Jump to content
IGNORED

Kablovska TV


melankolic

Recommended Posts

On 27. 5. 2023. at 0:30, mraki said:

Ne mogu da nadjem i instaliram Netflix na EON boxu, u čemu je fora?

Ne moze preko play store. Ja sam davno, kad sam tek dobio eon box, uspeo da jednu od streaming aplikacija instaliram tako sto sam skinuo .apk fajl i pokrenuo ga na eon boxu, ali se ne secam da li je tio bio HBO ili Netflix.

  • +1 1
Link to comment
Quote

Kako je Premijer liga pojela dobit Telekoma: Profit otišao na gubitke Arene

Telekom Srbija grupa koju čini 11 preduzeća, predvođenih kompanijom Telekom Srbija AD, i koje raspolažu imovinom od skoro četiri milijarde evra, u prošloj godini je ostvarila neto dobit od celih 3,5 milijarde dinara ili oko 30 miliona evra, što je skoro upola manje nego 2021. godine, piše Danas.

Stopa neto dobiti nacionalnog telekomunikacionog operatera u većinskom državnom vlasništvu je pala na svega 2,1 odsto.

Skoro svu dobit od 13,3 milijardi dinara koju je ostvarila matična kompanija Telekom Srbija pojeli su gubici zavisnih preduzeća ili tačnije jednog zavisnog preduzeća – Arena Channels Group na koju su prebačena prava emitovanja sportskih događaja, piše Danas.

Arena je prošle godine zabeležila gubitak od 12,5 milijardi dinara.

Drugim rečima, ekspanzija Telekoma Srbija poslednjih nekoliko godina, pre svega kupovinom televizijskih prava prenošenja najvećih sportskih događaja po izuzetno visokim cenama u odnosu na prethodne sezone, došla je na naplatu.

Plaćanje prava na Ligu šampiona, odnosno takmičenja Uefe za period od 2021. do 2024. godine po ceni, prema pisanju medija, 134 odsto većoj nego do tada (i za period 2024-2027. Telekom je kupio prava), ali pre svega čuvenih 600 miliona evra za šest godina prava na Premijer ligu, kao i kupovina prava manje popularnih takmičenja, najbolje se vide u dugovima grupe.

Obaveze po osnovu distribucije multimedijalnog sadržaja do 2030. godine iznose 73,7 milijardi dinara ili skoro 630 miliona evra.

Krediti i zajmovi Telekom grupe povećani su sa 159,4 milijarde na kraju 2021. na 205,7 milijardi dinara na kraju prošle godine.

Telekom je 2020. godine emitovao 200 miliona evra (23,5 milijardi dinara) korporativnih obveznica čija glavnica dospeva 2025. godine.

Za lizing je dug iznosio 14,7 milijardi dinara.

Kada se odbije tri milijarde dinara gotovine koliko je bilo na računu firme na kraju godine, neto dug je iznosio 241 milijardu dinara, što je rast od 46,5 milijardi u odnosu na kraj 2021. godine.

Koeficijent zaduženosti grupe je skočio na vrtoglavih 59,8 odsto.

U godišnjem izveštaju Telekoma navode se odlični rezultati poput prihoda od 163,5 milijardi dinara i rekordne EBITDA-e (zarada pre plaćanja kamata, poreza i amortizacije) od 68 milijardi dinara, koja prikazuje zarađivačku sposobnost preduzeća. Sa 41,7 odsto stopom EBITDA-e Telekom je bio iznad proseka industrije koji je oko 34 odsto. Recimo Dojče telekom, koji je vlasnik Hrvatskog telekoma je prošle godine imao maržu EBITDA 35,5 odsto, a PPF telekom grupa koja kod nas radi kao Yettel je imao ovu maržu 49 odsto.

Međutim, ako pogledamo u izveštaj o novčanim tokovima vidimo da Telekom svoju ekspanziju pre svega na tržište multimedije, odnosno sportska TV prava i igrani program, finansira isključivo zaduživanjem..

Telekom grupa je prošle godine imala priliv gotovine po osnovu poslovanja od 64,5 milijarde dinara, a odliv gotovine po osnovu investiranja čak 80,6 milijardi dinara.

Ova razlika pokrivena je prilivom finansiranja, odnosno zaduživanjem od 15,9 milijardi dinara.

Sa ovakvim gotovinskim tokom Telekom Srbija a.d. je predložio isplatu dividende za 2022. godinu od 6,7 milijardi dinara, isto kao prethodne godine, i još 6,6 milijardi dinara iz neraspoređene dobiti iz ranijih godina.

Zaduživanje za isplatu dividende?
Nenad Gujaničić, glavni broker Momentum sekjuritiz, ističe da s obzirom na negativni slobodni novčani tok, Telekom će morati da se zaduži da bi isplatio dividendu.

„Što se tiče bilansa Telekoma nema iznenađenja, veliki rast zaduženosti, povećanje troškova kamata, a ove godine biće još teže. To što se hvale visokom EBITDA-om i prihodima je lepo, ali kada se od priliva gotovine iz poslovanja odbiju odlivi od investiranja, dobijamo negativan slobodni novčani tok odakle se finansiraju stvari kao što su dividende.

To znači da će kompanija morati da podigne kredit da bi isplatila dividendu akcionarima. Kompanije u takvoj finansijskoj situaciji uglavnom odustaju od plaćanja dividendi, ali oni su verovatno mislili da bi to bio signal da su u teškoj situaciji.

Visoka EBITDA i ekspanzija u kombinaciji sa ovakvim novčanim tokovima pokazuju nekontrolisani rast iz zaduživanja.

U uslovima visokih kamatnih stopa deluje da je takva finansijska struktura neodrživa i ne bi me čudilo da ove godine zabeleže gubitak“, napominje Gujaničić.

