Jump to content
IGNORED

Svet


Кристофер Лумумбо

Recommended Posts

An132_1.jpg

 

Neobican par: Saudijska Arabija i Ukrajina.

Kao kombinacija saudijskih ambicija da do 2030. sami proizvode deo vojne opreme i naoruzanja za sopstvene potrebe i ukrajinskih ambicija da se sto jace integrisu bilo gde, samo da nije Rusija.

Rezultat je Antonov An-132D, modernizovani An-32, svojevremeno poznat kao Cline, inace evolucija nadaleko i nasiroko poznatog sovjetskog deteta An-24 koji je prvi put poleteo 1959. godine.

U Antonovu tvrde da su od prvobitne konstrukcije ostali samo elementi trupa, a da je, naprimer, radikalno novi izgled prednjeg dela aviona sa sve znatno vecim prozorima pilotske kabine dokaz raskida sa sovjetskom tradicijom: sve u svemu, ideja je da se potpuno napuste komponente konstrukcije koje poticu iz Rusije.

na drugoj strani, glava Taqnia Aeronautics, saudijske drzavne kompanije za razvoj tehnologija, general Ali Alghamdi, tvrdi da posao sa Ukrajinom nije raskid sa saudijskom politikom nabavke iskljucivo zapadne vojne opreme: An-132D je zapadni proizvod, izjavio je general na nedavno odrzanom Burzeu.

Sve u svemu, para ce biti, a u izboru izmedju Leonardovog C-27J i Airbus C295, pobedio je Antonov za koji su Saudijci zakljucili da ce najbolje da zadovolji njihove potrebe.

Saudijci cene da ce u narednih 10 godina nabaviti cirka 100 komada Antonova, pravljenih koje u Ukrajini, koje u Saudijskoj Arabiji: 50 saudijskih strucnjaka je vec na poslu u Ukrajini, a ocekuje se da oni osposobe osoblje neophodno za proizvodnju u samoj Saudijskoj Arabiji u pogonu u blizini Taifa i u periodu 2020 – 2021.

Avion ce biti koriscen, pored transporta, za takozvane specijalne operacije, ukljucujuci elektronska dejstva, a sa turskim Havelsan-om je na Burzeu potpisan preliminarni ugovor o razvoju verzije za pomorsko patroliranje.

Velika sansa se vidi i u mogucnostima izvoza: treba zameniti veliki deo od ukupno 1,600 Antonova proizvedenih u SSSR od ranih 60-ih do sredine 80-ih koji lete sirom sveta, ali i poprilican broj za zamenu zrelih CASA (danas Airbus) CN-235.

U narednih 10-15 godina se ceni potreba za oko 300 ovih aviona po ceni od oko 30 miliona US$ po komadu.

Interesantna je i podela posla u delu koji se odnosi na materijale: Saudijci su zaduzeni za kompozite, Ukrajinci za metal, a na poslednjem Burzeu je preliminarno uglavljeno da Saudijci uzmu ucesca u finansiranju razvoja i proizvodnje Antonovljevih konstrukcija An-178 i An-148, kao i An-70.

Sama Taqnia se sprema da pocne sa montazom 150 komada 150 S-70 Black Hawk helikoptera, a ocekuje se da pocne i sa proizvodnjom sopstvenog UAV nazvanog Saqr 1.

1+

inace dolazili su i kod nas kako cujem

Link to comment

Ne znam gde da stavim - odlican tekst o statusu ekonomske "nauke" kao crkve:

 

https://www.theguardian.com/news/2017/jul/11/how-economics-became-a-religion

 

Clanak je, naravno, prezvakano govno pun internih nekonzistentnosti (u jednom trenutku su keynsian zbudale, 1960;  u drugom heroji 2000). Shiller je pao sa Marsa, a u stvari profa na Yale, daleko od nekog on line gurua.

 

Govoro o religiji, a onda u sledecem pasusu u ciklusima u kojima se ekonomija krece...

