Jump to content
IGNORED

Šta je najbitnije što se u istoriji dogodilo na današnji dan?


Ajant23

Recommended Posts

Џаба, Radoye, na stranu sve reakcije, na stranu kontroverziranjetm, na stranu sve - onaj cuveni kalodont je istisnut iz tube, duh zvanicno pusten iz boce i Nemcima - sto i nije najvaznije u celoj stvari - dat slagvort za sladunjavo i unjkavo, sve glasnije i glasnije, doduse, polagano provlacenje narativa o sirotim, malim vojnicima Wehrmacht-a koji su se, eto, samo borili za svoju zemlju, drzali zakletve i izvrsavali naredjenja...

Sve je pocelo da se svaljuje na zli SS, a Carstvo Svekolikog Zla se definitivno preselilo negde drugde...

Drugi svetski rat je i zvanicno dobio ausweis da ga se prikazuje kao Prvi, skoro pa romanticno, sa mladicimatm koji su se na obe strane samo i jedino borili za svoje zemlje, pocela je da nestaje, gasi se kvalitativnatm, bitna razlika, poceo je da bledi nacizam koji su, eto, predstavljali samo i jedino zli SS-ovci...

Nisu ovde izgubili Amerikanci i Amerika: izgubila je Nemacka, a sa njom i, bojim se, Evropa:

Brandt-Varsava.jpg

Dovoljno je samo uporediti fotografije: umesto da Warschauer Kniefall bude samo pocetak, ma i ceremonijalnog, protokolarnog klecanja za sve nemacke nacisticke zrtve, posluzio je kasnije, sa Kolom i Reganom da Holokaust monopolizuje nemacku odgovornost, na neki nacin je lokalizuje samo na stradanje Jevreja, a da svi ostali, njih par desetina miliona ponajvise istocnoevropske dzemogladije, polako pocnu da odlaze u zaborav, bivaju zamenjeni za zrtve nekih drugih totalitarizama.

Ili, da budem jos jasniji: danas smo dosli skoro dotle da nas jedino Holokaust brani od stravicnih rehabilitacija i relativizacija sa sve cuvenim ponovnim citanjima istorije :isuse:

Proci ce od Reganovog polaganja venaca samo nekoliko godina, a mi, Evropa, dozivecemo da Nemacka ponovo petlja po cuvenom jugoistoku Evrope, razbacuje se priznanjima novonastalih drzava, a da se Luftwaffe ponovo nadje na nenemackom nebu iznad nekih drugih zemalja, dok bi zli jezici isli jos dalje - konstatacijom cinjenice da danasnja geografska karta Evrope poprilicno lici na neke druge karte...

Edited by namenski
Link to comment

Tacno tako, ovo je bio prvi korak rehabilitacije zla i revizije istorije drugog svetskog rata. I za samo 30 godina stigli smo na korak do povratka ultradesnicarskih ksenofobnih i rasistickih ideologija u mejnstrim evropske politike.

 

Onaj ko nije kadar da upamti proslost osudjen je da je vecito ponavlja.

Link to comment

Izvod iz Marfija za politicare: kada sve zakaze i kada zaista zagusti utekni se socijalizmu, omladinskim i ostalim radnim akcijama, nije sramota, izgleda sasavo, ali pomaze.

Na danasnji dan 1935. godine, obnarodovana je Work Progress Admistration, WPA, dete Ruzveltove Amerike, Amerike koja je jos uvek bila mlada, nije imala nikakvu obavestajnu sluzbu, vojsku od pisljivih jedva nesto preko 100,000 ljudi i u kojoj su neki mudri ljudi shvatili da takozvano privatno preduzetnistvo ima granice, da nece biti da je ono lek za sva zla ovog sveta.

Fotografije i propagandatm koja sledi random je, koga zanima moze da ih razvrstava po zemljama porekla:

PFDAL70.jpg

fde795.jpg

 

lead-720-405.jpg

 

ORA-001.jpg

 

ORA-002.jpg

 

WPA-Hwy.jpg

 

WPA-Poster.jpg

 

2xfjgv50m9d01.jpg

 

new-deal-wpa-poster.jpg

 

fde794.jpg

 

Sa - na vrhuncu - na takozvanim javnim radovima angazovanih skoro 4,000,000 Amerikanaca...

