Jump to content
IGNORED

Pravosuđe u Srbalja


Muwan

Recommended Posts

Najnovija vest je da je direktor Pravosudne akademije  pao MPP na pravosudnom ispitu i još uvek ga nije položio.

 

 

Nije bio prvi odbor...

Link to comment

 

Beograd - Hiperprodukcija zakona koji su često nedorečeni i u sukobu sa već postojećim normama predstavlja osnovnu prepreku ujednačenoj sudskoj praksi, zaključak je juče održane konferencije koju su u hotelu “Radisson Blu Old Mill” organizovali Društvo sudija Srbije i Misija OEBS-a u Srbiji. Na skupu "Ujednačavanje sudske prakse - odnos pravne sigurnosti i sudijske nezavisnosti" je poručeno da bez ujednačene sudske prakse ne može biti reči o pravnoj sigurnosti.

 

Dragomir Milojević, predsednik Vrhovnog kasacionog suda, institucije koja je zadužena da ujednačava sudsku praksu, kao spoljnu prepreku ovom cilju identifikovao je veliki broj novih i izmena postojećih pravnih normi.

- Na delu je inflacija propisa koja usitnjava i fragmentuje pravni sistem i stvara međusobno odvojena i gotovo ničim povezana ostrva pravnog poretka, rekao je Milojević.

Prema njegovim rečima, najveća vrednost društva je nezavisan i efikasan pravosudni sistem, ali njega nema ukoliko se različito rešava u sporovima sa istim činjeničnim i pravnim situacijama.

Milojević je naglasio i da sudske odluke ne mogu biti predmet vansudske kontrole, jer ih može preispitati samo nadležan sud, tako da odluke Ustavnog suda mogu biti samo osnov za izjavljivanje vanrednih pravnih lekova, ali ne i za poništavanje pravosnažnih sudskih odluka.

- Mešanje u sudsku vlast na ovaj način podriva i ugrožava načelo pravne sigurnosti, rekao je Milojević, napominjući da praksa pokazuje da Ustavni sud može da poništi pravosnažnu sudsku odluku i više godina od podnošenja ustavne žalbe.

Prema rečima Milojevića, "ovaj sukob jurisdikcija koji duboko narušava načelo nezavisnosti sudske vlasti" može biti razrešen samo promenom Ustava, koji bi izričito odredio ovlaštenja Ustavnog suda i dozvolio ili onemogućio poništavanje sudskih odluka u postupku povodom ustavnih žalbi.

 

Predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević je na veoma plastičan način opisala atmosferu u kojoj sudije u Srbiji rade.

- Zakon o radu je usvojen 2001. godine, zamenili smo ga novim 2005. godine, koji je onda menjan četiri puta. Zakon o tržištu hartija od vrednosti koji je veoma važan za poslovnu atmosferu je menjan šest puta do 2006. godine kada je donet novi zakon. A taj zakon je 2011. godine zamenjen Zakonom o tržištu kapitala. Zakon o privatizaciji je prvi put usvojen 1989. godine. Zamenjen je novim 2001. godine, pa potom menjan devet puta, sve do avgusta prošle godine kada je bio usvojen novi. A i taj je bio menjan u martu ove godine, objasnila je Boljevićeva.

Prema njenim rečima, ne treba biti stručnjak da bi se shvatilo da takva dinamika izmena zakona, koji uz to često nisu na zadovoljavajućem nivou, pogubno deluju na efikasno i kvalitetno suđenje.

Ona je navela da sudska praksa formalno nije izvor prava, ali da je logično da je sudije uvažavaju. Samim tim, dodaje Boljevićeva, kada su zauzeti stavovi sudija jasni i pravični, sudska praksa može da se pokaže kao faktički, neformalni izvor prava.

- Ujednačena sudska praksa treba da omogući jednakost svih pred zakonom i pravnu sigurnost, što podrazumeva predvidljivost sudskih odluka, rekla je Boljevićeva.

