Jump to content
IGNORED

predavanja/seminari


Kelt

Recommended Posts

  • Replies 135
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • kgmr

    22

  • betty

    19

  • kurdi

    17

  • Kelt

    11

Top Posters In This Topic

kako koje.
Kod nas su svakakva, ali zajedničko im je da ni na jednom ne želiš da ostaneš duže nego što moraš. Osim par izuzetaka. Nisam imao prilike da vidim kako je u svetu, pa pitam.Na nekima ti ne dozvoljavaju da pišeš (?!), na drugima traže da apsolutno sve zapisuješ, trećima je svejedno... Neki odbijaju da daju slajdove, drugi ih kače na net i svima su dostupna...Danas smo čuli šta je to brown bag seminar, ali bez nekih velikih pretenzija da dotični to i uvede, pošto se gnuša bilo čega što je drugačije.
Link to comment

Tipični čas koji ja pohađam ili držim je baziran na diskusiji koja se vodi o pročitanim člancima. Raspravlja se o teoriji, metodu istraživanja, i nalazima. Za prosečan čas se očekuje da se pročitaju tri članka. Često se studentima da zadatak da održe predavanje (od dvadeset minuta do sat) na temu o kojoj nešto više znaju i koja ih zanima (ovo je slučaj na postdiplomskim studijama, na dodiplomskim im se uglavnom da tema i literatura koju bi mogli da pogledaju). Čest zadatak je i da se pripreme pitanja za diskusiju o jednom članku i da se diskusija moderiše. Predavanja koja profesor drži su tipično kratka, i ne traju duže od pola sata, mada tipično traju 20 minuta, jer je to standardni window koji se u našoj disciplini dobija za predstavljanje istraživanja na konferencijama, a to je veliki deo onoga za šta se PhD i MA studenti pripremaju. Profesorska mini-predavanja najčešće služe da daju background information ili the big picture problema kome je čas posvećen. Još jedan razlog da predavanja budu kratka je što ljudi jako teško mogu da kvalitetno slušaju predavanja u bloku duža od 20ak minuta.Moja predavanja znaju da se oduže (ne predajem grad studentima), tako da ih obično izlomim u manje delove, a između njih ubacim probleme za analizu, sirove podatke o kojima treba diskutovati, ili neki slični zadatak. Jako mnogo zavisi od predmeta i studenata. PP prezentacije se najčešće postavljaju na web stranici predmeta, zajedno sa svim ostalim dokumentima koji su potrebni za isti. Tu je obično i forum za diskusiju otvoren za ceo razred. Ja im obično odštampam handouts za svaku PP prezentaciju, postavim je i online, a često i šaljem summaries in bullet form kad treba.

Link to comment
Ja im obično odštampam handouts za svaku PP prezentaciju, postavim je i online, a često i šaljem summaries in bullet form kad treba.
Hm, ne znam jel mislimo na isto kad kažemo handouts? Odštampani umanjeni slajdovi ili tekst koji služi predavaču da se podseti?Zanimljivo je posmatrati kako su napravljeni sami slajdovi, nevezano uopšte za temu o kojoj se govori. Otprilike ima tri slučaja :- nakrcani sadržajem (najčešće je to suvi tekst)- taksativno navođenje - slajd sa malobrojnim ali suštinskim informacijama (kombinacija grafike i teksta)ne kažem da je neki od njih apsolutno loš ili dobar - ovaj sa tekstom je kasnije ok ako se štampa kao handout, taksativni može da posluži kao vodič kroz udžbenik, treći tip da se podsetiš ideje koju si formirao o tome tokom predavanja (ali mislim da ga je najteže napraviti)... Međutim, nikako ne mogu da se otmem utisku da postoji kolizija u vezi sa medijumom putem koga se predstavlja znanje. Basic je udžbenik - tekst, tekst posle može usmeno da se interpretira, ali PP kao instrument spaja ta dva - moraš da usmeno povežeš sa onim što piše na slajdu - odnosno, slajd bi trebalo da ti služi da istakneš key point, a pitanje je da li to posle može da služi kao handout materijal po kome studenti treba da uče?Otprilike je kompozicija slajda povezana sa ciljem predavanja - da li predavač hoće da potpuno prepriča nešto iz udžbenika, da li hoće da skrati, da doda nešto... da li hoće da pođe potpuno drugačije pa da krene od nečeg problem based..?Ja sam najviše za varijantu da slajdovi sadrže minimum potrebnih informacija jer kognitivno ne može da se obradi puno, a da se na kraju daje izvod prečišćenog teksta. Otprilike tako nešto ide na e-learning-u.
Link to comment

