Jump to content
IGNORED

Plovila


Indy

Recommended Posts

4 hours ago, Skyhighatrist said:

Odvukoše ga izgleda...

 

GZ5Z2Vg.png

Podsetila me ova fotografija na jos jedan problem:

 

Panama-Canal-Visibility-Reg.png

 

Problem vidljivosti sa komandnog mosta, svim elektronikama uprkos: ovaj zaglavljeni tesko da vidi i ovog koji ga tegli.

S obzirom da monstrum putuje i sa svih 40+ km/h sto bi u grubo bio ekvivalent kamionsko-sleperskim recimo 90+ km/h, pomorske vlasti osetljivijih tacaka poput Gibraltara, Lamansa, danskih tesnaca, Bosfor da ne pominjemo, itd, itd..., sve su osetljivije.

Amerikanci su to pitanje potegli kada je Panamski kanal u pitanju, pa cak u Panama Canal Visibility Regulations (skica je odatle) propisali i formulu koje se obavezno mora pridrzavati.

Ovi dalekoistocni za meru ne znaju: OK je i potrebno je poverenje u elektroniku i toga ce biti sve vise i treba da bude, ali - ocigledno - kada recimo u Kanalu zapushe vjetar i digne se prashinchina i sve spadne, zavisi od coveka i samo coveka i njegove reakcije...

I kada je potrebno stici i uteci i na strasnom mestu postojati...

Sail-127.jpg

Edited by namenski
  • +1 3
Link to comment
1 hour ago, namenski said:

Podsetila me ova fotografija na jos jedan problem:

 

Panama-Canal-Visibility-Reg.png

 

Problem vidljivosti sa komandnog mosta, svim elektronikama uprkos: ovaj zaglavljeni tesko da vidi i ovog koji ga tegli.

S obzirom da monstrum putuje i sa svih 40+ km/h sto bi u grubo bio ekvivalent kamionsko-sleperskim recimo 90+ km/h, pomorske vlasti osetljivijih tacaka poput Gibraltara, Lamansa, danskih tesnaca, Bosfor da ne pominjemo, itd, itd..., sve su osetljivije.

Amerikanci su to pitanje potegli kada je Panamski kanal u pitanju, pa cak u Panama Canal Visibility Regulations (skica je odatle) propisali i formulu koje se obavezno mora pridrzavati.

Ovi dalekoistocni za meru ne znaju: OK je i potrebno je poverenje u elektroniku i toga ce biti sve vise i treba da bude, ali - ocigledno - kada recimo u Kanalu zapushe vjetar i digne se prashinchina i sve spadne, zavisi od coveka i samo coveka i njegove reakcije...

I kada je potrebno stici i uteci i na strasnom mestu postojati...

Sail-127.jpg

 

To sa vidljivoscu pramca s mosta je bila prica, doduse druge vrste, i sa potonucem MS Estonije. Ako se dobro secam, oni nisu videli da su im otpala prednja vrata u oluji, a nisi verovali elektronici.

Link to comment
On 29.3.2021. at 3:50, namenski said:

@banecare1 kada smo vec na temi, mislim na saobracaj: pominjao si teskoce vezane za dotur robe iz Rusije u Kinu, pa me interesuje koliko je - ako jeste - zeleznicka veza moguca alternativa?

Trajanje se, otprilike, poklapa - cirka 2 do 3 nedelje, zeleznicke veze postoje, koliko znam negovane su poprilicno, koji je razlog davanju prednosti brodskom prevozu? ...

 

sorry, tek sada vidim ovo. bio na hotelskom sajmu i nisam proveravao nista jer sam prepesacio maratonsku distancu. nisu normalni koliko sajmiste kod aerodroma hongqiao su napravili kinezi. NECC Shanghai jeste odlican ali mnogo mora da se hoda. 

 

iz evropskog dela rusije za kinu pored isporuka morem iz pitera i novorosa, dobro funkcionise transsib do vladika/nahodke i odatle morem do kineskih luka. prvi koridor je 45-50 dana i jeftiniji (cca 5K usd/40' ref je trenutno cena), drugi je 30 dana i oko 8 tisuca dolarov

 

imaju vozvi koji idu dve nedelje i to funkcionise, ali cesto je problem sto se ceka dok se nakupi robe za kompoziciju. birokrate stalno pobedjuju sa novim marsutama, ali osnovna masa roba jos uvek ide morem. secam se da su slali ponude iz minska za chonqing, pa iz kaluge za negde ne secam se gde i bas pre par dana, posto znam direktora projekta sa ruske strane, su mi poslali prezentaciju i pripremaju ponudu iz dmitrova za liaoning. evo link sa yandex disk prezentacije ako te interesuje tamatika, ja cekam ponudu pa cu se baciti na materijale

 

  • +1 1
Link to comment

@banecare1 Hvala! :) Moje interesovanje je bilo tehnicke prirode, glup sam za biznis :blush:

 

A, sada:

Maria-Tripcovich-i-Banfield.jpg 

Kakve veze ima mlada elegantna dama na ovoj post WW1 fotografiji, po imenu Maria Tripcovich sa glednim mladim covekom, inace verenikom joj i buducim muzem po imenu  Gottfried Freiherr von Banfield, inace jednim od vodecih KuK vazdusnih asova u WW2, poznatim po nadimku Adler von Triest...

