Otto Katz Posted January 2, 2008 Posted January 2, 2008 -postovanjePisanje postova? Poštovanje kao pozdrav, respect? -nista manjeO ovome smo diskutovali, naći će Mouris kad naleti, tražio se izraz za nevertheless. Ali ako se ne varam zaključili smo da niko ne koristi to ništa manje. 'Nači novi momenat.
bus Posted January 2, 2008 Posted January 2, 2008 Iz današnjeg Vjesnika. <_< Ovaj tekst mi se gadi na toliko različitih nivoa da ću ga za sada samo zalepiti ovde da se olakšam. Jer se autor već olakšao pisanjem samog teksta. Srijeda, 2. siječnja 2008. -------------------------------------------------------------------------------- Jezičnom šumom, drumom i stranputicomNije li grozno slušati naše radijske i televizijske spikere, koji ne znaju naglaske naših riječi u književnom govoru, već rabe naglaske sredina iz kojih dolaze ili ih jednostavno stavljaju prema svojem nahođenjuDUšKO MILIČIĆLep pozdrau, "brand", Pal?gruža i sl. nisu slengovi kao što su mrak, kul (cool) i drugi. Lep pozdrau je preuzet iz slovenskog i glasi lijep pozdrav. Taj je izraz gotovo u potpunosti izbacio iz uporabe hrvatski izraz - srdačan pozdrav, ili jednostavnije zdravi bili, dobro se imajte, sretno itd. No bez obzira na to odakle smo preuzeli lijep pozdrav, on lijepo zvuči, ali ni s čim nema veze. Lijep može biti neki čovjek, neki predmet, pejzaž, most... ali ne i virtualna imenica što je riječ pozdrav. Dakle to je općenito pojam, koji zamjenjuje konkretnu poruku. Osim toga za sve navedeno da može biti lijepo, postoji i opozit ružno. A kako bi zvučalo, ružan pozdrav! Uostalom koju poruku upućuje lijep pozdrav? Koju želju? On je filistarski dodvoran i prazan.Za srdačni pozdrav, koji je u nas bio udomaćen, također nema opozita kao nesrdačan, ali je ipak nešto drugo (ne samo zato što je naš). Pojmovi vezani uz srce su srčanost, ljubav, meko srce, tvrdo srce i slično što znači, da je taj organ koji pumpa krv, pojmovno uvriježen kao središte osjećajnosti. To znači da i srdačan pozdrav ima veze sa zamišljenim središtem, sa staništem emocija. Prema tome on pojmovno i sadržajno ima drukčije značenje od izraza lijep pozdrav, koji nema nikakvu potku. I zašto onda tako masovno (i u medijima) preuzimamo najprije nama strani izraz, a zaboravljamo naš, koji je smisleniji i bolji. Zato jer ne mislimo. E, kad samo u tome ne bi mislili! Nadalje, čuje se i sa službenih mjesta da u hrvatskom jeziku ne postoji pandan za riječ - "brand"! A to je zapravo tržišni biljeg. Dopuštam da u trgovačkoj terminologiji postoje nametnuti izrazi koji služe boljem razumijevanju, ali kako će se u EU prevoditi i na hrvatski jezik, zašto da se riječ "brand" ne prevodi za nas kao tržišni biljeg, a u zagradu stavi i riječ "brand". I u jeziku se mora vidjeti da i mi ?konja za trku imamo?. Možemo se mi i globalizirati, europeizirati, natoizirati i amerikanizirati, ali ako izgubimo svoj jezik onda smo se asimilirali u leguru kakvu gospodari svijeta žele postići. Nadalje, nije li grozno slušati naše radijske i televizijske spikere (zašto ne izvjestitelje), koji ne znaju naglaske naših riječi u književnom govoru, već rabe naglaske sredina iz kojih dolaze ili ih jednostavno stavljaju prema svojem nahođenju. Za naš otok Palagr?žu čuju se i Pŕlagruža i Palŕgruža, dakle naglasci na prvom ili drugom slogu, umjesto na trećem. U pjesmi i inače taj se otočić često spominje pa to nije riječ koju rijetko čuju. Primjera ima previše da bi ih nabrajao. Čast onima koji ispravno naglašavaju. Još je gore sa stranim riječima. Nitko ne traži da spikeri znadu engleski, francuski, španjolski, talijanski, njemački i druge veće jezike, nego samo jedan ili dva. Ali to ne znači da se izvjestitelji ne moraju pripremiti prije čitanja vijesti i upitati nekog u studiju tko zna izgovor i naglasak. Nije to nimalo cjepidlačenje kad neka riječ pogrešnim naglaskom dobiva sasvim različit smisao. Na primjer, riječ dess?rt s naglaskom na prvom slogu (kako to naši Bosanci i Hercegovci, Dalmatinci iz Zagore kažu), u engleskom govornom području znači - pustinja! Ako je naglasak tamo gdje i spada za ono što se traži, slatko nakon objeda, onda je naglasak na drugom slogu. Prema tome za objed u dvoje nemojte tražiti dvije pustinje na kraju. Najčešće se griješi s izgovorom francuskih riječi, ali onda prije čitanja za javnost treba nekog pitati kako se to čita. To je osnovno pravilo koje se nekad poštivalo. Nikad nisam čuo od Margarete Pejar, nenadmašne radio spikerice i jednu jedinu pogrešku, a o dikciji da i ne govorim. Zamjetno je i kad televizijski spiker s istom vibracijom govori o stočnom sajmu i nekoj tragediji. Ta modulacija koja je potrebna mora se osjetiti, jer spiker nije stroj koji samo točno reproducira napisano. Naravno da se to ne odnosi na sve, ali ima ih nažalost sve više. Da o zapinjanju na nekim riječima u tekstu i ne govorimo. To se uglavnom odnosi na radio, a znak je da ga spiker pred mikrofonom čita prvi put. Smatram da bi prvenstveno lektori morali bolje sudjelovati u tome, a opomena je i urednicima.Nisam jezikoslovac i ograđujem se i od eventualnih svojih pogrešaka u tumačenjima jezične zbilje u nas, ali umišljam si da imam osjećaj za jezik, a još važnijim smatram da mi je do hrvatskog izričaja stalo. Ako propustimo da voda odnese jezik, odnijet će i nas. Jezik je znak opstojnosti svakog naroda, pa i našeg.Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini
PussyGalore Posted January 2, 2008 Posted January 2, 2008 svasta nesto, odvratnijeg / od glede/ izraza odavno nisam cula
Otto Katz Posted January 2, 2008 Posted January 2, 2008 Iz današnjeg Vjesnika.Pa kad nemaš osjećaj za jezik. svasta nesto, odvratnijeg / od glede/ izraza odavno nisam culaJeste, ne znam koji mi je odvratniji. Iako glede koristim u zajebanciji. Glede i unatoč. Sjeverno od Dunava i Save kažu glediti, pa sve gledi, glede na sebe (kratkosilazno e). A ovo svašta nešto ni u zajebanciji. Siguran sam da je nastalo u Bosni. šta ima? Svašta nešto.