postoje razne skole misljenja u vezi sa slajdovima (na kraju se svodi na to da uklopis slajdove u svoj licni stil, ali treba spoznati taj stil i zbilja pazljivo uklopiti) ali ona skola kojoj sam ja priklonjena ima tezu da ne treba pustiti projekciji da ti otme svu paznju. ti si taj koji predaje, slajd je tu da te podrzi. u tom smislu, to je samo mali podsetnik tebi i slusaocima na kojoj si temi u datom trenutku i eventualno o nekoliko prethodnih misli. tada prica moze da tece i nije podredjena slajdu. jedino tako mozes da zaista pricas pricu a ne da nabrajas podatke.

Link to comment

Retko kada da drzim klasicna predavanja, osim sto sam par puta pricao klincima o resavanju studija slucaja, uglavnom su to studije slucaja sa gomilama analiza, uzrocno-posledicnih veza i vadjenja zakljucaka....Moj pristup je da PP treba da stoji sve sto imas da kazes u toku prezentacije + da sve bude graficki reseno, tako da olaksava shvatanje onoga sto govoris.Tu je i ta prica o licnom stilu. Ja sam recimo svoj razvijao gledajuci PP sa MBA takmicenja u case studyju, citajuci finansijske izvestaje kompanija (neki od njih sadrze odlicna graficka resenja koja mnogo objasnjavaju), sada sam presao i na gledanje onoga sto rade velike marketinske agencije i konsultantske kuce (imam tu srecu da imam template oblike i slajdove McKinseya i Delloita) koju su u izradi prezentacija neprevazidjeni. Bitno je pohvatati neku logiku kojom oni rade, pa dalje i sam dobijas neka resenja, dok naravno deo toga i iskopiram :D. Bitno mi je koristiti ilustrativne slajdove koja pomazu slusaocu da shvati sta im govoris i da izbegavam taksativno pisanje po bulletima i sve to prokleto olaksava posao objasnjavanja.Naravno najvaznije je imati rutinu drzanja predavanja/prezentacija i to raditi po pravilima (interakcija prezenter-publika-prezentacija, govoriti razumno i glasno, biti zanimljiv...). To je mnogo bitnije od samog prateceg materijala PP/handoutaE da, NASA je zabranila koriscenje PP-a kao alata na sastancima radnih timova jer su ljudi bili skloni gomilanju previse podataka na slajdove, zajebavali se sa animacijama, kada bi se zatrazila neka ozbiljnija dokumentacija poslali bi PP (ide se toliko daleko da se PP delimicno krivi za pad satla Columbia 2003.) i prezentacije su pocinjale da lice na cirkus, a sustina je bila podredjena stilu. Prica je da su se vratili na flipchart/grafoskop