 

I - hommage coveku po imenu Harry Hopkins, obicnom socijalnom radniku kome su na socijalizam gadljive pristalice svakojakog slobodnog i nicim sputanog privatnog preduzetnistva poverile milijarde зелембаћа...

 

156909-HHA.jpg

1 velikom Amerikancu, coveku koji je bukvalno umro od iscrpljenosti, kome je sin poginuo u WW2...

 

Sto im, kada je kapitalizam ojacao, nije smetalo da ga optuze da je bio - sovjetski covek, 1 crvena opasnost, komunjara takoreci...

 

Link to comment

pa i hitler je tridesetih organizovao radne akcije, koje su čak bile i obavezne, pa su lopate zaduživali ipripadnici elite, hteo je da izbriše društvene razlike nasleđene iz 19 veka, bilo je na dokumentarcu kako su morali da glancaju lopate da sijaju na suncu :lolol: i da ih nose kao što bi puške na ramenu...

Link to comment

da znaš, kada pogledaš posle ora kod nas su se zasnivale na istoj švapskoj organizaciji i ciljevima izgradnje, minus prisilno učestvovanje :happy:

Link to comment

Pa bas i ne znam.

Adolfove radne akcije su bile takodje spasavanje kapitalizma zaposljavanjem nezaposlenih na javnim radovima: dok im se - u nemackom slucaju - ne pronadje bolji, profitabilniji posao, ekskurzije po Evropi.

Strojevim korakom i na tenkovima.

ORA su bile poduhvat da se jeftinom, besplatnom radnom snagom iz rusevina podigne jedna strahovito devastirana zemlja cijem su se stanovnistvu otvorile perspektive recimo masovnog opismenjavanja, prava glasa za zene koje su ovde po prvi put izasle na glasanje 1945, da se maknu zar i feredza...

WPA je bila epizoda u americkoj istoriji koja je iznedrila mnogo toga pozitivnog, u krajnjoj liniji mozda i kljucno doprinela ne samo spasavanju kapitalizma - po obicaju preko tudjih ledja - nego i stvaranju i negovanju 1 drustvene klime, duha kolektivne odgovornosti za zajednicu, potrebe da se nesto radi i uradi za opste dobro, dokaz da Car Profit nije svemocan, narocito ne kada zagusti...

I, naravno, da se mase nezaposlenih maknu sa ulica i ostalih mesta na kojima bi mogle da im padnu na pamet neke mnogo radikalnije ideje o promeni necega sto ne valja.

 

Najtragicnije je, mislim na Nemce, sto su entuzijazam 1 omladine, njene sposobnosti i elan iskorisceni da se stvore prvoklasni pesadinci, piloti, podmornicari, doduse uz kolateralni dobitak da su dotadasnje drustvene elite, razni junkeri, fonovi i ostali, konacno dokazali da nisu ni za kurac...

 

 

Link to comment
1 hour ago, namenski said:

Izvod iz Marfija za politicare: kada sve zakaze i kada zaista zagusti utekni se socijalizmu, omladinskim i ostalim radnim akcijama, nije sramota, izgleda sasavo, ali pomaze.

Na danasnji dan 1935. godine, obnarodovana je Work Progress Admistration, WPA, dete Ruzveltove Amerike, Amerike koja je jos uvek bila mlada, nije imala nikakvu obavestajnu sluzbu, vojsku od pisljivih jedva nesto preko 100,000 ljudi i u kojoj su neki mudri ljudi shvatili da takozvano privatno preduzetnistvo ima granice, da nece biti da je ono lek za sva zla ovog sveta.

Fotografije i propagandatm koja sledi random je, koga zanima moze da ih razvrstava po zemljama porekla:

 

 

Nisu se dzaba u Njujrok Tajmsu divili Musoliniju kako dobro drzi Italiju tokom Velike depresije.

A dobro, divio mu se i Cercil.

