Jump to content
IGNORED

Domaće serije i prepevi


Frank Pembleton

Recommended Posts

5 hours ago, klimt said:

Prve dve epizode Nobelovca su baš ok.

Stanić se pretvorio u Andrića.

Pošto sam mator, poznate su mi i komunističke persone dramatis, i to mi je prilično interesantno.

ko je lik sa kojim andrić ide kolima u sofiju?

Link to comment
On 8. 10. 2024. at 15:18, klimt said:

jedan od Krlezina 3 ovna Komunisticke Partije - inace fun fact scena kad vecaju za Andrica se nikad nije desila - originalno se desila Krlezi da su ga doveli i toboz vecali da li da ga postede i da li je podoban da ostane u zivotu nakon rata dok se on preznojava ispred kancelarije, ima lep deo kod Mihiza kada mu je zabiberio zivot neznajuci na prvoj knjizevnoj veceri posleratnog beograda 

 

 - druga stvar - Marko Ristic se ne bi zauzeo ni za Marka Ristica a kamoli za Andrica ili bilo koga drugog, gnjida koja je pisala o Crnjanskom kao mrtvom pesniku dok je ovaj bio u Londonu a posle bio podobni rezimski pesnik/profesor ekvivalent danasnjeg Krloa 

 

 

 

  • +1 1
  • Hvala 2
Link to comment

jedan od najvećih problema serije je ujedno i njen najveći plus, tika stanić

koliko je dobar kao andrić, toliko je tanak kao producent, i još tanji kao reditelj

Link to comment

Obnovio je kulturni život Srba, a onda je odveden na Goli otok i svi su ga zaboravili: Tragičan život lika iz serije „Nobelovac“

 

1728813646-Srdjan-Sekulic-kao-Marko-Vran

 

Serija “Nobelovac” koja prati život i delo Ive Andrića dobra je prilika da se podsetimo i nekih drugoh književnih velikana koji su, na ovaj ili onaj način, došli u kontakt sa slavnim piscem ili prošli kroz njegov život.

 
 

Jedan od tih, zaboravljenih umetnika, svakako je pesnik Marko Vranješević.

Slavljen

Za Marka Vranješevića najveći broj ljudi danas verovatno nije čuo, iako je reč o jednom od najradovitijih srpskih liričara prvih decenija 20. veka. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i bio profesor srpskog jezika i književnosti u više gradova u Srbiji.

 

Još pre rata Vranješević je objavljivao poeziju u nekoliko časopisa i bio je i sekretar srpskog PEN kluba. Oko 1940. je pripremio i svoju prvu zbirku pesama, ali su ratna zbivanja odložila njeno objavljivanje i “Velika smjena” izlazi tek 1948.

 

Posle oslobođenja Vranješević je bio uključen u obnovu kulturnog života zemlje – inicirao je osnivanje Udruženja Književnika Srbije i predsedavao osnivačkom skupštinom (kao što smo i videli u seriji).

Osuđen

Sve se promenilo nakon rezolucije Informbiroa i sukoba Staljina i Tita 1948. “Čistka nepodobnih” zahvatila je sve sfere jugoslovenskog društva, pa je tako stigla i do književnika. Marko Vranješević “pao je” kao žrtva tih turbulentnih dana.


U maju 1949. optužen je kao simpatizer Sovjeta i Staljina i uhapšen. Vrlo brzo nakon toga kolege su ga se odrekle isključivši ga iz Udruženja književnika koje je i sam osnovao. Kazna je bila predvidiva – pesnik je odveden na Goli otok gde je proveo dve mučne godine pune torture i ponižavanja.

 

Kažu da Vranješević ni u jednom trenutku nije priznao krivicu. Verovatno zato što ona nije ni postojala. Nije se, kao mnogi tamo, pokajao i samokritikovao. Nije, kako se u to vreme govorio, revidirao svoje stavove.

 

Posle dve godine tamnovanja doživeo je nervni slom nakon čega je prebačen u Beograd, na neuropsihijatrijsku kliniku i posle nekog vremena pušten kući.

Zaboravljen

Vranješević se od tamnovanja nikada nije oporavio – ni fizički ni psihički. Ipak je smogao snage da tokom 1955. i 1956. napiše autobiografski roman “Senka Golog otoka” – najverovatnije prvo pisano svedočanstvo, a sasvim sigurno prvi roman o tom strašnom mestu.

