Jump to content
IGNORED

Privatizacija velikih javnih preduzeca


Isis

Recommended Posts

Ovde se previse diskutuje na nivou drzavno/javno vs. privatno sto uopste nije glavni argument za bolji servis. Glavni elementi su regulacija kroz nezavisno sudstvo/pravnu drzavu i konkurencija izmedju privatnih, drzavnih ili raznih oblika lokalnih preduzeca. Konkurencija u sektoru telekomunikacija funkcionise zbog prirode infrastrukture koju svaka kompanija moze da gradi zasebno. U drugim sektorima gde to nije moguce treba naravno odvojiti vlasnistvo infrastrukture od servisa koji se pruza. Tako recimo elektricna energija ili voda moraju da ispunjavaju odredjeni standard (napon, kvalitet vode) a proizvodjaci se utrkuju ko ce da proizvede najjeftiniju struju/vodu na najcistiji nacin dok gradjani slobodno biraju izmedju njih. E sad, samo vlasnistvo nad infrastrukturom mislim da je daleko najbolje ostaviti u lokalnim rukama (tako da postoji i konkurencija izmedju lokalnih samouprava) a ne u drzavnim ili privatnim sto opet ne bi smelo sprecavati privatnike da grade paralelnu infrastrukturu tamo gde to ima smisla (primer bi bile recimo zeleznice). Monopol u rukama centralne drzave kao i monopol u rukama korporacija su daleko najgore opcije a privatizacija bez prethodne reforme i uspostavljanja nezavisnog sudstva obicno zavrsava pljackom.
Zavisi koja delatnost je u kojoj ravni. Ne ide ostavljati železničku, telekomunikacionu ili elektroenergetsku mrežu lokalnoj/regionalnoj vlasti. Za ostalo se slažem, čak i što se tiče penzionih fondova (uključiti u sistem i javne i privatne).Problem kod delatnosti od opšteg interesa je nezavisna regulacija, koja bi trebalo da u ime i za račun države reguliše i kontroliše jednako snabdevanje korisnika i kvalitet usluga - koliko je ona nezavisna i kako funkcioniše. Kako kod nas funkcionišu nezavisna regulatorna tela, dovoljno je pogledati na primeru antimonopolske komisije. Edited by Tribun_Populi
Link to comment
  • Replies 184
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Ivo Petović

    15

  • dare...

    14

  • Isis

    12

  • rajka

    8

Top Posters In This Topic

Ma ja mislim da ce oni na kraju da privatizuju naplatu racuna samo, mislim da same resurse ionako ne smeju da diraju po zakonu.Mislim da ce tako da urade i sa EDB-om proizvodnja i magistrale ostaju drzavi a naplata racuna nekom "BUSPLUS-u"