Dobro, on jeste rodjen u gradu koji se zvao Castelnuovo Hercegnovi ili kako se vec pise, Novljanin rodom u svakom slucaju...

Ali i mlada vuce poreklo iz Boke, i to ne bilo kakvo: iz Dobrote je, iz bratstva Tripkovića...

Ona, na sve to, prava pravcata Contessa, a on ponosni nosilac Militär-Maria-Theresien-Orden, inace najviseg vojnog KuK odlikovanja, inace potomkom nekog irskog probisveta koji se kojih par stotina godina ranije zaputio u Evropu hronicno zeljnu probisveta potrebnih i vicnih jos hronocnijem ratovanju...

 

La Società Tripcovich fra navigazione, rimorchi e salvataggi...

Tripcovich.jpg

 

scan0063-2.jpg

 

Izmedju dva Svetska rata najveca mediteranska kompanija za teglenje i spasavanje, nista tamo neki pisljivi Grci:

 

mostra-b-014-scaled.jpg 

 

mostra-b-020-scaled.jpg

 

Obaska sto se, i to poprilicno, bavila i brodarstvom na nivou, kako okeanskim, tako i lokalnim:

s-l1600.jpg

U ta vremena, od Port Saida, Sueca do Gibraltara, a ako se namestilo i dalje, svaki brod u nevolji koji je drzao do sebe, zapadnobalkanski narocito, ako je bilo moguce trazio je Tripkovića i samo Tripkovića...

A pocelo je negde 1880-ih kada je mladi Bogdan Tripkovic, inace iz bratstva koje je do tada dalo skoro 100-ak kapetana, ostale nize cinove da ne pominjemo, krenuo sa 22 godine trbuhom za kruhom i uputio se ka Trstu gde je kupio, plovidbom zaradio svoj prvi, omanji brod.

Sa kojim se dao u prevoz slavonske hrastovine u Francusku u kojoj je, kazu, ista bila na ceni zarad pravljenja buradi u kojoj je odlezavao onaj cuveni francuski konjak.

I koja su sacuvana do danas.

Pred WW1 dogurao je do 17 brodova, medju njima i neke koji su se brojali u najvece KuK brodove, ali se daje i u teglenje i spasavanje.

Insistirao je i brinuo se da zaposli ljude iz nasih krajevatm, ostale doprinose jugoslovenskoj, bratskoj stvari, da ne pominjemo: onako, opet usput, postao je najveca KuK brodarska firma.

Postao je i Admiral Bokeljske mornarice...

WW1 mu je okljastrio flotu i imovinu, a on se posle rata odlucuje da ostane u Italiji, stavlja brodove pod italinansku zastavu i kao svaki pravi Crnogorac, upsss Bokelj, menja ime u Diodato.

Tripcovich.

Uporan, kakav vec treba da bude pravi kapitalista, brzo se uzdise posle rata, da bi iznenada umro 1925. godine.

Istice se, ostace zapamcen po nekim poprilicno zapazenim poduhvatima spasavanja...

Sinovi, Mario i Oliveiro, a potom i zet, onaj KuK vazdusni as, nastavljaju posao.

Interesantni su i, izmedju ostalog, finansijski zahvati ne samo Tripkovića, nego i ostalih brodovlasnika, narocito onih zapadnobalkanskog porekla, da na razne mastovite nacine zaobidju poprilicno drasticne Musolinijeve devizne propise i bace se u bratski zagrljaj svojih tada vec jugoslovenskih komsija.

Na obostranu korist.

Opet rat, ovog puta Drugi svetski, opet pogresna strana, jebiga, opet brodovi kojih velika vecina strada i opet posleratno uzdizanje, sa sve priznanjima sa svih strana dobijenih recimo od strane i UN, a na radovima za rasciscavanje olupina iz olupinama prekrivenog Sueckog kanala posle rata 1956...

Radovima dobijenim zalaganjem jugoslovenske strane, koja u to vreme em nije imala potreban hardver, em je izuzetno dobro stajala kod Egipcana, Nasera posebno.

Kompenzacija se podrazumevala i nije zavrsila u svajcarskim bankama ili na racunima tetaka iz Kanade...
Holding Tripcovich, tokom 80-ih godina 20. veka, dogurao je do skoro 100 firmi, da bi 1994. bankrotirao i utopio se u svet konzorcijuma, korporacija...

Poslednji muski potomak, Baron von Banfield Tripkovich, poynat i kao Raffaello de Banfield, po negde i kao Raphael Douglas, nije sledio puteve na sve spremnih Bokelja i ostalih njima slicnih divljih domorodaca, gajenih i vaspitavanih na Njegosu, Stjepanu Mitrovu, ali i po najboljim svajcarskim i engleskim skolama te vrste i namene: dao se u komponovanje, jednom recju dekadentirao se, bas kako i prilici potomcima pravih brodovlasnika, od obala Mediterana do maglovitih severnonemackih hanzeatskih gradova, sto vec bolje zna 1 Tomas Man...

