Jump to content
IGNORED

NATO


bigvlada

Recommended Posts

Ovde se dobija drugacija slika (doduse podaci su od pre 6 godina, te su mozda bajati):

 

edu-Univ-cht1-2013.png

Nemci su me neprijatno iznenadili. I pravi, i oni juzni.

 

U Americi znam da se sve kolokvijalno zove "college", ali da li je razlika zakonski definisana? Ako izdaje "degree" onda je univerzitet (fakultet), ako izdaje "diploma" onda je visa skola? Ili kako? "Community college" znam da je uvek visa skola (je l' tako?).

 

kada se kolokvijalno kaze "college" misli se na univerzitet, ali ako se misli bas na visu skolu, uvek se naglasi "community college", nikad samo "college".

 

"Diploma" je izraz za certifikat o zavrsenom skolovanju, bilo kom. Za srednju skolu se kaze "highschool diploma". Ovo je bitno jer se za ucenike koji su iz nekog razloga napustili srednju skolu pa naknadno vanredno zavrsili ne kaze da imaju "highschool diploma" nego "GED". 

 

Kada zavrsis visu skolu (Community  College) dobijes "associate degree". "Graduate degree" je kolokvijalni izraz za master i doktorat, a "undergraduate" za university bachelor degree. "Post graduate degree" se ne koristi u govoru.

Edited by ObiW
Link to comment

 

 

Nemci su me neprijatno iznenadili. I pravi, i oni juzni.

 

 

Ne treba da te čudi, tamo masa ljudi završava fachhochschule (višu školu) jer je to uz zanatsku praksu dovoljno za dobar posao, a i meni se čini da su im te više škole na jako visokom nivou. Pritom, za razliku anglosaksonskih država, u DACHL-sferi te tipa sa 10 godina razvrstavaju na školske smerove i već tada praktično mnogi izgube mogućnost da kasnije upišu fakultet. Naročito deca imigranata koja tada bivaju smeštena u ,,niži" smer jer u tom trenutku ne znaju dobro nemački (za razliku od recimo kanadskog sistema koji se ceo vrti oko uspešne apsorpcije imigrantske dece). Takođe, sami univerziteti su čini mi se dosta stroži, ,,bellcurving" ocena se generalno ne praktikuje, a na mnogim mestima imaš tipa jedanput, dvaput fore da padneš neki ispit, pa te onda izbace. Da se razumemo, nisam nikako ljubitelj tog pristupa

Link to comment

Ne treba da te čudi, tamo masa ljudi završava fachhochschule (višu školu) jer je to uz zanatsku praksu dovoljno za dobar posao, a i meni se čini da su im te više škole na jako visokom nivou. Pritom, za razliku anglosaksonskih država, u DACHL-sferi te tipa sa 10 godina razvrstavaju na školske smerove i već tada praktično mnogi izgube mogućnost da kasnije upišu fakultet. Naročito deca imigranata koja tada bivaju smeštena u ,,niži" smer jer u tom trenutku ne znaju dobro nemački (za razliku od recimo kanadskog sistema koji se ceo vrti oko uspešne apsorpcije imigrantske dece). Takođe, sami univerziteti su čini mi se dosta stroži, ,,bellcurving" ocena se generalno ne praktikuje, a na mnogim mestima imaš tipa jedanput, dvaput fore da padneš neki ispit, pa te onda izbace. Da se razumemo, nisam nikako ljubitelj tog pristupa

 

Te fore jednom padneš, pa sledeći put ako padneš kraj je priče je meni van pameti.

Link to comment

Ne treba da te čudi, tamo masa ljudi završava fachhochschule (višu školu) jer je to uz zanatsku praksu dovoljno za dobar posao, a i meni se čini da su im te više škole na jako visokom nivou. Pritom, za razliku anglosaksonskih država, u DACHL-sferi te tipa sa 10 godina razvrstavaju na školske smerove i već tada praktično mnogi izgube mogućnost da kasnije upišu fakultet. Naročito deca imigranata koja tada bivaju smeštena u ,,niži" smer jer u tom trenutku ne znaju dobro nemački (za razliku od recimo kanadskog sistema koji se ceo vrti oko uspešne apsorpcije imigrantske dece). Takođe, sami univerziteti su čini mi se dosta stroži, ,,bellcurving" ocena se generalno ne praktikuje, a na mnogim mestima imaš tipa jedanput, dvaput fore da padneš neki ispit, pa te onda izbace. Da se razumemo, nisam nikako ljubitelj tog pristupa

 

Meni ni bellcurving u principu nema smisla. Ili znas ili ne znas. Ne bi trebalo da ima mnogo veze sa time kako drugi znaju gradivo. Duke koristi bellcurving i mislim da su mnoge moje kolege bile zakinute iako su sjajno radili.