 

“Otopljavanje odnosa” i normalizaciju društva pratio je i povratak interesovanja za poeziju Marka Vranješevića. Zbirke “Olujna zemlja” i “Čujem vojsku” objavljene su tokom šezdesetih, a “Trnje i lovor” 1974. godine. Nažalost, bilo je kasno…


Marko Vranješević izvršio je samoubistvo skokom sa zgrade u kojoj je živeo u Beogradu 1974. godine. Novine su o tome prenele samo šturu vest – u toj i toj ulici, nađen je leš nepoznatog muškarca.

Link to comment
On 17. 9. 2024. at 16:49, Ros said:

prosle nedelje sam na nekom app-u naleteo i odgleda za par dana sve epizode otpisanih. zvuk :ziga:, cerka odusevljena muzikom, lepo videti legende glumista. sad bih da odgledam povratak otpisanih, ali avaj...

Исто гледам сваку репризу Отписаних. ♥️ Између "Отписаних" и "Сенки над Балканом" буквално није било ниједне баш акционе (пуцачко акционе) серије, приметио сам да су то "злоупотребили" у другој сезони Сенки, убацујући сличну музику у напете сцене.  

 

On 11. 9. 2024. at 22:29, steins said:

Niko da podseti da je krenula treća sezona Kalkanskih Krugova.

Uprkos standardnim budalaštinama nije loše ( nisam siguran da se sramim priznati)

Прве три епизоде Калканских кругова су врх врхова. (Мислим на последњу сезону) Архетипи, синхроницитети, серија је права јунгијанска посластица. После сам отишао на море, на баш дугачак период, да одморим душу и нисам пратио остатак дешавања, морам сад да потражим негде пропуштене епизоде.

  • Vojvodo,serdare 1
Link to comment

Синоћ сам ухватио пар сцена, Андрић је митска фигура, не може о њему да ради пројекат глумац (свака част глумцима) - мада океј - делује да је добро проучио његов живот и да нема грешака у животопису, па и у неким личним карактеристикама Андрића (одбија да узме стан јер неће да води рачуна о грејању)  , али серија нема тај митски захват који треба да има. Не могу другачије да опишем кључни недостатак. 

Link to comment
On 12. 10. 2024. at 21:16, kud u maglu Simoviću said:

jedan od najvećih problema serije je ujedno i njen najveći plus, tika stanić

koliko je dobar kao andrić, toliko je tanak kao producent, i još tanji kao reditelj

Kurton serija ali 'ajde de, uostalom nije ni vazno, ali:

ne uhvatih zasto Colakovic i dezurni DB-jac pominjase aferu sa Lazarom Vracaricem, nesto u stilu Nemci nam rade o glavi, miniraju naseg nobelovca, pojma nemam, nisam ukecio...

Ni hronoloski nisam uspeo da povezem, ali:

:D 

2. novembra 1961. u minhensku hotelsku sobu Lazara Vracarica, Jugoslovena, poslovnog coveka, upadaju 4 policajca u civilu, sa sve uperenim pistoljima i - hapse ga.

Razlog: poternica iz 1941. koja nije, buduci da je nije izdao RSHA OOUR Gestapo nego RSHA OOUR Kripo, Kriminalpolizei, stavljena van snage, tako da Nemacka, pravna drzava, postupa, taj rad...

Razlog: kriminalne delatnosti na stetu imovine nemackog rajha...

Lazar Vracaric je zaista bio ilegalac i to istinski, isticao se, nema zbora, karijera a la Otpisani za primer...

I - dize se izistinski svetska dzeva: prakticno nema imena i organizacije od znacaja koje nisu digle glas:

- americki ministar inostranih poslova: americka vlada je veoma zabrinuta i ocekuje...

- sva sila vlada i na Istoku i na Zapadu...

- udruzenja bivsih boraca, svastanesto, pisci, filozofi, taj rad...

- samo u Zagrebu preko 15,000 demonstranata ispred konzulata Zapadne Nemacke...

- na kraju zvanicno izvinjenje vlade Zapadne Nemacke i obecanje da se slicne stvari ubuduce nece ponavljati...

Itd, itd...

 

:D

Kad, ne lezi vraze: desetak godina posle, pocetak maja 1972, direktor zagrebacke Metalije utekao u inostranstvo, u Nemacku, poternica ovog puta  jugoslovenskih vlasti, nekih 20+ milijardi ondasnjih dinara i verovatno najveca privredna pljacka u drugoj Jugoslaviji...

Dve firme u inostranstvu, na licno ime i prezime, bilo doduse malo sumnjivo sto 1 direktor ne tako jake firme vozi Jaguara,  itd, itd...

Edited by namenski
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...