Link to comment
Zavisi koja delatnost je u kojoj ravni. Ne ide ostavljati železničku, telekomunikacionu ili elektroenergetsku mrežu lokalnoj/regionalnoj vlasti. Za ostalo se slažem, čak i što se tiče penzionih fondova (uključiti u sistem i javne i privatne).Problem kod delatnosti od opšteg interesa je nezavisna regulacija, koja bi trebalo da u ime i za račun države reguliše i kontroliše jednako snabdevanje korisnika i kvalitet usluga - koliko je ona nezavisna i kako funkcioniše. Kako kod nas funkcionišu nezavisna regulatorna tela, dovoljno je pogledati na primeru antimonopolske komisije.
Zeleznica ima najvise smisla da se ostavi regionima kao i visokonaponska mreza ili autoputevi. Razlog je da bi se sprecio favoritizam na nivou centralne vlasti koju obicno ne zanimaju previse lokalne/regionalne potrebe nego samo tzv. "veliki, drzavni, strateski" projekti gde obicno ima i najvise korupcije. Obicni putevi i vodovod ostaviti na lokalu a firme koje snadbevaju vodu, elektricnu energiju, odrzavaju puteve, vozovi itd. mogu biti privatni, drzavni ili u lokalnom vlasnistvu.Problem sa regulacijom trzista je sto ona po definiciji ne sme da bude podlozna privatnicima kao i izvrsnoj, regionalnoj ili lokalnoj vlasti posto tako jednostavno ne moze biti fer konkurencije izmedju ovih elemenata (kadija te tuzi, kadija ti sudi). Zato sam i protiv raznih agencija koje su suvise netransparentne kao i svaka drzavna birokratija i smatram da jedino nezavisna sudska vlast (specijalizovani sudovi za pitanja regulacije) kroz sporove i misljenja sudskih eksperata (vestaka) moze da regulise i postavlja odgovarajuce standarde.
Link to comment
Zeleznica ima najvise smisla da se ostavi regionima kao i visokonaponska mreza ili autoputevi. Razlog je da bi se sprecio favoritizam na nivou centralne vlasti koju obicno ne zanimaju previse lokalne/regionalne potrebe nego samo tzv. "veliki, drzavni, strateski" projekti gde obicno ima i najvise korupcije.
Ovo važi ako pričaš o metrou/prigradskoj železnici. Misliš da prugu od Mađarske do Makedonije mogu graditi lokalne samouprave? Nekom na sredini se digne i neće da pravi prugu. Šta ostali da rade? Siguran si da lokalni šerifi ne bi uzeli više od ovih na republičkom nivou? Nisam siguran da se Palma, Velja ili slični ne bi debelo ugradili kad bi prugu pravila Jagodina, Čačak? Isto važi i za visoko naponsku mrežu. Ona koja povezuje gadove mora biti regulisna na državnom nivou, a unutar gradova može biti prepušteno njima. Čak i ovo bi dovelo da se razlike između bogatih i siromašnih opština drastično poveća. Na Vračaru bi infrastruktura bila mnogo bolja, U Suvoj Reci bi propalo i ovo što imaju sad. To je Mlađina priča. Sve pare da ostane gradovima, a ono što dobijaju od države da se ne smanjuje.
Obicni putevi i vodovod ostaviti na lokalu a firme koje snadbevaju vodu, elektricnu energiju, odrzavaju puteve, vozovi itd. mogu biti privatni, drzavni ili u lokalnom vlasnistvu.
Šta ti je lokalno vlasništvo? Ako misliš na vlasništvo gradova/gradskih javnih preduzeća po meni je to jedino logično rešenje. Da to bude na državnom nivou je besmisleno. Takođe je besmisleno da neko dobija vlasništvo nad nečim što je apsolutni monopol. Voda se ne donosi u cisternama, već se koriste jezera/bunari i to je besmisleno da bude privatno. Izvorišta vode moraju biti u javnom vlasništvu Firme koje se bave održavanjem nemaju monopol, pa bi trebalo dozvoliti svima da to rade.
Problem sa regulacijom trzista je sto ona po definiciji ne sme da bude podlozna privatnicima kao i izvrsnoj, regionalnoj ili lokalnoj vlasti posto tako jednostavno ne moze biti fer konkurencije izmedju ovih elemenata (kadija te tuzi, kadija ti sudi).
