Jump to content
IGNORED

NATO


bigvlada

Recommended Posts

et fah idioti :)

 

Da ne bude zabune - postoji i osnovno i srednje obrazovanje, a ne samo visoko i profesionalno. Zatim postoji i opšte obrazovanje. I da - to opšte obrazovanje je u SSSR bilo na daleko većem nivou nego u USA. Sve od redova za karte za pozorište, do čitanja knjiga u metrou.

 

Protiv profesionalaca nemam ništa, ali pravljenje profesionalaca je samo deo priče.

 

Nije mi jasno to a priori hejlovanje opsteg obrazovanja. Logika sto vece opste obrazovanje to vece ukupno obrazovanje ne pije vodu iz vise razloga. Fleksibilnost da se osoba usmerava prema svojim interesovanjima. Mogucnost za napredak u odredjenoj oblasti koja se ostvaruje kada se fokus sa opsteg prebaci na specijalizovano obrazovanje. Ono vazno ovde jeste da mora postojati dobar balans izmedju opsteg i specijalizovanog obrazovanja. 

Ono sto dodatno ovu pricu cini izlisnom je sto pricamo o necemu sto je bila situacija jednom pre 30 ili 40 godina.

 

Profesionalci u svim oblastima se prave od motivisanih pojedinaca.

Edited by Eraserhead
Link to comment

et fah idioti :)

 

Da ne bude zabune - postoji i osnovno i srednje obrazovanje, a ne samo visoko i profesionalno. Zatim postoji i opšte obrazovanje. I da - to opšte obrazovanje je u SSSR bilo na daleko većem nivou nego u USA. Sve od redova za karte za pozorište, do čitanja knjiga u metrou.

 

Protiv profesionalaca nemam ništa, ali pravljenje profesionalaca je samo deo priče.

 

Jedino što SSSR više ne postoji, a USA i dalje postoji, tako da je sada obrazovanje u USA beskonačno bolje nego u nepostojećem SSSR-u.

Edited by Anonymous
Link to comment

Ovo što si dodao o zatezanju odnosa između Kine i susjeda na kraju je u suprotnosti sa tekstom Julije Latinjine, tj pokazuje da je Latinjina bila u krivu glede vanjske politike Kine.

 

Pa nije bila u krivu - poenta Latinjinog teksta je u razlici između načina na koji Kina i Rusija projektuju moć u susedstvu i šire, lepo je napisala u svojim zaključcima. Od vremena pisanja njenog članka je i banka koju je pominjala (AIIB) počela sa radom početkom ove godine, među osnivačima je i Vijetnam čije sam približavanje sa US zbog zatezanja sa Kinom pominjao. Osim Vijetnama i Kine potpisnice su još 55 zemalja, među kojima su i pored velikog protivljenja US i pritiska na zapadne zemlje da ne učestvuju i Australija i Novi Zeland i više od pola EU (uglavnom sve zapadne zemlje članice), na čelu sa UK, Francuskom, Nemačkom i Italijom. Od suseda sa kojima se Kina spori oko atola u Južnokineskom moru osim Vijetnama tu su i Filipini, Južna Koreja, Singapur, Indonezija i Mijanmar (Burma). Kažu da trideset zemalja čeka na red za učlanjenje.

 

SaE

Edited by Gojko & Stojko
Link to comment

Ja bih podsetio da su nekada japanski brendovi bili sprdnja. Da, japanski brendovi pre 50-60 godina su bili ono sto su bili kineski pre 10. Krs, jeftino, smesno. Japanska kola su vazila za jeftine krseve. Danas su japanski brendovi sinonim za kvalitet, skoro svako u Americi ce ti reci da su japanska kola kvalitetnija i pouzdanija od americkih i da s razlogom malo vise kostaju. Juzna Koreja je isto prosla kroz taj ciklus, samo jos krace. Ko danas moze da kaze su Samsung ili LG krs brendovi u poredjenju sa zapadnim ekvivalentima? Niko. Tajvan je takodje prosao tu pricu (vidi pod HTC, Asus, Acer naprimer) a sada to radi i Kina jos brze. Kina ima tu prednost da je skoro ceo Zapad autsorsovao proizvodnju kod njih pa su tako mogli da nauce svasta, a posto su zbog izvoznog suficita puni kesa onda prave ,,precicu" tako sto kupuju zapadne brendove. Nekada im je to dovoljno pa zadrze brend (Volvo) a nekada iskoriste akviziciju da podignu znatno prestiz svom brendu (Lenovo).

Apsolutno +11

Kako se to izdesavalo moze da se procita ako se proprate (iz zivota) reference u fiction romanu/filmu (filmu samo donekle) "Rising Sun". 

Link to comment

Nije mi jasno to a priori hejlovanje opsteg obrazovanja. Logika sto vece opste obrazovanje to vece ukupno obrazovanje ne pije vodu iz vise razloga. Fleksibilnost da se osoba usmerava prema svojim interesovanjima. Mogucnost za napredak u odredjenoj oblasti koja se ostvaruje kada se fokus sa opsteg prebaci na specijalizovano obrazovanje. Ono vazno ovde jeste da mora postojati dobar balans izmedju opsteg i specijalizovanog obrazovanja.

Ono sto dodatno ovu pricu cini izlisnom je sto pricamo o necemu sto je bila situacija jednom pre 30 ili 40 godina.

 

Profesionalci u svim oblastima se prave od motivisanih pojedinaca.

:o

 

Očito je da Platona i sukob njegove (via Sokrat) paideje sa sofističkom paidejom ne poznaješ.