 

Posto smo vec na NATO temi evo jos jedan veliki uspeh ruske spoljne politike pod Putinom. 

Edited by Eraserhead
Link to comment

 a na mnogim mestima imaš tipa jedanput, dvaput fore da padneš neki ispit, pa te onda izbace. Da se razumemo, nisam nikako ljubitelj tog pristupa

 

Jel ti znas da na boljim americkim univerzitetima moras da imas odredjeni prosek da bi uopste mogao da nastavis da studiras? Upisati godinu sa prosekom 1.0 (D) (sto je ekvivalentno proseku 6.0 na beogradskom univerzitetu) jednostavno nije opcija; obicno se zahteva da prosek bude bar C (2.0) ili C+ (2.25). 

 

Ako padnes ispit nedovoljna ocena (F = 0) ti se racuna u prosek a ispit ne mozes ponovo da uzmes. Kada zavrsis sa opstim predmetima i krenes da biras sta ce da ti bude smer, departmani opet imaju svoje zahteve u vezi minimalnog proseka, a oni su uglavnom veci od minimuma koji zahteva univerzitet.

Link to comment

Pre prvog januara 1801. godine su se gorepobrojane stvari desile u Severnoj i Južnoj Americi i Australiji, plus potkontinent i još par većih i manjih arhipelaga pride. Da ne pričam o kolonijalnim ratovima i otimanjima teritorija dok su istovremeno kod kuće bili kul, zajedno ispijali čajeve i jeli kisele štrudle. 

Khm, te gorepobrojane stvari (otkriveni, istraženi, izgenocidisani, opljačkani i porobljeni), teško da su se pre prvog januara 1801. desile u Australiji, osim ako pod Australijom ne podrazumevaš područje današnjeg Sidneja, a čak i u tom slučaju pre tog datuma u jako maloj meri. Prosto, nije bilo koga da ih počini (nije bilo kiselih štrudli).

 

SaE

Link to comment

Jel ti znas da na boljim americkim univerzitetima moras da imas odredjeni prosek da bi uopste mogao da nastavis da studiras? Upisati godinu sa prosekom 1.0 (D) (sto je ekvivalentno proseku 6.0 na beogradskom univerzitetu) jednostavno nije opcija; obicno se zahteva da prosek bude bar C (2.0) ili C+ (2.25).

 

Ako padnes ispit nedovoljna ocena (F = 0) ti se racuna u prosek a ispit ne mozes ponovo da uzmes. Kada zavrsis sa opstim predmetima i krenes da biras sta ce da ti bude smer, departmani opet imaju svoje zahteve u vezi minimalnog proseka, a oni su uglavnom veci od minimuma koji zahteva univerzitet.

Znam sve to naravno. Ali ti možeš da padneš na jednom predmetu a da imaš prosek iznad C pa da ponoviš samo taj predmet i tako svaki semestar, možeš i da se provučeš jedan semestar sa D prosekom ("on probation" i slično), a i ako padneš ceo semestar nije kraj sveta, ponoviš ga. Ja govorim o tome da ti je tokom celog školovanja dozvoljeno da padneš dvaput - da ne položiš dvaput neki ispit. Može prosek da ti bude i A- ili B+ sa sve tri padanja, može da ti se desi da si položio 10 ispita a pao 3 - ćao zdravo, tvoje fakultetsko obrazovanje je završeno (bar na tom fakultetu). To je slučaj često po nemačkome™ svetu.

 

Takođe, u anglosaksonskom svetu se šteluju ocene, ,,namešta" se da bude prosek na ispitu oko C, ,,gađa'' se distribucija ocena (bell curve je poželjan), ako se posle ispita vidi da je prosek odeljenja D ili niže podićiće se, ako je npr. A spustiće...imati D u takvom slučaju znači u suštini biti ispod-prosečan u svojoj generaciji. Po Nemačkama™ to uglavnom nije praksa, dobijaš ,,sirovu" ocenu i to je to, ako je pola generacije palo jebiga. Nemački profesor tu kaže ,,loša generacija", američki pre bude u fazonu ,,auu preterao sam, pretežak je bio ispit". Opet, ja više volim američki sistem...

