Radnicka klasa danas, prekarijat ili svi

[MancMellow]

posto je klasa socijalna, ekonomska a uostalom i kulturoloska  kategorija.

 

pa ako to sve uzmeš u obzir, onda tek stvarno ne znam kako bi se definisale klase...čini mi se da je to onda nemoguć zadatak. ajd ako ih definišeš samo ekonomskim parametrima i nekako. ako sve ovo staviš u mix...

[aram]

levicari je najvise kritikuju iz sopstvenih sebicnih razloga, ne znaju sta da zapocnu sa tom novom podelom uloga. doduse, ne znaju vise ni sta ce sa starom, osim da duvaju prasinu sa marksovih knjiga, ali ja sad odoh da spavam :)

[morgana]

pa klase su najsiri agregati, najjace da mogu da budu precizne uopste.

 

edot, arame, ljevicari je kritikuju jer smatraju da je samo jezicki inovativna tj da kuje nove nazive za stvari koje postoje odavno

 

otisla sam i ja.

Edited November 30, 2014 by morgana

[MancMellow]

pa klase su najsiri agregati, najjace da mogu da budu precizne uopste.

 

ma o preciznosti ni ne razmišljam...

[aram]

pa netacno, ali laku noc :)

[MancMellow]

da da, laku noć :)

[Indy]

citali smo, za tvoju informaciju, i vrlo je nepristojno da pricas u mnozini a mislis na mene 

Ne mislim na tebe, vec na vecinu. Ne smeta mi sto mi mislimo razlicito, vec nipodastavanje s tvoje strane.

 

EDIT. I kako si "citala", kad ocigledno ne znas sta je prekarijat? Moze biti da nisi obracala paznju. Ajd sad zdravo.

Edited November 30, 2014 by Indy

[Indy]

levicari je najvise kritikuju iz sopstvenih sebicnih razloga, ne znaju sta da zapocnu sa tom novom podelom uloga.  

Prekarijat je vezan za ideju basic income-a. Nije sasvim tacno da proponenti ne znaju sta ce s tim.

[morgana]

 

EDIT. I kako si "citala", kad ocigledno ne znas sta je prekarijat? Moze biti da nisi obracala paznju. Ajd sad zdravo.

 

 

vau :)

 

gledaj ga guglas nesto o pojmu mimo te knjige, dovoljno je stara da je pojam preuziman, pa eto i kao preciziran u uk klasnoj anketi za 2013, onda vidi sta je od pojma ostalo i sta ces od toga svega da komentarises. takodje, ako si pomno pratio knjigu znas da standing u dvije strane zna da razlicito definise sta sve ulazi u prekarijat i da uvaljuje u njega ili nekakve podtipove apsolutno sve i svasta, dok god to podrazumijeva nesigurnost, nekad cak i vise subjektivno nego objektivno shvacenu.

 

inace je basic income ok ideja

 

cao, ponovo :)

ali sad stvarno, proleterijatu je sutra radna nedelja.

Edited November 30, 2014 by morgana

[FERNOUX H]

prol.blogger.ba

Klase u našem društvu

 

Skoro mi je postavljeno jedno interesantno pitanje - ne znam sa kojim razlogom i sa kojim ciljem - ali je bilo vrijedno da se na njega da opširniji odgovor. Ono je glasilo: "Koliko danas postoji klasa u bosansko-hercegovačkom društvu?" Ono u šta se ja uzdam ovom prilikom je vjerovatnoća da većina ljudi koja je udarila na ovaj link u stvari zna odgovor na ovo pitanje, pa makar i ne znajući da ga objasni u potpunosti. Međutim, ispostavilo se skoro da mi je uz to pitanje došao i komentar kako je naše društvo razbijeno na "strašno puno klasa" i kako je samim tim koncept "klasne borbe" zastario. Da bi pobio ovu postmodernističku konfuziju ovom prilikom donosim tekst odgovora na dato pitanje.

 

Dakle, koliko postoji klasa u našem društvu?

 

Prvo, radi kvaliteta odgovora, moram vas podsjetiti da se Bosna po svom suštinskom "biću" kao društvo ne razlikuje mnogo od ostatka planete. Naravno, ona posjeduje svoje specifične elemente koji joj daju posebnost, ali ta činjenica izaziva konfuziju i tamo gdje ne bi trebala. U zavisnosti od perspektive, neki ljudi pretenduju da pomiješaju koncepte "klase" i drugih izraza u potrebljenih da bi opisali ili klasificirali različite "slojeve" u datom društvu.