 

 

 

Nije economics dogma, vec su, po pravilu, njeni kriticari oni koji o mainstream economics ili pojma nemaju ili su i sami u okviru austrijske ili marksisticke dogme.

Link to comment

Clanak je, naravno, prezvakano govno pun internih nekonzistentnosti (u jednom trenutku su keynsian zbudale, 1960;  u drugom heroji 2000). Shiller je pao sa Marsa, a u stvari profa na Yale, daleko od nekog on line gurua.

 

Govoro o religiji, a onda u sledecem pasusu u ciklusima u kojima se ekonomija krece...

 

Nije economics dogma, vec su, po pravilu, njeni kriticari oni koji o mainstream economics ili pojma nemaju ili su i sami u okviru austrijske ili marksisticke dogme.

 

Nisam ni ocekivao da si uopste nesto razumeo. Btw. kritika dolazi i od naucnika prirodnjaka sto clanaka sasvim dobro objasnjava. Zato nista ni ne razumes.

Link to comment

Pa da, sasvim je logicno da je ekonomija dogma, i to ona neoliberalna, samo, kako je to konzistentno sa tvrdnjom autora da se ekonomija krece u ciklusima?

 

 

To sto kritika dolazi od prirodnjaka samo znaci da Velimir Abramovic nije kvalifkovan da prica o Tesli. Drugim recima, njihovo znanje o kretanju discipline je vrlo limitirano pa i krititku tako treba shvatiti.

 

 

Takodje, smara svodjenje ekonomije na makroekonomiju (koja, to se svi slazu, ima probleme) a ostale grane kao da ne postoje. To bi bilo jednako kao optuzivati lekare sto nisu nasli lek za Alchajmer, a negirati sav ostali napredak i ostale discipline.

 

 

Prevrni malo American Economic Review ili Quartery Journal of Economics pa vidi sta tamo pisu.

 

 

I, da, Shiller, Thaler, Dufflo, Chetty, Piketi, Saenz i ostali su deo mejnstrim ekonomije, cisto da ne bude zabune.

Link to comment

Pa da, sasvim je logicno da je ekonomija dogma, i to ona neoliberalna, samo, kako je to konzistentno sa tvrdnjom autora da se ekonomija krece u ciklusima?

To sto kritika dolazi od prirodnjaka samo znaci da Velimir Abramovic nije kvalifkovan da prica o Tesli. Drugim recima, njihovo znanje o kretanju discipline je vrlo limitirano pa i krititku tako treba shvatiti.

Takodje, smara svodjenje ekonomije na makroekonomiju

....

 

Sta tu nije jasno? Ne misli se na biznis cycle vec na recikliranje ideja. Ili se ne slazes da neoliberalizam reciklira lez fer ideje iz 19. veka? 

 

 

 

That’s why ideas in economics can go in and out of fashion. The progress of science is generally linear. As new research confirms or replaces existing theories, one generation builds upon the next. Economics, however, moves in cycles. A given doctrine can rise, fall and then later rise again. That’s because economists don’t confirm their theories in quite the same way physicists do, by just looking at the evidence. Instead, much as happens with preachers who gather a congregation, a school rises by building a following – among both politicians and the wider public.

 

Drugo, mislim da su recimo fizicari, matematicari ali i recimo ekolozi verovatno bolje kvalifikovani da ocenjuju validnost koriscenja matematickih i statistickih modela jer se time bave na mnogo solidnijem nivou od ekonomista. Posebno su rigorozniji sto se tice empirijskih podataka sto je lepo objasnjeno.

Trece, jasno je iz teksta da se misli na makroekonomiju posto se niko ni ne buni oko ovog drugog...

Link to comment

 

 

The progress of science is generally linear. As new research confirms or replaces existing theories, one generation builds upon the next.

 

Ovo nije nuzno tacno

 

 

 

Economics, however, moves in cycles. A given doctrine can rise, fall and then later rise again. That’s because economists don’t confirm their theories in quite the same way physicists do, by just looking at the evidence.