Edited by Hustler
Link to comment

handouts - to su obicno odstampani slajdovi s predavanja. malo ko se muci da pravi detaljniji handout od onoga sto stoji u ppt prezentaciji. mislim da su handoutsi korisni kada student neposredno posle predavanja uz knjigu zeli da se podseti sta je sve bilo na predavanju i pronadje najzanimljivije delove i iscita neke reference. handoutsi su dobar vizuelni podsticaj za podsecanje na to sta je predavac tacno izgovorio juce-prekjuce. na zalost, sto vise vremena prodje izmedju predavanja i ponovog susreta s handoutsima, vise se toga izgubi. studenti cesto na osnovu handoutsa spremaju ispite tako da lapsus na handoutu moze da dovede do masovnih gresaka na ispitu, pritom je takvo znanje uglavnom povrsno, mada se mora priznati da se zbog brzine kojom se uci iz handoutsa gradivo iz razlicitih lekcija sasvim lepo ispovezuje, i valjda je to jedina formalna prednost takvog sistema predavanja/ucenja. ja licno mislim da studenti vole handoutse jer se iz njih lako spremaju odgovori na multiple choice ispitima, a knjige ih mozda zbune i ucine nesigurnima. kada bi se vise insistiralo na esejima, takav stil bi se mozda izgubio. sto se tice ppt prezentacija, ja volim da uvod i diskusija sadrze koncizne teze i kljucne reci, dakle bez puno teksta, da svuda stoje reference (koje pasionirano prepisujem), a najvise volim pregledne rezultate sa sto vise slika, t vrednostima i znacajnostima, jer onda o rezultatima mogu samostalno da razmisljam i da gledam ono sto mene interesuje, a ne samo da se oslanjam na ono sto predavac prica i selektivno prikazuje. ovo posebno vazi za predavanja iz srodnih oblasti, na koja moram da idem iz kolegijalnosti (seminar na nasem faksu gde zovemo goste-predavace i ruzno je da je prazna sala). najvise mi se svidja da pozadina bude bela ili neke jako svetle boje. volim da vidim animaciju vizuelnih stimulusa jer mi daju jasnu ideju sta je ispitanik gledao/radio tokom eksperimenta, ali mi je naporno kada se rezultati prikazuju kao animacije (npr 3d mozak koji se rotira) jer umesto da gledam sve bitne stvari u 2d i mogu da ih uzajamno poredim, treba da posmatram i pamtim sta sam sve videla, najgore od svega je sto ponekad animacije nece da rade i onda predavac gubi silno vreme da bi ih pokrenuo, jer nije planirao da ponese slajd s nekim jednostavnijim prikazom svojih nalaza.

Link to comment

mobilni mi je mator pa nema kameru, a nemam baš običaj da nosim digitalac, pa danas nisam mogao da uslikam divotu.Prvo predavanje - 30-tak slajdova koji su od prvog do poslednjeg reda ispunjeni tekstom. Profa čita to sa ekrana, pravi dramske pauze i ponavlja jednu stvar po milion puta. Da mu i uzmem kao olakšavajuću okolnost što se vodio nekom logikom.Drugo predavanje - markerom ispisan papir, pa to skenirano. I ogromna količina informacija i nepovezano.50-ih godina je US Army sprovela andragoški test tako što je jednu klasu inženjera, koji je trebalo da nauče rukovanje nekim instrumentom, podelila u tri grupe : prva je koristila samo udžbenik, druga je samo slušala predavanja, treća gledala edukativne filmove.Šta mislite, ko je imao najbolji rezultat?*Konsultovanje Betty i Google strogo zabranjeno <_<

Link to comment
Prvo predavanje - 30-tak slajdova koji su od prvog do poslednjeg reda ispunjeni tekstom. Profa čita to sa ekrana, pravi dramske pauze i ponavlja jednu stvar po milion puta. Da mu i uzmem kao olakšavajuću okolnost što se vodio nekom logikom.
ovde ljudi prosto ne znaju da prave ppprezentacije, dobra prezentacija je izuzetak.jednom je pisalo 'smatram da je to veoma vazno pitanje'ja ih ne koristim nikad (jasno je da ne predajem nista ozbiljno i da nisam profi predavac). koristim tablu i kredu. kad slusam predavanja (a mogu da nabrojim dvadeset koja su mi se dopala, sve ostalo sto sam slusala u zivotu je bilo fantasticno dosadno), losa prezentacija mi vise smeta, nego sto mi dobra pomaze.
Link to comment
sto se tice ppt prezentacija, ja volim da uvod i diskusija sadrze koncizne teze i kljucne reci, dakle bez puno teksta, da svuda stoje reference (koje pasionirano prepisujem), a najvise volim pregledne rezultate sa sto vise slika, t vrednostima i znacajnostima, jer onda o rezultatima mogu samostalno da razmisljam i da gledam ono sto mene interesuje, a ne samo da se oslanjam na ono sto predavac prica i selektivno prikazuje. ovo posebno vazi za predavanja iz srodnih oblasti, na koja moram da idem iz kolegijalnosti (seminar na nasem faksu gde zovemo goste-predavace i ruzno je da je prazna sala). najvise mi se svidja da pozadina bude bela ili neke jako svetle boje. volim da vidim animaciju vizuelnih stimulusa jer mi daju jasnu ideju sta je ispitanik gledao/radio tokom eksperimenta, ali mi je naporno kada se rezultati prikazuju kao animacije (npr 3d mozak koji se rotira) jer umesto da gledam sve bitne stvari u 2d i mogu da ih uzajamno poredim, treba da posmatram i pamtim sta sam sve videla, najgore od svega je sto ponekad animacije nece da rade i onda predavac gubi silno vreme da bi ih pokrenuo, jer nije planirao da ponese slajd s nekim jednostavnijim prikazom svojih nalaza.
Za predavanja iz srodnih oblasti, brojke su bitne. Medjutim, u najvecem broju slucajeva ako moras da ides na predavanja rec je o temi koja nije bliska. Onda je meni daleko bitnije da predavac dobro uvede temu (motivacija, research question) nego da to skarabudzi i odmah predje na metodologiju i rezultate. Takve prezentacije mi prosiruju vidike. Rec je, naravno, o 1h prezentacijama ne onim od 20 min.Sad, verujem da su onima koji su u toj oblasti takva predavanja dosadna, ali neki trade-off mora da postoji.Moje iskustvo kao studenta - zavisi od teme. A najvise volim tablu i kredu. Odnosno, verovatno je najbolje mali PP + tabla i kreda.
Link to comment

