Jump to content
IGNORED

naucni vocap - kad necete da smarate posten svet


betty

Recommended Posts

U mojoj oblasti ako hoces da ti clanak bude open access moras da platis nesto tipa 2000$,

 

 

 

eg

 

EREH authors have the option to publish their paper under the Oxford Open initiative; whereby, for a charge, their paper will be made freely available online immediately upon publication. After your manuscript is accepted the corresponding author will be required to accept a mandatory licence to publish agreement. As part of the licensing process you will be asked to indicate whether or not you wish to pay for open access. If you do not select the open access option, your paper will be published with standard subscription-based access and you will not be charged.

 

You can pay Open Access charges using our Author Services site. This will enable you to pay online with a credit/debit card, or request an invoice by e-mail or post. The Open Access publication charge is £1800/$3200/€2750; discounted rates are available for authors based in some developing countries (click here for a list of qualifying countries).

 

Orders from UK will be subject to the current UK VAT charge. For orders from the rest of the EU, OUP will assume that the service is provided for business purposes. Please provide a VAT number for yourself or your institution and ensure you account for your own local VAT correctly.

Link to comment

To je jasno ali sta ako si istrazivac u nekoj zemlji poput Srbije (Rumunije, Bugarske, Hrvatske) i zbog manjka sredstava radis uglavnom neki teorijski rad, simulacije, jednacine itd., napises dobar rad koji prodje recenziju u jakom casopisu i onda imas obavezu da platis 2 soma evra naknadu da bi taj rad bio open access? A tvoj budzet za tvoj projekat koji je doveo do rada je mozda bio par soma evra max. Ako i toliko...i sad ti iz istog tog drzavnog budzeta treba da iskukas tih 2 soma evra...meni se cini da ce rezultat biti da ce naucnici iz siromasnijih EU zemalja jednostavno krenuti da objavljuju u manje prestiznim casopisima gde se open access ne placa ili se placa vrlo malo, sto ce opet oboriti njihov rejting. EU bi morala da uvede neki fond na nivou EU za finansiranje open access dazbina za naucne ustanove u siromasnijim clanicama.

 

Btw, zar u vecini slucajeva nije tako da autor ima pravo da svoj rad okaci na svoj sajt, uz odgovarajuci copyright disclaimer, i naravno bez prava da taj rad komercijalno umnozava? U mojoj bransi je to standard, pa se masa radova moze naci redovno guglanjem, ili preko research gate ili academia.edu, je l' to generalno pravilo ili jok?

 

Ok, koliko vidim glavni problem je finansiranje velikog broja recenzija prispelih radova u časopisima. Samo izdavaštvo je tu mnogo manja stavka. Jedno od rešenja bi bilo da država koja je dala pare za određeno istraživanje finansira i recenziju istog pri čemu ne bi smela da učestvuje u procesu odabira recezenta. Isti princip bi mogao da se primeni i na privatne kompanije, uz dodatak da recezenti ne bi smeli da budu uz druge privatne kompanije koja se bavi istom oblašću. Da li bi ovo dovelo do toga da hiljade nezaposlenih magistara u Kini odrađuje recenzije za neki sitniš? Ne znam ali svakako se može smisliti kontrola kvaliteta recenzije. Na taj način časopisi bi imali svoju besplatnu verziju sa člancima nastalim državnim finansiranjem i plaćenu koja bi obuhvatala i članke iz privatnog sektora. Pojedinačni članci takođe ne bi koštali trocifrene sume već 5-9$, otprilike koliko i prosečna elektronska knjiga. Uz dobar marketing krug potencijalnih kupaca bi bio veći  i obuhvatao bi ljude koji nisu naučnici ali ih ta tema interesuje. 

 

Ono kako trenutno posluje Elsevier je čista travestija. 

Link to comment

ali recenzija je besplatna.tamo jedino ako editor vidineki dinar :unsure:

 

Pa i ja geldam šta se piše i nije mi jasno.

Samo editori, poneki slagač teksta itd su na platnom spisku. Celu recenziju ionako i sad rade naučnici za džabe.

Link to comment

Pa i ja geldam šta se piše i nije mi jasno.

Samo editori, poneki slagač teksta itd su na platnom spisku. Celu recenziju ionako i sad rade naučnici za džabe.

i josh je obezbedjeno da ih smaraju kod kuce ako to ne rade dovoljno mnogo -_-
Link to comment

Pa to, recenzenti, koji rade gro posla u stvari, su volonteri. Mene smaraju svakog meseca da radim recenziju ovog-onog, ako rad ima bilo kakve dodirne tacke sa necim sto sam ja objavio, eto odmah, cim te neki profan koji u tom trenutku pomocnik urednika nekog casopisa malo bolje upozna salje ti rad i moli te za pomoc, itd.