Ali jesi u pravu, Musolini ima korene u socijalizmu.

 

Sto se tice Nemacke, to je bila prevara i iluzija odradjena od strane Hjalmara Sahta ali nije mogla da potraje dugo. Zbog toga se krenulo na Poljsku.

Uzged, nisu nacisti zapoceli sa idejom velikih javnih radova u Nemackoj, niti su oni poceli da grade autoputeve po Nemackoj, to su mitovi.

U italiji Musloniji jeste zapoceo da gradi autoputeve i to dosta pre Nemaca.

 

Sve su to kopirali u SAD.

Link to comment
On 6.5.2019. at 3:10, Radoye said:

Tacno tako, ovo je bio prvi korak rehabilitacije zla i revizije istorije drugog svetskog rata. I za samo 30 godina stigli smo na korak do povratka ultradesnicarskih ksenofobnih i rasistickih ideologija u mejnstrim evropske politike.

Onaj ko nije kadar da upamti proslost osudjen je da je vecito ponavlja.

 

Gomila gluposti - ne moze 1985 biti revizija kad je jos krajem sezdesetih kancelar mogao biti jedan Kizinger, nekadasnji nacista.

https://en.wikipedia.org/wiki/Kurt_Georg_Kiesinger

Revizija, i to u positivnom smislu, u Nemackoj istoriografiji ide od sezdesetih godina i traje sve do negde devedesetih, sa recimo Fiserom koji pravi jasnu vezu izmedju nemacke krivice za prvi a zatim i drugi svetski rat i ne vidi Hitlera samo kao slucajnost u inace slavnoj istoriji. https://en.wikipedia.org/wiki/Fritz_Fischer

Od tog perioda se u nemackoj istoriografiji razjasnjava i zlocinacka uloga Vermahta koja je do tada romantizovana gde spada i ova sramna epizoda sa Kohlom i Reganom. Ta revizija, opet u pozitivnom smislu, konacno kulminira izlozbom i velikom diskusijom u javnosti pocetkom devedesetih: https://en.wikipedia.org/wiki/Wehrmachtsausstellung

E sad, zasto se na ovom topiku i pored ovih lako proverljivih cinjenica pise ovolika gomila lazi i poluistina je za neku drugu temu. 

Edited by Anduril
Link to comment
21 minutes ago, Anduril said:

E sad, zasto se na ovom topiku i pored ovih lako proverljivih cinjenica pise ovolika gomila lazi i poluistina je za neku drugu temu.

To, учењаче!

22 minutes ago, Anduril said:

 

22 minutes ago, Anduril said:

 

22 minutes ago, Anduril said:

 

U jedan jedini post si uspeo da spakujes cak 3 Wikipedia izvoratm.

Fali ti jos:

http://www.simonsebagmontefiore.com/ :laugh:

Pa da budes do koske ubedljiv, 1 autoritet.

 

Шала и комика na stranu, zaista bih voleo da znam da li si ti zaista toliko bahato ubedjen u ispravnost sopstvenih predrasuda koje predstavljas kao Wikipedijama potkrepljeno sopstveno misljenje, da skoro svaku repliku pocinjes sa:

29 minutes ago, Anduril said:

Gomila gluposti

 

Pri tom si samo ovde, na istoriji, navodim po secanju, a mogu bas i da potrazim, izmedju ostalog tvrdio:

1. Da CCCP za pobedu u ratu sa Nemackom ima da zahvali pomoci Zapadnih Saveznika;

2. Da su Rusi Sovjeti krivi za stradanje Lenjingrada;

3. Da je bolje biti izdani Ceh, nego streljani Poljak;

4. Da je pijani Zukov, itd, itd...

 

34 minutes ago, Anduril said:

E sad, zasto se na ovom topiku i pored ovih lako proverljivih cinjenica pise ovolika gomila lazi i poluistina je za neku drugu temu. 

I, daj, otvori tu drugu temu.

Pa da se zabavljamo.

Link to comment

Dien-Bien-Phu-1954-French-prisoners.jpg

 

Na danasnji dan, pre 54 godine, mali zuti ljudi u crnim pidzamama, zavrsili su sa Bitkom za Dijen Bijen Fu, tada u Zapadnobalkaniji poznatom kao Дијем Бијем Фу...