 

Btw, ja bih rekao da C- jeste 6.0, a D- je 5.0, s tim što je razlika u tome što se u Srbiji traži 6.0 na svakom ispitu, dok u Americi i Kanadi možeš da se ,,provučeš" sa po kojom peticom, ako ti je prosek iznad 6.

Link to comment

Btw, ja bih rekao da C- jeste 6.0, a D- je 5.0, s tim što je razlika u tome što se u Srbiji traži 6.0 na svakom ispitu, dok u Americi i Kanadi možeš da se ,,provučeš" sa po kojom peticom, ako ti je prosek iznad 6.

Pa F je 5.0, jer ti se ispit ne racuna u kredite koji su ti potrebni da diplomiras. D jeste ispod obaveznog proseka, ali ti makar priznaju kredite. D je nesto izmedju... pao si al i nisi... zato ne postoji ekvivalent te ocene u srpskom skolstvu.

Link to comment

Pa F je 5.0, jer ti se ispit ne racuna u kredite koji su ti potrebni da diplomiras. D jeste ispod obaveznog proseka, ali ti makar priznaju kredite. D je nesto izmedju... pao si al i nisi... zato ne postoji ekvivalent te ocene u srpskom skolstvu.

Fazon je što u srpskom visokom školstvu ne postoji koncept obaveznog proseka za dalje napredovanje...gledano iz vizure jednog predmeta, D je šestica...ali gledano iz vizure ukupnog proseka u datom semesetru, C je šestica. Kada se A B C D itd. mapiraju na procente, D je 50-59%, a C 60-69% (sa sve + i -)...uglavnom.

 

Inače oduvek sam najviše voleo ocene od 0 do 100, tj izražene u procentima...pa znaš gde si tačno, da l' 25 ili 75. Uvek me je nerviralo to dobiješ ili 6 ili ništa...pa čemu služi onda prvih 5 brojeva? :D Najnelogičniji sistem je pak na ETH u Cirihu. Tamo je maksimalna ocena 6, ali da bi se položilo mora se imati 4! Pošto to daje kratak opseg za opisivanje svih koji su položili, ocene se dele na četvrtine...pa tako imate 4,25 ili 5,75...pošto su do sada svi uvideli da je taj sistem retardiran, ispiti se ocenjuju u suštini u procentima, pa onda postoje tabele za konverziju procenata u 3,5, 4,75, 5,25 i ostale ocene na toj skali od 1 do 6.

Link to comment

Koji je to auto bolji od moskvica?!

 

Ja sam govorio o astronautici, ne automobilima. Sjedinjene Američke Države lansiraju svoje špijunske satelite raketom Atlas V čiji su motori ruski RD-180, koji su polovina motora RD-170 sa sovjetske rakete Energija, koji je opet unapređena verzija sovjetskog Kuznjecov NK-33 motora (koji se takođe i dan danas komercijalno koristi u SAD) sa mesečeve rakete N1. 

 

 

Meni ni bellcurving u principu nema smisla. Ili znas ili ne znas. Ne bi trebalo da ima mnogo veze sa time kako drugi znaju gradivo. Duke koristi bellcurving i mislim da su mnoge moje kolege bile zakinute iako su sjajno radili.

 

Posto smo vec na NATO temi evo jos jedan veliki uspeh ruske spoljne politike pod Putinom. 

 

Švedska politika bi bila ista, sa ili bez Putina. Ono što bi njihovo pučanstvo trebalo da zapita vladu je ko joj je dao mandat da šalje vojne avione u Libiju. Švedska se više ne može smatrati neutralnom zemljom. 

 

Khm, te gorepobrojane stvari (otkriveni, istraženi, izgenocidisani, opljačkani i porobljeni), teško da su se pre prvog januara 1801. desile u Australiji, osim ako pod Australijom ne podrazumevaš područje današnjeg Sidneja, a čak i u tom slučaju pre tog datuma u jako maloj meri. Prosto, nije bilo koga da ih počini (nije bilo kiselih štrudli).