 

Izdavaci uzimaju lovu za reputaciju (name recognition) i pristup bazi podataka....zato sve vise ljudi samo okaci rad an arxiv.org i tu stane. I opet se rad cita i dosta citira.

Link to comment

 

 

Izdavaci uzimaju lovu za reputaciju (name recognition) i pristup bazi podataka....zato sve vise ljudi samo okaci rad an arxiv.org i tu stane. I opet se rad cita i dosta citira.

 

Nadam se da će zaživeti praksa da naučnoistraživačke institucije štampaju što više tematskih zbornika i da će nastaviti da ih kače u .pdf formatu na svoje sajtove. Problem je samo što se u velikoj meri evaluacija nečijeg rada meri time gde su nešto objavili a ne je li čemu rad. 

Link to comment

Nadam se da će zaživeti praksa da naučnoistraživačke institucije štampaju što više tematskih zbornika i da će nastaviti da ih kače u .pdf formatu na svoje sajtove. Problem je samo što se u velikoj meri evaluacija nečijeg rada meri time gde su nešto objavili a ne je li čemu rad. 

 

Problem je sto tematski zbornici nemaju tradiciju u mnogim bransama. U istoriji npr. imaju, dok u tehnickim naukama toga fakticki nema.

 

Nazalost, evaluacija na osnovu toga gde je nesto objavljeno je neizbezna u svetu u kom se radovi stancuju neprestano. Ne znam kako to moze da se resi. Cak i kada bi se malo iskulirala danasnja publish or perish kultura te produkcija radova po glavni naucnika vratila na neki prethodni nivo (od pre, ne znam, 30 godina), cinjenica da imas i u razvijenom svetu mnogo vise naucnika i naucnih institucija nego ranije, kao i da je sada tzv. treci svet stupio na scenu (i tek ce stupati) garantuje do sada u istoriji nevidjenu produkciju naucnih radova. Referentni casopis za moju oblast se objavljuje tipa 6 meseci unapred. A odbijaju masu stvari.

Link to comment

Problem je sto tematski zbornici nemaju tradiciju u mnogim bransama. U istoriji npr. imaju, dok u tehnickim naukama toga fakticki nema.

 

Nazalost, evaluacija na osnovu toga gde je nesto objavljeno je neizbezna u svetu u kom se radovi stancuju neprestano. Ne znam kako to moze da se resi. Cak i kada bi se malo iskulirala danasnja publish or perish kultura te produkcija radova po glavni naucnika vratila na neki prethodni nivo (od pre, ne znam, 30 godina), cinjenica da imas i u razvijenom svetu mnogo vise naucnika i naucnih institucija nego ranije, kao i da je sada tzv. treci svet stupio na scenu (i tek ce stupati) garantuje do sada u istoriji nevidjenu produkciju naucnih radova. Referentni casopis za moju oblast se objavljuje tipa 6 meseci unapred. A odbijaju masu stvari.

tachno tako. a i problem je jadnome nauchniku danas, sve i da moze da pretrazi bogaoca i da mu je sve dostupno od toga, mnooogo je lakshe/sigurnije ako je neko vec prochitao i rekao da nije ful djubre. narochito ako na osnovu nechijeg rada treba npr da se inspirishesh da napravish recimo softver, pa posle da se lepo ubijesh ili neki eksperimentalni setap od pola miliona dolara 500 evra... al srecom je tu drzava, pa makar u ovom drugom da te aktivno i kvalitetno sprechi ^_^

Edited by gospa buba
Link to comment

Nadam se da će zaživeti praksa da naučnoistraživačke institucije štampaju što više tematskih zbornika i da će nastaviti da ih kače u .pdf formatu na svoje sajtove. Problem je samo što se u velikoj meri evaluacija nečijeg rada meri time gde su nešto objavili a ne je li čemu rad. 

 

Inače po novom pravilniku o zvanjima kategorija M14 (Монографска студија/поглавље у књизи М12 или рад у тематском зборнику међународног значаја, dakle rad u međunarodnom zborniku) koja nosi 5 bodova se boduje samo u prostom zbiru a ne ulazi ni u jednu jedinu od obaveznih grupa (1, 2, ili 3) za bilo koje naučno zvanje u DH naukama.

 

To sam skoro otkrio, baš sam se obradovao....

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...