Francusko kolonijalno carstvo na izdisaju napreglo se koliko je moglo: toliko da su dobar procenat zaposlenih na radovima u Indokini, pa i u DIjen Bijen Fu, cinili bivsi pripadnici SS i Wehrmacht-a koji su ostali bez posla.

 

 

Uz nekoliko aktivno prisutnih Amerikanaca: njihova vijetnamska smena ce tek da dodje, na stranu tadasnji francuski zahtevi da se kod Dijen Bijen Fua intervenise ni manje ni vise nego Bombom.

 

000989.jpg

Link to comment

Na danasnji dan, Dan pobede nad nacistickom Nemackom i njenim evropskim saveznicima, ali 1955. godine, na desetu godisnjicu, onako bas okruglo, je - uobicajenim politickim i diplomatskim metodom poznatim kao 'prst u oko' - u clanstvo NATO primljena Bundesrepublik Deutschland, tada poznatija kao Zapadna Nemacka...

Punopravno, sa svim pocastima i velikim ocekivanjima.

 

Kadrova, i to strucnih nije nedostajalo:

Adolf-Heusinger.jpg

Mada, ko bi u ovom oficiru obucenom u elegantnu uniformu Bundeswehr-a, krojenu po americkoj mustri prepoznao ucesnika, recimo, 1 ranije stapske konferencije:

Heusinger.jpg

Glave Operativnog, najvaznijeg, odeljenja komande kopnene vojske, one OKH, jedno vreme i glave nad glavama u Adolfovom Wehrmacht-u, one OKW, ponosnog nosioca Verwundetenabzeichen, medalje za ranjavanje na bojnom polju, u njegovom slucaju prouzrokovanom prisustvom na onoj konferenciji jula 1944, kada najsposobniji oficiri koje je svet ikada video zamalo ubise Adolfa...

Sovjetska raspitivanja glede odgovornosti za ratne zlocine su elegantno preskocena kao boljsevicka propaganda, bas kao i sumnje - zvanicno potvrdjene 2014. godine, dakle u vreme kada su se svi vec uveliko voleli, grlili i ljubili, da je izvesni Adolf Heusinger od samog osnivanja, 1949. godine, bio clan drustva kamarada, paramilitarne organizacije bivsih pripadnika Wehrmacht-a i SS, poznate kao  Schnez-Truppe...

A i na sta bi licilo da 1 Chairman of the NATO Military Committee bude prozivan zarad takvih sitnica...

 

A i sama 1955. godina nije bas pogodovala bavljenju takvim sitnicama, bilo je i precih briga i razloga za zgrazavanje i svaku vrstu simpatije za zrtve Drugog svetskog rata:

 

Ne sve i ne svuda, doduse...

Link to comment
  • 2 weeks later...

 

Racuna se da je na danasnji dan 1944. godine zavrsena bitka za i oko Monte Kasina.

Nista bez slovenske brace, Istocnoevropljana, koje god vere bili: okoncali su je, pentrajuci se po gudurama iznad doline Lirija, Poljaci, pripadnici poljske armije u egzilu, u slavu Rzeczpospolita Polska, svih njenih tragedija, razumevanja i nerazumevanja, dan posto su pripadnici francuskih i britanskih kolonijalnih jedinica bukvalno, jasno i glasno odbili da to urade.

Nesrecna Rzeczpospolita, razapeta izmedju Istoka i Zapada, gazena, prodavana i izdavana.

Ljudi koji su prosli, preziveli nemacki napad na svoju zemlju, uprkos naporima sopstvene vlade, koji su prosli kroz sovjetske tranzitne logore i preko Irana se dokopali za Poljake toliko zeljenog Zapada - kako kad doduse, po nekad kao polish plumber, le plombier polonais, po nekad kao vojnici - zamereni svima i svakome, retko ili nikako prihvaceni od bilo koga, na istoku ili zapadu, svejedno.