 

Kako postići taj balans ako nije predviđen ni strategijom obrazovanja, ni obrazovnim standardima, a ni školskim planovima i programima?

 

 

Nađi Henri-Irénée Marrou, prvu knjiga -  Histoire de l'éducation dans l'Antiquité. Ima čak cijelo poglavlje koje se zove Čovjek protiv specijaliste.

 

Ili Bowen J. A History of Western Education, 1986. konkretno treću knjigu The modern west Europe and the New World gdje je do detalja obrađuje i proces razaranja opšteg obrazovanja, preko minimalizacije humanitarnih predmeta, kao i zašto to se to radi.

Link to comment

Polako. Ovako mozes mozda na nekom boljsevickom univerzitetu ili sa nekom kupljenom diplomom ali ne i malo ozbiljnije od toga.

Sta je tacno osvojeno i vec izgenocidisano do 19. veka? Koja Indija? Koja tri kontinenta?

 

https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_colonialism#/media/File:Colonisation2.gif

 

000azwa5.gif?download=1

 

Da si čitao članke koje sam postavio na temi o obrazovanju uvideo bi da su se SAD krajem pedesetih godina ugledale na "boljševičke univerzitete" kako bi uspele da pre njih pošalju ljude na Mesec. Kada imaš svršene srednjoškolce sa pet puta manje odslušanih časova matematike i "nauke" (fizika, hemija, biologija...) od konkurencije shvatiš da se sa gomilom istoričara umetnosti nećeš usrećiti u astronautici. Plus podatak, ako je verovati američkim vojnim izvorima da je SSSR u tom vremenskom periodu trošio milijardu dolara godišnje na prevođenje objavljene strane stručne literature što u SAD nije bio slučaj. 

 

ccc, jel' si ovo sam šarao po karti sveta? Flomasteri ili drvene bojice? Upitaj neko dete npr. koliki deo Severne Amerike je Francuska prodala SAD 1805. godine. Pa neka ti onda to dete istom prilikom objasni razliku između naseobina belih ljudi na drugim kontinentima i teritorija nad kojima su imali kontrolu i na koje su polagali pravo. Ti bi pao i na popravnom iz istorije.  :isuse: Tu ni profesor Sijera ne pomaže. 

 

Pre prvog januara 1801. godine su se gorepobrojane stvari desile u Severnoj i Južnoj Americi i Australiji, plus potkontinent i još par većih i manjih arhipelaga pride. Da ne pričam o kolonijalnim ratovima i otimanjima teritorija dok su istovremeno kod kuće bili kul, zajedno ispijali čajeve i jeli kisele štrudle. 

Link to comment
Da si čitao članke koje sam postavio na temi o obrazovanju uvideo bi da su se SAD krajem pedesetih godina ugledale na "boljševičke univerzitete" kako bi uspele da pre njih pošalju ljude na Mesec. Kada imaš svršene srednjoškolce sa pet puta manje odslušanih časova matematike i "nauke" (fizika, hemija, biologija...) od konkurencije shvatiš da se sa gomilom istoričara umetnosti nećeš usrećiti u astronautici. Plus podatak, ako je verovati američkim vojnim izvorima da je SSSR u tom vremenskom periodu trošio milijardu dolara godišnje na prevođenje objavljene strane stručne literature što u SAD nije bio slučaj.

Trba samo pročitati

 

- Arther-a S. Trace Jr, What Ivan Knows That Johnny Doesn't

 

ili

 

- Uria Bronfenbrennera, Two Worlds of Childhood

izdanu 1972 i napisanu kao plod dugogodišnjeg izučavanja sovjetskog sistema obrazovanja (7 puta je u toku 60-tih boravio u SSSR-u).

Link to comment

:o

 

Očito je da Platona i sukob njegove (via Sokrat) paideje sa sofističkom paidejom ne poznaješ.

 

Kako postići taj balans ako nije predviđen ni strategijom obrazovanja, ni obrazovnim standardima, a ni školskim planovima i programima?

 

P 

Nađi Henri-Irénée Marrou, prvu knjiga -  Histoire de l'éducation dans l'Antiquité. Ima čak cijelo poglavlje koje se zove Čovjek protiv specijaliste.

 

Ili Bowen J. A History of Western Education, 1986. konkretno treću knjigu The modern west Europe and the New World gdje je do detalja obrađuje i proces razaranja opšteg obrazovanja, preko minimalizacije humanitarnih predmeta, kao i zašto to se to radi.

Ti stvarno preozbiljno shvatas Andurila i Eraserhead-a.

Mani se, da je njima do iole ozbilnije price, pod pretpostavkom da su za nju uopste sposobni, islo bi jos nekako.

Ovako, bacas one bisere...

Oni - znaju.

Sve o najboljem od svih svetova, ostaje sam da nam to saopste, ponekad podviknu, taj rad...

Link to comment

Ti stvarno preozbiljno shvatas Andurila i Eraserhead-a.

Mani se, da je njima do iole ozbilnije price, pod pretpostavkom da su za nju uopste sposobni, islo bi jos nekako.

Ovako, bacas one bisere...

Oni - znaju.

Sve o najboljem od svih svetova, ostaje sam da nam to saopste, ponekad podviknu, taj rad...

 

:lolol:

Ebiga takav sam po celom telu.

Link to comment

PHOac749b56-1d97-11e6-80d2-4cfcc5fe37e3-

 

Ovo samo pokazuje da Ruski sistem nije toliko los kako neki zele da ga ovdje predstave a da americki sistem ne izbacuje samo idiote kako neki drugi tvrde. 

Edited by borris_
Link to comment
×
×
  • Create New...