Agencije bi trebalo da budu transparentne i da ih vode stručnjaci. Sudovi ne mogu bili privatni, mada po tebi možda i mogu. Edited by duma
Link to comment
Šta ti je lokalno vlasništvo? Ako misliš na vlasništvo gradova/gradskih javnih preduzeća po meni je to jedino logično rešenje.Da to bude na državnom nivou je besmisleno. Takođe je besmisleno da neko dobija vlasništvo nad nečim što je apsolutni monopol.
hmm, sećam se da sam na Beobuildu pre par godina pričao o modelu gde bi država bila vlasnik pruge dok bi sam saobraćaj bio privatizovan. Imaš više modela vozova za regionalni saobraćaj među selima/varošicama koji po udobnosti ne zaostaju za gradskim autobusima (klima, lcd displeji itd...) a po gabaritima su slični tramvajima (zamisli hightech šinobus za 21.vek).
Link to comment
hmm, sećam se da sam na Beobuildu pre par godina pričao o modelu gde bi država bila vlasnik pruge dok bi sam saobraćaj bio privatizovan. Imaš više modela vozova za regionalni saobraćaj među selima/varošicama koji po udobnosti ne zaostaju za gradskim autobusima (klima, lcd displeji itd...) a po gabaritima su slični tramvajima (zamisli hightech šinobus za 21.vek).
vec ima jedan privatni voz ns-bg.
Link to comment
hmm, sećam se da sam na Beobuildu pre par godina pričao o modelu gde bi država bila vlasnik pruge dok bi sam saobraćaj bio privatizovan. Imaš više modela vozova za regionalni saobraćaj među selima/varošicama koji po udobnosti ne zaostaju za gradskim autobusima (klima, lcd displeji itd...) a po gabaritima su slični tramvajima (zamisli hightech šinobus za 21.vek).
Taj model imas u UK ali ne funkcionise dobro jer se sve izrodilo u regionalne polumonopole i kartele koji su teritorijalno podelili trziste i sada dizu cene bez ikakve alternative. Ono sto nedostaje je upravo drzavni ili lokalni kompetititor u javnom vlasnistvu koji ne bi ulazio u kartel posto mu interes nije pre svega profit a koji bi razbucao to drustvo. Da bi stanovnistvo zaista dobilo kompletan servis (u bilo kojem domenu) mora da postoji i kompletna ponuda a to ne podrazumeva iskljucivo privatne (for profit) organizacije nego i one u javnom ili filantropskom vlasnistvu (non profit).
Link to comment
Taj model imas u UK ali ne funkcionise dobro jer se sve izrodilo u regionalne polumonopole i kartele koji su teritorijalno podelili trziste i sada dizu cene bez ikakve alternative. Ono sto nedostaje je upravo drzavni ili lokalni kompetititor u javnom vlasnistvu koji ne bi ulazio u kartel posto mu interes nije pre svega profit a koji bi razbucao to drustvo. Da bi stanovnistvo zaista dobilo kompletan servis (u bilo kojem domenu) mora da postoji i kompletna ponuda a to ne podrazumeva iskljucivo privatne (for profit) organizacije nego i one u javnom ili filantropskom vlasnistvu (non profit).
Problem je kad je u pitanju vodovod, kanalizacija, elektodistribucija. Sve to je po prirodi monopol. Slažeš li se da to mora biti javna svojina? Ovo za vozove i može da funkcioniše ako imaš i privatnu i javnu svojinu. Baš zato mislim da bi privatizacija GSP-a bila katastrofalna. Mešoviti model je ponajbolji, ako je moguć.Privatne firme zanima profit. One neće ulagati u razvoj infrastrukture, čak ni u održavanje postojeće, ako to nije ekonomski isplativo. Zato je loše rešenje i da se s Telekomom proda infrastruktura. Kupac sigurno neće ulagati u najsiromašnije opštine, jer to nije isplativo. Kupac vodovoda sigurno se ne bi polomio da poboljša snabdevanje vodom u zabačenim naseljima. Kupac GSP-a bi ukinuo neisplative linije...
Link to comment