 

MC-Polish-005.jpg

 

I tylko maki na Monte Cassino
Czerwieńsze będą, bo z polskiej wzrosną krwi.

 

 

MC-Polish-003.jpg

 

I sztandar swój biało-czerwony
Zatknęli na gruzach wśród chmur.

 

MC-Polish-004.jpg

 

MC-Polish-002.jpg

 

MC-Polish-001.jpg

 

I, tako: jedan slovenski brat, partizan doduse, koga su ranjenog dovezli na lecenje u jednu od saveznickih vojnih bolnica u Italiji, u svom Dnevniku opisuje nimalo gostoljubivu reakciju pomenutih Poljaka sa Monte Kasina, ranjenika na lecenju u toj istoj bolnici.

Reakciju na - crvenu petokraku zvezdu ponosno nosenu na pokrivalu za glavu.

I promenu raspolozenja kada se saznalo da se radi o slovenskom bratu: izranjavljeni Istocnoevropljani i Zapadnobalkanci, koji se nisu divili raznim i nekim tamo Fallschirmjäger-ima i ostalim vojnicima kakve svet nije video i kojima je zli SS kvario imidz i prosek, nego su ih tukli svuda gde su ih zatekli.

 

Link to comment

Atlanticflagsub.jpg

Nije na ovaj dan, ali je na ovaj mesec, maj 1943...

Ova fotografija doduse jeste snimljena 1945. godine, prigodom predaje 1 nemacke podmornice, ali po simbolici stoji odmah do one na Rajhstagu: maja 1943, posle Staljingrada, El Alamejna i Gvadalkanala, dobijena je Bitka za Atlantik.

Großadmiral Denic je krajem meseca maja 1943, naredio povlacenje svih podmornica da bi se videlo sta i kako dalje.

Tog maja saldo je, samo na Atlantiku, bio 34 izgubljena saveznica teretna broda: nemackih podmornica stradalo je preko 40, otprilike 1/4 svih tog trenutka sto bi se reklo operativnih.

001.jpg

 

Bitka koja je Saveznike kostala preko 70,000 ljudi, od toga dobra polovina pomoraca trgovacke mornarice, preko 3,500 potopljenih brodova; Nemce preko 35,000 ljudi i skoro 800 podmornica.

Ali, tehnoloski rat, rat koji je vodjen sa olovkama u rukama, rat briznog danonocnog prebrojavanja, sabiranja i oduzimanja potopljene tonaze, trke izmedju broja potapanja i broja novogradni, kalkulisanje sa tonama tereta, ali zato i bas zbog toga - rat ljudi i to u uslovima koji se tesko mogu zamisliti.

Danju i nocu, zimi i leti, na prostranstvima jedne od najzajebanijih vodenih povrsina na Planeti, Severnom Atlantiku.

Sa hiljadama ljudi koji umiru, dave se ili gore na tonucim brodovima, sa malo ili nimalo nade u spas: rat koji je pokazao i dokazao znacaj i posebne karakteristike pomorske moci u kojoj nema milionskih armija, nema visemesecnih bitaka, rat u kome se sudbina imperija odlucuje u nekoliko sati trajanja pomorske bitke posle koje svet nece biti isti, promenice se onoliko koliko se promenio posle Salamine, Trafalgara, Austerlica ili Staljingrada.

Bitka za Atlantik bila je sve to i jos vise od toga: nefotogenicna, medijski nezanimljiva, malo ili nimalo spektakularna po holivudskim merilima, danonocni napor da njegovo velicanstvo spori, neugledni i drljavi teretni brod stigne na odrediste.

Teretni brod, civilizacijski artefakat kome - ma koliko neuglednom - sluze sve plovece grdosije teske po nekoliko desetina hiljada tona, svi u zlatne lampase okiceni admirali.

Bedford-Basin-2.jpg

 

convoy2.jpg

 

Allied-tanker-torpedoed.jpg

 

001.jpg

 

002.jpg

 

Ljudi.

Zapamceni i u knjige i filmove pakovani:

uboat.jpg

 

Zaboravljeni.

Pobednici:

two-merchant-mariners-1942.jpg

 

lascars.jpg

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...