 

Ilić: ZKP nije računao na tužioce

Goran Ilić, zamenik republičkog javnog tužioca, istakao je da je Zakon o krivičnom postupku uzročnik neujednačenog postupanja sudija i tužioca. "Usvajanju novog ZKP-a nije prethodila ozbiljna diskusija. Taj zakon nije vodio računa o ustavnom položaju javnih tužioca. Činjenica je da je tužilaštvo organizovano na jedan rigidan način koji otežava prilagođavanje javnih tužioca na ovaj procesni zakon i bojim se da se to u praksi već pokazuje kao tačno", naveo je Ilić.

http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/pravo_danas/mnogo_zakona__kilavo_sudstvo.1118.html?news_id=304702

 

Sve ostalo za 5+, samo nikako da redovno sudstvo prežali što im US poništava odluke.

Link to comment

Da, da, a najgore im je ako Ustavni sud nedajbože promptno ne odbaci ustavnu žalbu, nego (kad vidi da je vrag odneo šalu) iskoristi jedino što mu preostaje a to je vreme, pa sačeka da se promeni vlast i onda odluči po zakonu.

 

Vreme kao oružje je koristio i u postupku sa ocenom ustavnosti Đilasove uredbe o zabrani alkohola.

Edited by halloween
Link to comment

Da, da, a najgore im je ako Ustavni sud nedajbože promptno ne odbaci ustavnu žalbu, nego (kad vidi da je vrag odneo šalu) iskoristi jedino što mu preostaje a to je vreme, pa sačeka da se promeni vlast i onda odluči po zakonu.

 

Vreme kao oružje je koristio i u postupku sa ocenom ustavnosti Đilasove uredbe o zabrani alkohola.

 

Ali ja i dalje ne kapiram ovaj narativ -> nemoj da nam poništavaju odluke, neka utvrde da smo povredili zakon pa ćemo mi sami, kad nezadovoljna stranka podnese predlog za ponavljanje postupka, da ih promenimo. Ionako su vezani pravnim shvatanjem Ustavnog suda u pogledu "ustavno-pravne prihvatljivosti obrazloženja odluke" i sl. stvari u svetlu primene člana 32. Ustava (pravo na pravično suđenje), pa mi nije jasno koja je to logika, nemoj da me šamaraš sam ću?

 

Još interesantniji je coup d'etat iz 2012, kad je Ustavni sud stavio van snage stav 2. u članu 89. (valjda beše) Zakona o Ustavnom sudu koji je prethodno Narodna skupština izmenila, gde im je zabranjeno upravo ovo - da poništavaju odluke redovnih sudova, smatrajući to ustavno-pravno neprihvatljivim.

Link to comment

Ustavni sud razbija u poslednje vreme. S obzirom na postojeće stanje, institucija sa najvećim autoritetom u Srbiji.

 

http://www.e-glasnik.rs/SlGlasnikPortal/viewdoc?uuid=69c2aa93-4434-04a0-e572-cb606327b6fd&actid=23788&regactid=&doctype=supa&latest=false

Sudije koje su 31.12.2009.godine prvi put izabrane na tu  funkciju na tri godine, na osnovu zakona a ne na osnovu odluke Visokog saveta sudstva izabrane su na stalnu funkciju.

Član 100a koji nije u saglasnosti sa Ustavom.

 

"Izbor sudija na stalnu funkciju

    Član 100a

    Izuzetno od odredaba člana 52. ovog zakona, sudije koje su prvi put izabrane na sudijsku funkciju Odlukom o izboru sudija na trogodišnji mandat u sudovima opšte i posebne nadležnosti ("Službeni glasnik RS", broj 111/09) i Odlukom o izboru sudija na trogodišnji mandat u sudovima opšte i posebne nadležnosti ("Službeni glasnik RS", broj 52/10), a tokom trogodišnjeg mandata nisu ocenjivane, Visoki savet sudstva će izabrati na stalnu sudijsku funkciju.