 

Precizno, postoje dvije osnovne klase, onako kako su one određene sa stanovišta odnosa kapital-rad, suštinskog odnosa u kapitalističkom društvu:

 

1.) klasa kapitalista (ljudi koji su primarni 'agenti kapitala'; oni kao takvi stavljaju u pokret kruženje kapitala - pojavljuju se na tržištu sa novcem, kupuju radnu snagu i sredstva za rad, stavljaju ih kroz proizvodni proces i iz njega dobijaju povrat robe sa većom vrijednosti od uložene, tako stvarajući profit od viška vrijednosti; kroz istoriju pokazalo se kako nije nužno da 'agenti kapitala' moraju biti privatna lica, zato što i same države - kao korporacije, dionička društva, itd. - mogu preuzeti akumulaciju kapitala i kontrolisati ga kao privatni "buržuji"; oni variraju od sitnih poduzetnika koji posjeduju, na primjer, kafiće sa 5 do 9 zaposlenih radnika, do krupnih kapitalista i velikih korporacija koje zapošljavaju stotine i hiljade ljudi; oni možda zgrtaju profit u različitim veličinama, ali u svom odnosu prema radu, dijele identične zajedničke interese: zadržavanje radnika na poslu, kapitala u kruženju, tržišta na otvorenom)

 

2.) radnička klasa (za sve vas koji mislite da je "radnička klasa" ili "proletarijat" koncept iz pretprošlog vijeka koji se nužno odnosi na grupu ljudi sa plavim kapama i prljavim kombinezonima, radnik je svako ko mora prodavati svoju radnu snagu da bi preživio; oni koji su bez posla - nezaposleni - isto su tako važan dio radničke klase jer sa stanovišta kapitala, oni su samo roba koja sopstvenim povišenjem "ponude" gravitira cijenu te robe - radne snage, a samim tim i nadnica - na najniži mogući nivo; radnička klasa uključuje bivše radnike - penzionisane - i buduće radnike - studente; ova klasa uključuje kako "plave" tako i "bijele kragne" - podjela uvedena kroz stalno pomijeranje prema izvlačenju relativnog viška vrijednosti tokom prošlog stoljeća; ova podjela je čisto tehnička i reflektuje podjelu rada u svom odnosu prema društvu kao cjelini, ali ne mijenja to kako bilo koji od ovih "dijelova" jedne te iste klase stoje u odnosu prema kapitalu i njegovim agentima)

 

3.) između ove dvije osnovne klase postoji "međuprostor" popunjeni varijacijom ljudi koji se ne uklapaju u ovu klasičnu šemu, ali koji su, kao sastavni dio društva, pod kontrolom postojećih sila stvorenih podložnošću druge grupe (radnika) prvoj grupi (kapitalistima) - tačnije, pod kontrolom kapitala; kao prvo, postoje seljaci, "sloj" društva koji bježi odnosu rad-kapital jer nije natjeran da bude direktno potčinjen eksploataciji od strane kapitala, ali sam, da bi zadovoljio određene potrebe, mora trošiti svoje vrijeme i energiju da bi istupio na tržište (mora prodavati dio svojih upotrebnih vrijednosti da bi dobio nazad upotrebne vrijednosti koje sam ne može proizvesti), i tako je podređen silama razmjene, tj. tržišta; seljaci u Bosni čine skoro polovinu stanovnika, ali u većini Evrope, njihov broj je niži od 15%; oni su stalno u opadanju, i mala farmerska proizvodnja se stalno mijenja krupnom industrijalizovanom proizvodnjom koja zahtijeva - očigledno - kapitaliste i mnoštvo radnika koji će da rade za njih; nakon njih, postoje varijacije "radne aristokratije", "gornje srednje klase", mali dio populacije koji su sami prodavaoci na tržištu radne snage, ali koji pripadaju menadžmentu i strukturama (menadžeri, advokati, sudije), i s obzirom da je njihova radna snaga pristojno cijenjena, oni pretenduju da brane postojeći sistem uspostavljen prema odnosima na poslu; naravno, oni su i dalje veoma mali dio populacije; postoji i mali broj ljudi koji živi od sitne rente, ali koji ne eksploatiše radnu snagu; ostale varijacije na temu su zanemarive.

 

Kao što možemo inače da posmatramo, pa postojeće da uporedimo sa datim odgovorom, možemo vidjeti kako je razlika između "starog" i "novog" proletarijata u tome što novi proletarijat može sebe oblačiti i namirisati kao klasa kapitalista, može uživati u istim kulturnim "visinama", može čak "izgledati bogato", "osjećati" se tako, može time izgledati "izdiferencirano" i tako se učiniti postmodernističkim seronjama kao "pun kurac klasa", ali ostaje da su i stari i novi proletarijat bili i ostali osnovna klasa proizvođača koja ne može raditi ništa drugo nego prodavati svoju radnu snagu i tako reprodukovati sebe kao robu, ne samo na tržištu rada, nego kroz čitav postojeći život kolonizovan od strane kapitala. Oni ostaju većina, i ostaju to što jesu: proli koji žive u komodificiranoj bijedi. U društvu koje "napreduje" za njih "može porasti relativno siromaštvo, dok se apsolutno smanjuje" (K. Marx, Pariski rukopisi, 1844.).

