Francuskoj je osnovica za obračun ovog poreza moguća godišnja renta tj. pretpostavljena zakupnina koja bi se dobila da se nepokretnost izda nekome na godinu dana, a stope variraju od 0,2% za nekretninu u kojoj se stanuje do 1,7% za onu u kojoj se ne stanuje. Plus je krug lica koja su oslobođena plaćanja poprilično širok (stariji od 60 god; lica sa nižim prihodima itd.).

 

Kod nas snovicu čini tržišna vrednost nepokretnosti po stopama koje utvrđuje grad/opština, a koje se mogu kretati do 0,4% vrednosti imovine, dok je oslobođenje 40% iznosa poreza za onog koji živi na toj adresi i to je to, imao ti prihode uopšte i ma koliki bili. Nije taj porez nikada bio mali, elementi su mu ostali isti samo je problem bio to što državna Poreska uprava nije apdejtovala osnovice tj. procenjenu tržišnu vrednost nekretnina. I što se nije cimala da ga naplaćuje.

 

Kažem, Hrvatska taj porez uopšte nije ni imala sve do 2013. godine, a uvela ga je zbog krize.

Link to comment

Ako ćemo gađanje primerima, u Nemačkoj se plaća porez na imovinu na osnovu procenjene tržišne vrednosti - i varira dosta od opštine do opštine, tako da prelazi i 1%.

 

Btw, otkad je Hrvatska pa neki primer ozbiljne države?

Link to comment

Ako ćemo gađanje primerima, u Nemačkoj se plaća porez na imovinu na osnovu procenjene tržišne vrednosti - i varira dosta od opštine do opštine, tako da prelazi i 1%.

 

Btw, otkad je Hrvatska pa neki primer ozbiljne države?

 

Plaća se i u Francuskoj wealth tax na kućerine, stanove sa džakuzijem i ostale pičke materine. Al' se sirotinja oslobađa glupavog poreza na eto tako, to je i poenta. Hrvatsku sam pomenuo kao nekog ko taj porez nije imao uopšte. Italijani npr. imaju ovakav porez, ali zato nemaju porez na kapitalne dobitke (porez na imovinu je došao kao njegova zamena 1993-će).

Link to comment

Ovo u Nemačkoj nije wealth tax već porez na nekretnine, tako se i zove. Plaćaju ga, koliko vidim, svi.

U Engleskoj kada pogledaš Council Tax, koji nije direktno procenat od tržišne vrednosti ali koji kroz zakukuljenu neku formulu zavisi od procenjene tržišne vrednosti (doduše zaglavljenoj u `91. godini - re-evaluacija se stalno odlaže iz političkih razloga jer je jako nepopularna s obzirom da su od tada tamo cene nekretnina uglavnom skočile i to vrtoglavo) - nekretnine se dele u  nekoliko kategorija po vrednosti, od do - ispada da u proseku, u odnosu na procenjenu vrednost vrednosti više plaćaju siromasi nego bogatuni. Prosek za najjeftiniji rang (do 40k funti vrednosti) je 845 funti (2,1%) dok je prosek za najskuplji rang (preko 320k) oko 2500 funti (0,8%).

 

A kod nas je taj porez, ako dobro pamtim tabelu sa poleđine rešenja, progresivan.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...