 

SaE

 

Ti nisi čuo za viteza od Kisele Štrudle? :)  To je bio odgovor na onu nesrećnu mapu gde se svesno umanjuje obim svinjarija evropske elite. Na Australiju je do tada već odavno stavljena šapa. O Novoj Holandiji možemo na drugoj temi. 

Link to comment

Švedska politika bi bila ista, sa ili bez Putina. Ono što bi njihovo pučanstvo trebalo da zapita vladu je ko joj je dao mandat da šalje vojne avione u Libiju. Švedska se više ne može smatrati neutralnom zemljom.

.

To ne znamo. Ono sto znamo je Svedska van NATO, ali od kako se ruski Vucic igra politike prica o clanstvu u NATO je sve jaca.

Link to comment

Da se malo podsetimo švedske "neutralnosti":

 

Cold War treaty confirms Sweden was not neutral
 

Published: 09 Dec 2013 11:13 GMT+01:00

Sweden signed a top secret intelligence treaty with the US and other countries in 1954, forecast the 2008 Georgian war, and now routinely spies on Russia civil targets, leaked documents from US whistleblower Edward Snowden reveal.

 

“Really interesting information,” said intelligence analysis professor Wilhelm Agrell regarding the Sveriges Television (SVT) report revealing Sweden’s long-standing cooperation with the US and other western nations.

Agrell argued that the revelations of the agreement raise serious questions regarding Sweden’s non-alignment self-image.

“This is an ongoing alliance relationship in peacetime,” he observed.

The top secret agreement was signed in 1954 by Sweden with the US, UK, Canada, Australia and New Zealand regarding collaboration and intelligence sharing, according to SVT’s investigative news programme Uppdrag granskning (UG).

The agreement was wound up in 2004 and was replaced by bilateral agreements which bound Sweden's National Radio Defence Establishment (Försvarets radioanstalt, FRA) closer to the United States National Security Agency (NSA) and British intelligence agency GCHQ.

The leaked Snowden documents reveal that FRA’s cooperation with the NSA intensified in 2011 and that FRA provided the NSA with access to its cable-bound communications traffic during the year, including access to a "unique collection of Russian high-priority targets”.

NSA is aware of how sensitive this type of extensive cooperation is in Sweden, which has long prided itself on a principle of neutrality and non-alignment.

 "The relationship with Sweden is protected on the top-secret level because of the country's political neutrality," the NSA stated in a document from 2006, according to UG. :D

FRA responded to the revelations, telling UG that the agency never gives full access to cable-bound communications, but that information disclosed is carefully assessed.

“We will not give away something without getting anything in return. We are able to gather information in our part of the world, which we can then exchange with information from other parts of the world that would be more difficult to obtain,” said Fredrik Wallin at FRA to UG.

“This may be information that is of great importance for Swedish foreign policy,” he added.

A separate report revealed that Sweden was able to predict the 2008 Russia-Georgia war, a conflict which the US was unable to foresee.

“We could see how the Russians advanced units and how it then went quiet. This meant that everything was in place and the final preparations had been made to strike,” an anonymous source revealed according to a report in the Svenska Dagbladet daily.

The reports come amid revelations about the extent of US-led international signals intelligence activities, including revelations last week that Sweden spied on Russia on behalf of the US.

The documents describe FRA as a "leading partner" in the NSA's international cooperation to monitor communications traffic around the world.

"FRA provided NSA (with a) unique collection on high-priority Russian targets, such as leadership, internal politics," reads one NSA document dated April 18th, 2013.

New revelations which emerged over the weekend indicated that the surveillance included civilian targets within for example the Russian energy sector, and that the Baltic countries were also targeted by FRA. This information was subsequently shared with the US.

Wilhelm Agrell argued that the revelations of FRA spying on Russian civilian targets is hardly surprising.

“It's so obvious that security today is not only military. This is quite obviously part of an economic intelligence gathering, moreover, an activity that Sweden has conducted since the 50s directed against the Soviet Union and other Eastern European countries,” he said to the TT news agency.

Agrell argued that it can be difficult to assess whether FRA’s espionage against civilian targets runs contrary to the law.

“It can be difficult to see exactly where the extent of the law ends in practice; then you have to really consider the nature of the information. But we are perhaps getting to this point when non-state actors are the subject,” he added, explaining that when espionage focuses on friends and allies it becomes more a political than regulatory issue.