    Odluku o izboru sudija iz stava 1. ovog člana Visoki savet sudstva doneće najkasnije do 31. decembra 2012. godine.

    Sudije iz stava 1. ovog člana stupaju na stalnu sudijsku funkciju danom isteka trogodišnjeg mandata na koji su prvi put birane.

    Odluka iz stava 2. ovog člana objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije"."

 

 

 

http://www.e-glasnik.rs/SlGlasnikPortal/viewdoc?uuid=929d1744-ee98-966f-d834-212c852c659f&actid=23609&regactid=&doctype=supa&latest=false

Neustavna odredba

Član 30.

(1) Politička stranka je dužna da istekom svake osme godine od dana upisa u Registar podnese prijavu za obnovu upisa u Registar.

(2) Uz prijavu iz stava 1. ovog člana podnose se izjave članova političke stranke o članstvu u političkoj stranci, na propisanom obrascu, koje sadrže overu potpisa najmanje u broju koji je potreban za osnivanje političke stranke upisane u Registar.

(3) Sadržinu i izgled izjave iz stava 2. ovog člana bliže uređuje ministar.

(4) Prijavu iz stava 1. ovog člana podnosi zastupnik političke stranke.

(5) Izuzetno, politička stranka ne podnosi prijavu za obnovu upisa u Registar ako su, u roku iz stava 1. ovog člana, kandidati koje je ona predložila samostalno ili u koaliciji političkih stranaka učešćem na izborima za narodne poslanike u Narodnoj skupštini, odnosno poslanike u skupštini autonomne pokrajine dobili najmanje jedan mandat.

(6) Ministarstvo utvrđuje činjenice i podatke iz stava 5. ovog člana po službenoj dužnosti.

 

Edited by halloween
Link to comment

Ustavni sud razbija u poslednje vreme. S obzirom na postojeće stanje, institucija sa najvećim autoritetom u Srbiji.

 

Sa odlukama čiji su domašaj i dejstvo ograničeni na we told you so. Iz izdvojenog mišljenja mog profe Stojanovića:

 

 

Задржавајући сумњу у њено претпостављено „касаторно” дејство, одлуку сам прихватио cum grano salis, јер се нисам сложио са њеним „правним” дејством, које су потврђивали основни акценти у њеном образложењу. Претходни предлог одлуке, који сам поднео као судија известилац, није добио потребну већину судијских гласова. У ондашњем предлогу одлуке, поред образложене констатације да је оспорени закон супротан Уставу, био је назначен даљи правни пут ка успостављању стања уставности. Тај пут, као упадљиви, али и неизбежни уставносудски активизам у овом предмету, укључивао је правне обавезе које би Уставни суд одредио „правом” адресату, Високом савету судства, у циљу целовитог извршења одлуке, односно делотворног отклањања свих последица по објективну уставност, насталих како самим доношењем тако и конкретном применом оспореног закона. Тиме би, по мом суду, била у потпуности остварена мисија Уставног суда у потпуном враћању на стање уставности, односно правне државности, које је било нарушено очигледним захватом законодавца у уставно начело поделе власти.

Сада усвојена одлука, која на први поглед делује као касаторна, заправо има чисто декларативни карактер. Она се може сматрати неком врстом lex imperfecta одлуке, имајући у виду да не производи никакве правне последице, нити успоставља пређашње стање уставности. Мада је, дакле, утврђујућа, одлука Уставног суда IУз-156/14 сама по себи није адекватно разрешила уставни спор, нити је доиста заштитила једну од вредносних супстанци Устава – начело поделе власти. Правна аргументација која је употребљена у њеном образлагању, пре свега, упорно инсистирање на конструкцији „изнуђене неуставности” и искључивој „кривици” Високог савета судства, заправо је допринела да Уставни суд одустане од радикалнијих мера које су му стајале на располагању. Изабран је једноставнији, лакши пут, али није отклоњена сумња да знатан број судија није изабран на трајну функцију у складу са Уставом, нити је законодавац спречен да поново разрешава конкретне правне ситуације за чије решавање није позван. Како је предмет уставносудског испитивања био индивидуални закон, чија је примена већ била исцрпљена, очигледно је да формално касаторна одлука нема никакво правно дејство на правне односе и ситуације настале извршењем закона, нити ће pro futura спречавати законодавну власт да делује на исти начин.
Edited by Tribun_Populi
Link to comment