Edited November 30, 2014 by FERNOUX H

[Budja]

Ako vec zelis analizu like for like, onda bi trebali da uporedimo zaradu prosecnog varioca, i zaradu prosecnog imaoca diplome filozofskog, pravnog, dramskog itd fakulteta. Akademska profesura je funkcija unutar jedne struke, i to funkcija rezervisana za njen sam vrh.

 

Sama anomalija se nece ispeglati. Fakulteta, a samim tim i profesora je sve vise, diplome su sve jeftinije, dok je sa druge strane varioca sve manje. Najveci broj ljudi koji ovde dobro ume da vari tom savremenom elektrolucnom metodom pre ili kasnije ode u inostranstvo, a ovi isto ostanu diktiraju cenu koju zele.

 

Ljudi, ne potcenjujte zanate. Ovde zanatlije sa preduzetnijim duhom zaradjuju jebene pare.

 

Ne, profesor univerziteta nije isto sto i dipl. pravnik. To je u redu ako poredis, kako i mnoge studije rade, prinos na fakultetsko u odnosu na srednjoskolsko obrazovanje.

 

Sto se fakulteta tice, sve vise ih je jer neko to zeli da studia i plati, 800 evra ili koliko vec, godisnje. Da, nema posla ali ga za mnoge nema i posle srednje skole, pa stoga misle da rizik malo jace diplome vredi.

 

S obzirom da zanatlije fino rade, a ti nisi prvi koji to kaze u cemu je stos da nema vece konkurencije? Da li je u pitanju ponuda, a ne traznja, tj. nema dobrih skola za zanate?

[Budja]

Mozda jer ti neko drugi placa racune, ne znam? Ili pomaze u tome? Kako i zasto nekom nije stalo do jasnog misljenja na ovu temu?

 

Jako me zanima zasto neko - ko ni izbliza ne pripada 1% najbogatijih - uzima na sebe advokaturu neoliberalizma. I to besplatno, rekao bih. (Ne mislim tu na tebe, Manc.)

 

Jedino 1%-u odgovara da nema organizovane radnicke klase, da nema sindikata koji ih predstavljaju. Kao sto ih uglavnom vise ni nema. To je jasno kao dan.

 

Cui bono?

 

 

Indy, sta uzrokuje nestanak sindikata i sta je doprinelo njegovom jacanju? 

Nestaju, kako ja to vidim, zbog gotovo neogranicene ponude rada, usled globalizacije, dok su nove vrste poslova fleksibilne pa nisu vezane za jedno mesto.

Ako monopol fizickog prisustva na datom mestu postoji + javno dobro, onda i imamo jake sindikate, recimo, underground u Londonu.

 

Dakle, nije u pitanju neka zavera kapitalista i neorganizovanost radnicke klase/prekarijata, vec prirodan proces koji, da, povecava nejednakost u razvijenim zemljama ali takodje doprinosi smanjenju siromastva u nerazvijenim, te tako smanjenju nejednakosti izmedju zemalja.

 

U tom smislu boriti se na taj nacin protiv necega sto se naziva "neoliberalizam" je jalov posao. Stavise, bolje bi bilo afirmisati principe izvornog liberalizma koji  bi smanjili nezasluzene rente, one koje nisu rezultat globalizacije, na primer one u finansijama. Bail-out, koji je levica fino pogurala, a i dalje gura insistirajuci na poostrenim pravilima dok se ukrupnjavanje kapitala u fin. institucijama i implicitna garnacija drzave i dalje ne dovode u pitanje. 

[Indy]

Indy, sta uzrokuje nestanak sindikata i sta je doprinelo njegovom jacanju? 

Nestaju, kako ja to vidim, zbog gotovo neogranicene ponude rada, usled globalizacije

Jeste. Upravo je to. Poslovi od mene idu ovima u Srbiju (izmedju ostalog). Nas interes na ovoj i slicnim temama je dijametralno suprotan. [EDIT. Izbacio smajli, u stvari je bez veze.]

 

Usput, izvinjavam se ovima sto sam ih sinoc po EU vremenu nervirao, a posebno morgani.

Edited November 30, 2014 by Indy

[maximus]

radnicka klasa je takodje definisana/&ogranicena/ I credit score-om/barem u US/ & zaradom koju mogu da dokumentuju™ - nije isto kupiti nesto na kredit sa 850 credit score I/ili high income vs poors™ buying a car or house - razlike su hiljade ili desetine k

[ToniAdams]

aj pliz prevedi, na srpski il na engleski, svejedno.

mozda si u pravu :(