 

  • +1 2
Link to comment

Evergreen-Suez.jpg

 

Vlasnik do pre par dana zaglavljenog, pa iščupanog broda, Shoei Kisen Kaisha Ltd je upravo potegao, deklarisao General Average klauzulu...

 

Quote

... a principle of maritime law that requires that the shipowner and its customers share a proportionate amount of the costs associated with saving a vessel after a major casualty. When General Average is declared, cargo owners are required to contribute to a GA fund before cargo can be released.

 

Brod je trenutno usidren u Velikom slanom jezeru i na njemu se nalaze predstavnici odgovarajući egipatskih organa koji vrše ispituju okolnosti pod kojima je doslo do havarije. Istovremeno, obavlja se i tehnicki pregled broda da bi se utvrdila njegova sposobnost za plovidbu.

Link to comment

Evo i Egipta: Osama Rabie, jedan od direktora SCA preliminarnotm je izjavio da bi egipatski zahtev za naknadu stete mogao da dostigne iznos od 1 milijarde US$, uracunavsi tu radove na spasavanju, opremu, ruke, stetu na Kanalu, cenu popravljanja Kanala, itd, itd...

I stetu nanesenu reputaciji Egipta.

Evergreen-ov agent u Egiptu izrazio je spremnost svoje kompanije da odrzi dobre, inače dugogodišnje odnose sa SCA, dok je Evergreen kao iznajmljivač broda odbacio svaku mogucnost sopstvene odgovornosti i prebacio je na vlasnika...

 

Osigurači i reosigurači procenju vrednost broda i tereta na oko 3.4 milijarde US$...

Edited by namenski
  • Hvala 1
Link to comment
43 minutes ago, namenski said:

Brod je trenutno usidren u Velikom slanom gorkom jezeru

 

45 minutes ago, namenski said:

When General Average is declared, cargo owners are required to contribute to a GA fund before cargo can be released.

Malopre pročitam ovo, i ne mogu da poverujem da je moguće :wacko:

Pošaljem kargo brodom, on se zaglavi i napravi sranje, stoji 7 dana zaglavljen, a sad stoji i traži da mu platim deo troškova da bi uopšte ikad krenuo dalje i roba stigla na odredište?!?

Ako nisam poslao oružje, heroin  ili dijamante, a kapiram da su polovina tereta kineske papuče i generalno roba niske cene, više mi se isplati da batalim tu turu, nego da plaćam Evergreenu vađenje iz bule, zar ne?

Link to comment
16 minutes ago, Skyhighatrist said:

 

Malopre pročitam ovo, i ne mogu da poverujem da je moguće :wacko:

Pošaljem kargo brodom, on se zaglavi i napravi sranje, stoji 7 dana zaglavljen, a sad stoji i traži da mu platim deo troškova da bi uopšte ikad krenuo dalje i roba stigla na odredište?!?

Ako nisam poslao oružje, heroin  ili dijamante, a kapiram da su polovina tereta kineske papuče i generalno roba niske cene, više mi se isplati da batalim tu turu, nego da plaćam Evergreenu vađenje iz bule, zar ne?

Papuče ili nešto drugo, tek cenim da sam brod kosta, tacnije kostao je u izgradnji oko 150 miliona US$, ne više skoro sam siguran.

To ne mora nista da znaci, mozda danas, zavisno od potraznje, kosta i duplo, sto je uostalom nebitno: vrednost ce se procenjivati pred sudom i na osnovu dokumenata o osiguranju koji kod firmi poput Evergreen-a nisu prazna priča.

Na sve to Lloyd je malopre objavio da je prva procena vrednosti tereta i broda oko 3.4 milijarde dolara....

A princip o kome govoriš je tredicionalno priznat i vekovima primenjivan: moraću, čim udjem u kuću da se dohvatim pomorskog prava, i mene zanimaju tacne odredbe, ali tako je - kako je.

Teret nije tvoj sve dok ga brodar ne iskrca u ispravnom stanju i to tamo gde je ugovoreno.

Ovo je inace strasno komplikovana materija, za laike - a ja sam laik - posebno: nema veze sa tehnickom stranom pomorstva, strogo je pravna i to na principima na kojima se rodilo moderno medjunarodno pravo - trgovackim uzansama, vozarinskim ugovorima, ma ima tu svega i svacega.

Obaska sto je ovde relativno cista situacija: moglo je da se dogodi da se mesecima traga za - vlasnikom broda.

Mislim pravnim.

A sto se mog i tvog kargoa tice, jurimo onog kome smo ga platili, s kim smo ga ugovorili, on odgovara pojedinacnom kupcu, a kako ce da izadje na kraj sa svojim potrazivanjem prema vozaru - njegov je problem.

Edited by namenski
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...