Problem je kad je u pitanju vodovod, kanalizacija, elektodistribucija. Sve to je po prirodi monopol. Slažeš li se da to mora biti javna svojina? Ovo za vozove i može da funkcioniše ako imaš i privatnu i javnu svojinu. Baš zato mislim da bi privatizacija GSP-a bila katastrofalna. Mešoviti model je ponajbolji, ako je moguć.Privatne firme zanima profit. One neće ulagati u razvoj infrastrukture, čak ni u održavanje postojeće, ako to nije ekonomski isplativo. Zato je loše rešenje i da se s Telekomom proda infrastruktura. Kupac sigurno neće ulagati u najsiromašnije opštine, jer to nije isplativo. Kupac vodovoda sigurno se ne bi polomio da poboljša snabdevanje vodom u zabačenim naseljima. Kupac GSP-a bi ukinuo neisplative linije...
Slazem se. Evo licni primer: U mom selu su nedavno hteli da ukinu poštu jer nije profitabilna, sto verovatno i nije (ima samo tri zaposlenih). Ali s obzirom da je selo puno penzionera koji se jedva dogegaju do poste u centru sela da uzmu penziju (banaka nema), a kamoli da moraju da idu u grad koji je udaljen kilometrima, to je bas bio problem. Nemaju ni decu ni unuke jer su se svi odselili. Elem, nekako su se organizovali, pisali peticiju, pretili da ce da blokiraju put, pa je pošta ponovo otvorena.Da je tu neki privatnik vlasnik, on se uopste ne bi opterecivao. Rekao bi ili platite veću cenu ili gasim. A s obzirom da u selu mnogo njih ima minimalne penzije, ne bi imali da plate. Edited by Lopata
Link to comment
Kupac GSP-a bi ukinuo neisplative linije...
Zavisi kako definises privatizaciju. Npr. mozes da raspises tender za javni prevoz, trazi se prevoznik za te i te linije (ili sve linije), grad placa XYZ za to + prevozniku ostaju prihodi od karata ciju cenu odredjuje grad. Imao bi i dalje subvencionisani prevoz, linije bi i dalje odredjivao grad (dakle ne bi bilo ukidanja), ali bi sam prevoznik verovatno postao efikasniji u unutrasnjoj organizaciji.
Link to comment
Zavisi kako definises privatizaciju. Npr. mozes da raspises tender za javni prevoz, trazi se prevoznik za te i te linije (ili sve linije), grad placa XYZ za to + prevozniku ostaju prihodi od karata ciju cenu odredjuje grad. Imao bi i dalje subvencionisani prevoz, linije bi i dalje odredjivao grad (dakle ne bi bilo ukidanja), ali bi sam prevoznik verovatno postao efikasniji u unutrasnjoj organizaciji.
ili se prosto prevoznici koji imaju najfrekventnije i najisplativije linije obavezu ugovorom da ce obavljati prevoz i na slabijim linijama. Javni prevoz je opste dobro i na drzavi je da obezbijedi minimum mobilnosti u zabacenijim krajevima..
Link to comment
ili se prosto prevoznici koji imaju najfrekventnije i najisplativije linije obavezu ugovorom da ce obavljati prevoz i na slabijim linijama.
Odrađeno u Nišu kroz pakete, koji su plus licitirani. Uz jednu turboisplativu morali su uzeti i još par neisplativih. Niški JGP radi 5-6 firmi, i funkcionišu perfektno.
Link to comment
  • 2 months later...

Svako veliko javno preduzeće je privatizovano na sumnjiv način i bez utvrđivanja kome se prodaje. Baš je danas Danas preneo istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo o tome kako su u privatizaciji čuvenog "Zmaja" učestvovali bivši ministar energetike Goran Novaković, biznismen Rodić, i dva kriminalca, osumnjičena ili osuđena za šverc cigareta i pranje novca - Anton Stanaj i Zoran Ćopić. A Agencija za privatizaciju godinama tolerisala kršenje ugovora o prodaji. Zašto, pitam se? :ph34r: U svakom slučaju, evo link originalnog teksta, ima dosta i dokumentacije.

Link to comment
  • 5 months later...

ženi je uplaćena na raču dividenda za akciju aerodroma 25,92 RSD. njenoj sreći nema kraja.ja nemam ništa. buuuuuuu. EPS nikada neće biti privatizovan.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...