 

Ovo je uglavnom tacno

 

 

Drugo, mislim da su recimo fizicari, matematicari ali i recimo ekolozi verovatno bolje kvalifikovani da ocenjuju validnost koriscenja matematickih i statistickih modela jer se time bave na mnogo solidnijem nivou od ekonomista. 

 

Ovo moze biti tacno, ali ne mora. Da si umesto ekonomisti rekao sociolozi, psiholozi i sl. bio bi skroz u pravu. Sa ekonomistima je to jako varijabilno. Mnogi ekonomisti su jako vicni matematicari, neki se sustinski samo matematikom i bave. Tu je pre validna kritika da njihova matematika nema veze sa realnoscu, a ne da je losa kao takva ili da oni nisu matematicki potkovani. S druge strane moze se biti vrstan matematicar a da se statistikom uopste ne bavis i da je razumes samo povrsno. Ako postoji prirodna nauka kojoj je ekonomija najslicnija, to je klimatologija. Jako komplikovan sistem u oba slucaja koji ne razumemo potpuno, modeli koji su sustinski grube aproksimacije, i nemogucnost vrsenja kontrolisanih eksperimenata.

Link to comment

Sta tu nije jasno? Ne misli se na biznis cycle vec na recikliranje ideja. Ili se ne slazes da neoliberalizam reciklira lez fer ideje iz 19. veka? 

 

 

Drugo, mislim da su recimo fizicari, matematicari ali i recimo ekolozi verovatno bolje kvalifikovani da ocenjuju validnost koriscenja matematickih i statistickih modela jer se time bave na mnogo solidnijem nivou od ekonomista. Posebno su rigorozniji sto se tice empirijskih podataka sto je lepo objasnjeno.

Trece, jasno je iz teksta da se misli na makroekonomiju posto se niko ni ne buni oko ovog drugog...

 

Aha, ali malo sutra.

 

Ovakvi uopsteni clanci zapravo ne podrazumevaju da je makroekonomija jedna od grana ekonomije, vec podrazumevaju da je makroekonomija ekonomija.

 

Pri tome, clanak uopste ne barata kretanjima u makro, niti debatama koje sami MSM makroekonomisti postavljaju (Romer i Blanchard su nedavno pisali kriticke eseje o DSGE modelima).

 

 

Neoliberalizam kao grana ekonomije ne postoji, a laisser faire nije samo makro vec i mikro doktrina. E, sad, to sto je Tirole dobio Nobelovu nagradu a nema laisser faire ili sto ti mislis da je regulacija centralne kamate centralnih banaka laisser faire, to je druga stvar.

 

Clanak i tvoj stav vise govori o osecaju superiornosti koji fizicari i prirodnjaci gaje spram ekonomista kao wannabe fizicara, na slican nacin kao sto se ekonomisti osecaju superiorno spram politikologoa i sociologa. Pecking order akademskih disciplina.

 

 

I napokon, kako je to recikliranje ideja dogma? Vodece dogme bas ne smenjuju jedna drugu svakih pedeset godina u okviru discipline. Ta dogmatika nije primenjiva na MSM ekonomiste koji se sve vise trude da uvedu evidence-based policy i u osnovne udzbenike (List, Acemoglu) vec na Austrijance i marksiste sa kojima je gotovo nemoguce komunicirati jer samo recituju svoju dogmu i uzivaju u kritici "neoklasicne ekonomije".

Link to comment

...

E, sad, to sto je Tirole dobio Nobelovu nagradu ​"The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Nobel" a nema laisser faire ili sto ti mislis da je regulacija centralne kamate centralnih banaka laisser faire, to je druga stvar.

...

Ovako vec moze, ne? 

Link to comment
  • James Marshall pinned this topic
  • James Marshall locked this topic
  • Redoran unlocked this topic
×
×
  • Create New...