Zbog posla godišnje slušam sigurno najmanje 4-5 različitih predavanja, školovanja ili samo prezentacija. što naših, što inostranih likova.Ja sam u poslednjih 10-tak godina držao drugima recimo 7-8.(goli amater :rolleyes: )Pristalica sam pozorišne teorije pažnje(a i sam imam malčence amaterskog pozorišnog iskustva), da gledaoci/slušaoci po važnosti notiraju 60% čoveka koji predaje i njegovu dinamiku(stoji, kreće se, maše rukama, lupa pokazivačem po stolu/tabli/platnu), 30% pažnje ide glasu, tonalitetu i dinamici govora onoga koji priča, a tek 10% pažnje odvojeno je na sadržaj. :wink: Ajd sad da kažem da ovi procenti važe za prosečan auditorijum i da je onih 10% pažnje na sadržaj ipak prilično veće kod zainteresovanijih i intelektualnijih slušalaca... Ali ne verujem da je taj procenat pažnje baš drastično veći... :inn:Znači nema sedenja i nema stajanja. :) Prvo se mora pokupiti pažnja auditorijuma, stasom, glasom (sa promenama tonaliteta) i kratkim sadržajnim uvodom o temi o kojoj govorite, naravno uz argumentovano isticanje važnosti iste. :wink:Jasno i glasno i pravo u glavu! Posle toga je sve lakše... B) Meni lično sadržajno najviše odgovaraju folije na platnu (i kao slušaocu i kao predavaču). Znači sve pripremljeno na kompu, odštampano na folijama i vidljivo na velikom platnu (ne preveliki broj folija, jer onda niko ništa neće zapamtiti). štap ili crveni svetlosni pokazivač u ruke i teraj!U nemaštini i tabla i kreda završavaju posao, pogotovu ako se ista ispiše pre predavanja! :rolleyes: E sad PowerPoint i slajdovi isto vrše posao, mada je moj lični utisak da taj vizuelni deo, previše odvlači pažnju sa sadržaja i samoga predavača, pogotovu ako je preveliki broj slika ili film u pitanju. Mada sada, svi vole te kombinovane verzije predavanja... <_< U mojim očima, nema ništa bez lika koji svojom dinamikom drži pozornicu i vezuje vas za sadržaj o kome priča terajući vas da mislite o njemu, slažete se ili ne slažete, svesno prvocirajući vaše reakcije...Sve ostalo je limunada, koja brzo dođe i prođe... :rolleyes:

Edited by dare...
Link to comment
Još jedan razlog da predavanja budu kratka je što ljudi jako teško mogu da kvalitetno slušaju predavanja u bloku duža od 20ak minuta.
eh, kad bi neko mogao da to objasni mom profi iz teorije/istorije koji nas davi po sat i po do dva sa najmonotonijim glasom na svetu u prostoriji sa limitiranom ventilacijom. [recept za samoubistvo :D]
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...