The new slew of revelations also intensify focus on the question of how involved the US and Britain were in the adoption of the so-called FRA law by Sweden's Riksdag in 2008.

“If it is the case that there is a foreign link in the creation of the act, then one can detect the seed of a rather significant future political scandal in Sweden, concerning the issue of who is really in charge of Swedish security policy,” Agrell said.

He added that it would be particularly problematic if it emerged that the NSA has blanket access to FRA information, something denied by the Swedes.

Both FRA and the Swedish government have pointed out that Sweden's laws allow for international cooperation, but won't specify with which countries.

"A partner can't control us; what we cooperate on lies within the framework of the guidance the Swedish government has given us," Dag Hartelius, the recently installed head of FRA, said a month ago.

FRA is authorized to monitor cable-bound communications traffic to track "external threats" against the country. The intelligence gathering can only be directed toward foreign countries.

The government, military, Swedish Security Service (Säpo), and the National Bureau of Investigation (NBI) can order intelligence material from FRA. The agency can also share information with other countries.

Permits are authorized by a secret court, the Defence Intelligence Court (Försvarsunderrättelsedomstolen).

 

TT/Peter Vinthagen Simpson (news@thelocal.se)

 

http://​http://www.thelocal.se/20131209/secret-cold-war-treaty-confirms-sweden-was-never-neutral

Edited by slow
Link to comment

U banani je u odnosu na sovjetsko obrazovanje, u odnosu na američko nikako. Kad to kažem posmatram obrazovanje kompletno, ne samo ono koje se tiče stvaranja fah idiota potrebnih kapitalu.

 

Dobro, to je tvoje misljenje a mene uglavnom zanimaju podaci.

Dakle, imamo najbogatiju zemlju na planeti sa jednom od najobrazovanijih populacija a drustvo je po stotinak pokazatelja u buli.

Nesto tu ne stima ali cenim da je i tu neko drugi kriv.

 

 

000azwa5.gif?download=1

Da si čitao članke koje sam postavio na temi o obrazovanju uvideo bi da su se SAD krajem pedesetih godina ugledale na "boljševičke univerzitete" kako bi uspele da pre njih pošalju ljude na Mesec. Kada imaš svršene srednjoškolce sa pet puta manje odslušanih časova matematike i "nauke" (fizika, hemija, biologija...) od konkurencije shvatiš da se sa gomilom istoričara umetnosti nećeš usrećiti u astronautici. Plus podatak, ako je verovati američkim vojnim izvorima da je SSSR u tom vremenskom periodu trošio milijardu dolara godišnje na prevođenje objavljene strane stručne literature što u SAD nije bio slučaj.

ccc, jel' si ovo sam šarao po karti sveta? Flomasteri ili drvene bojice? Upitaj neko dete npr. koliki deo Severne Amerike je Francuska prodala SAD 1805. godine. Pa neka ti onda to dete istom prilikom objasni razliku između naseobina belih ljudi na drugim kontinentima i teritorija nad kojima su imali kontrolu i na koje su polagali pravo. Ti bi pao i na popravnom iz istorije. :isuse: Tu ni profesor Sijera ne pomaže.

Pre prvog januara 1801. godine su se gorepobrojane stvari desile u Severnoj i Južnoj Americi i Australiji, plus potkontinent i još par većih i manjih arhipelaga pride. Da ne pričam o kolonijalnim ratovima i otimanjima teritorija dok su istovremeno kod kuće bili kul, zajedno ispijali čajeve i jeli kisele štrudle.

 

To sto ti postiras ima na svakom prosecnom ruskom forumu gde isto tako sanjaju o proslim vremenima i zaglupljuju mase.

Gde se ti dade Indija? Nesto si se ucutao oko toga. Zanima te Australija i Sev. Amerika a cutis o Sibiru ili o drugima po Aziji i Africi.

Za takvo intelektualno nepostenje nemam vremena.

Edited by Anduril
Link to comment

 

Ti nisi čuo za viteza od Kisele Štrudle? :) 

 

Poznatiji kao kolega Franca Halefizikakapelaminazikovskog. :fantom:

 

 

^

Ovaj Snouden ko da je agent SVR-a, uvek izbaci neku korisnu informaciju kad zatreba  :happy:

Link to comment
×
×
  • Create New...