Ulven Posted January 3, 2008 Posted January 3, 2008 Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u miroviniI ginekolog
Nicol Posted January 3, 2008 Posted January 3, 2008 Pa kad nemaš osjećaj za jezik. osjećaj za jezik malo sutra, nego i on želi ono što gospodari svijeta hoće :paranoja:
alberto.ascari Posted January 3, 2008 Posted January 3, 2008 Malo li je?Ovo mi je jezivo, skoro kao odraditi
Otto Katz Posted January 3, 2008 Posted January 3, 2008 Ovo mi je jezivo, skoro kao odraditi Odraditi - fuj. Čak mislim da je nastalo uz rat(još jedan bosanski - za vrijeme rata). Odradili selo, akciju, bijelu tehniku.Ne pije vode; ne drži vodu... Ovo drugo još i nekako, drži vodu dok majstori odu (valjda dok ne odu?); ali ne pije vode, šta, kome, zašto je to loše? Donedavno sam znao samo za ono vode ne pije, leba ne jede. A to mi je OK. Hajmo reć (bosanski);valja se (srpski)...
alberto.ascari Posted January 3, 2008 Posted January 3, 2008 Odraditi - fuj. Čak mislim da je nastalo uz rat(još jedan bosanski - za vrijeme rata). Odradili selo, akciju, bijelu tehniku.Ne pije vode; ne drži vodu... Ovo drugo još i nekako, drži vodu dok majstori odu (valjda dok ne odu?); ali ne pije vode, šta, kome, zašto je to loše? Donedavno sam znao samo za ono vode ne pije, leba ne jede. A to mi je OK. Hajmo reć (bosanski);valja se (srpski)... Ovo je total
Teja Posted January 3, 2008 Posted January 3, 2008 svasta nesto, odvratnijeg / od glede/ izraza odavno nisam culaZasto Pussy?Meni je to jako drag izraz. U govornom ga ne archim, al u pisanom mi je simpa.Nako,za zezanje.A i odomacio se u srpskom jeziku.
Teja Posted January 3, 2008 Posted January 3, 2008 Odraditi - fuj. Čak mislim da je nastalo uz rat(još jedan bosanski - za vrijeme rata). Odradili selo, akciju, bijelu tehniku.Ne pije vode; ne drži vodu... Ovo drugo još i nekako, drži vodu dok majstori odu (valjda dok ne odu?); ali ne pije vode, šta, kome, zašto je to loše? Donedavno sam znao samo za ono vode ne pije, leba ne jede. A to mi je OK. Hajmo reć (bosanski);valja se (srpski)...Varash se. Nema veze sa Bosnom izraz"odraditi". Mozda tebi to tako odgovara, ali jetaj izraz postojao i pre "Bosne" i koristi se i za jako benigne situacije.Mosh,recimoia odradish i radno vreme,ili da kopash po bashti,farbash neke ograde ili brishesh(peresh) prozore.Cak se i za neke jako intimne situacije ( da upotrebim glagolyebanje) ovo upotrebljava. Dodushe zamenjen je izrazom kresanje u novije vreme :D Ovo "drzi vodu dok majstori odu" u istoj je meri (ne) logicno kao i ono "Alal ti vera".Jednostavno tako uslo u jezik, a niko i ne razmislja o logici.
Reggie Lampert Posted January 3, 2008 Posted January 3, 2008 Cuvaj se... (kao englesko Take care!) Zvuci kao da mi preti neko...
Otto Katz Posted January 3, 2008 Posted January 3, 2008 (edited) Cuvaj se... (kao englesko Take care!) Zvuci kao da mi preti neko...Pa nije valjda da to neko koristi u tom smislu? Čuvaj se, pazi se je uvijek kad sam to čuo značilo ili upozorenje, ili prijetnju.E kad pročita to take care - ima jedan forumski nick Bane Care (ako se ne varam); uvijek to pročitam kao bejn ker. Edited January 3, 2008 by king louie
Reggie Lampert Posted January 3, 2008 Posted January 3, 2008 Aham, mislim da je vrlo rasprostranjeno medj'...hm... shabanima :D Svaki put se prepadnem
Recommended Posts
Create an account or sign in to comment
You need to be a member in order to leave a comment
Create an account
Sign up for a new account in our community. It's easy!
Register a new accountSign in
Already have an account? Sign in here.
Sign In Now