Sa odlukama čiji su domašaj i dejstvo ograničeni na we told you so. Iz izdvojenog mišljenja mog profe Stojanovića:

Slažem se. Meni je mala pobeda da makar postoji formalno- pravno ispravna odluka, iako sam uverena  da nije doneta sa ciljem da uspostavi narušenu ravnotežu u pravnom poretku, niti da promeni postojeće stanje, već se može iskoristiti kao pravni osnov da se preduzmu određene mere prema bivšim članovima Visokog saveta sudstva.

 Iz obrazloženja se vidi da čl.61.st.1. Zakona o ustavnom sudu tumače tako da nema oštećenih, pošto su jedini potrencijalno oštećeni upravo reizabrane sudije, a neustavni zakon je gle, na njihovu korist a ne na štetu. Pojedinac nije dovoljno jak da ih gazi, ali već grupa može da bude opasna, npr. nekakvo strukovno udruženje, da im pomrsi konce pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Edited by halloween
Link to comment

da im pomrsi konce pred Evropskim sudom za ljudska prava.

 

En general, daleko je sunce. Meni je jači utisak ovaj citat dole, nije im ovo prva (verovatno ni poslednja) odluka koja je ostala mrtvo slovo na papiru jer sami konstantno i uporno odbijaju ono što Stojanović gore naziva ustavno-sudskim aktivizmom - nalaganje mera za otklanjanje povrede Ustava. Pa mi je drago da je neko konačno digao glas protiv toga.

 

 

У својој сталној пракси Уставни суд је стриктно следио доктрину „судске уздржљивости”, избегавајући доношење „активних” одлука којима би се у свему повратило стање уставности. Тиме су се свакако избегавали могући приговори да Уставни суд прелази границе својих уставних овлашћења, да испитује, процењује и делује као политички орган, али су, с друге стране, због оваквог ригидног приступа, његове касаторне одлуке често остајале без икаквог правног ефекта. Не мали број одлука Суда, понекад у изузетно значајним уставним споровима, заустављао се на пукој констатацији неуставности, као у овом случају. Проблем је, међутим, у томе што се некада ризик „судског активизма” мора прихватити, уколико се не жели доношење таквих одлука које ће једино уредно нотирати противуставност закона, што ће више водити компромитовању уставносудске функције, него њеној афирмацији. Управо је то случај са овом одлуком. Између „судске уздржљивости” и „судског активизма”, Уставни суд није извршио прави избор.

 

I to je i suština, imamo pravnu državu u tragovima.

Link to comment

Sudija Vasić koji je doneo rešenje o rehabilitaciji Aleksandra Karađorđevića, bio je gost na njegovom rođendanu i uručio mu svoje uramljeno rešenje :ss1:

 

Sa sudskim pripravnikom volonterom, koji je otkrio aferu, Viši sud u Beogradu je odmah raskinuo pripravnički ugovor.

 

http://rs.n1info.com/a79664/Vesti/Kritikovao-sudiju-na-Facebooku-zbog-prisnog-odnosa-sa-Aleksandrom-Karadjordjevicem-koga-je-rehabilitov.html

 

Link to comment
  • 2 months later...

Na portalu sudova juče je konačno postavljena opcija da se može pratiti i tok predmeta pred apelacionim sudovima opšte nadležnosti, Upravnim i Vrhovnim kasacionim sudom, tj. integrisani su AVP i SAPS.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...