Širenje biznisa zaduživanjem nije nikakva novina u poslovnom svetu, ali čini se da je Telekom izabrao pogrešan trenutak za to. To pokazuju rashodi po osnovu kamata koji su skočili na 7,2 milijarde dinara prošle godine. Za skoro 20 miliona evra bili su veći nego u 2021. godini.

https://n1info.rs/biznis/kako-je-premijer-liga-pojela-dobit-telekoma-skoro-svu-dobit-pojeli-gubici-arene/

 

euI6OA7.png

 

Izveštaj o poslovanju za 2022:
https://mts.rs/Binary/12583/

 

ea3Ro47.png

 

Konsolidovani finansijski izveštaj za 2022:
https://mts.rs/Binary/12585/

  • +1 1
Link to comment

ova EBITDA je sprdnja i nema veze sa zivotom. 

telekom je u 2021 menjao amortizacione stope kako ne bi imali gubitak, sad je situacija jos (mnogo) gora.

  • +1 1
  • Hvala 2
Link to comment

kasno za edit..

 

elem na brzinu sta sam uspeo da vidim s telefona na plazi:

 

realno je vrv 40mld amortizacije ustvari operativni trosak, sto znaci da je EBITDA 28mld, svakako ne vise od 30-35mld.

CAPEX od 80mld sto nas dovodi do toga da je Telekom spalio oko 400 miliona evra prosle godine. 

 

telekom je sustinski vec bankrotirao, ne pravi dovoljno kesa sa finansiranje svih obaveza, a ni jedna banka im nece vise dati pare, osim ako drzava ne bude za njih garantovala. realnije je da opet budu obveznice.  

 

telekom trenutno vredi manje od milijardu evra, verovatno se radi o par stotina.

  • +1 1
  • Hvala 3
  • Tužno 1
Link to comment
Just now, nenad said:

kasno za edit..

 

elem na brzinu sta sam uspeo da vidim s telefona na plazi:

 

realno je vrv 40mld amortizacije ustvari operativni trosak, sto znaci da je EBITDA 28mld, svakako ne vise od 30-35mld.

CAPEX od 80mld sto nas dovodi do toga da je Telekom spalio oko 400 miliona evra prosle godine. 

 

telekom je sustinski vec bankrotirao, ne pravi dovoljno kesa sa finansiranje svih obaveza, a ni jedna banka im nece vise dati pare, osim ako drzava ne bude za njih garantovala. realnije je da opet budu obveznice.  

 

telekom trenutno vredi manje od milijardu evra, verovatno se radi o par stotina.

Telekom ne plaća dobavljače redovno i ima problem sa cashflow...

 

A i jos gomilu stvari ima kao problem osim ovog što @nenad kaže...

  • +1 1
Link to comment
2 hours ago, radisa said:

Telekom ne plaća dobavljače redovno i ima problem sa cashflow...

 

A i jos gomilu stvari ima kao problem osim ovog što @nenad kaže...

 

ja nemam nikakav inside info o poslovanju telekoma, sve ovo sto sam napisao je citanje revizorskog izvestaja, sa mobilnog telefona, na plazi. :)

 

da bih imao jasniju sliku, morao bih da napravim cf indirektnom metodom, a to ipak zahteva dosta cimanja.

ovaj cf direktnom metodom je totalno beskoristan. nikad mi nije bilo jasno zasto svi revizori daju cf tom metodom, koja ne daje nikakvu sliku poslovanja, u revizorskom izvestaju*. u slucaju telekoma je i netacan u pojedinacnim delovima, bar je tako bilo pre 2 godine kad sam se taj revizorski ozbiljnije analizirao.

 

btw, revizorski izvestaj je kriminal, bukvalno se trude da sakriju racunovodstvene piruete koje se koriste da bi telekomov bilans izgledao tako kako izgleda. 

 

*moja teorija je uvek bila da ne znaju da ga naprave. :)

 

edit

u prethodnom postu htedoh reci da ts vredi par stotina miliona eur, ali i to je pitanje, vrv bi dd pokazao da ima negativan equity value.

 

Edited by nenad
Link to comment
22 minutes ago, fusion_ said:

6 evra po korisniku, jbt

 

Korisnicima Arena Clouda naplaćuju 13 € za gledanje na samo jednom ekranu.

https://arenacloudtv.com/paketi

 

Ta direktna ponuda korisnicima, iako na papiru ima gomilu kanala, u suštini nije skoro ništa bolja od ove malim kablovskim operaterima.

Edited by vememah
Link to comment

Iz godišnjeg izveštaja:

Quote

Na kraju 2022. godine, broj korisnika Arena Cloud aplikacije je bio oko 17.000 korisnika.

 

 

4eifGQx.png

Edited by vememah
Link to comment
1. kvartal 2023. u odnosu na 1. kvartal 2022.
 
Opšti pokazatelji
 
Broj pretplatnika fiksne (u milionima):
2,34 (-0,04 tj. -1,7%)
 
Broj aktivnih SIM kartica (u milionima):
8,377 (+0,008 tj. +0,1%)
 
Ukupna potrošnja mobilnog neta (u milionima GB):
264,1 (+61,7 tj. +33,5%)
 
Broj pretplatnika fiksnog broadbanda (u milionima):
1,98 (+0,17 tj. +9,4%)
 
Udeo pretplatnika na optici (FTTx) (u %):
28,1 (+6,2 pp)
 
Udeo pretplatnika sa pristupom brzine 50 i više Mbps (u %):
67,9 (+4,5 pp)
 
Broj payTV pretplatnika (u milionima):
2,22 (+0,09 tj. +4,2%)
 
Udeo korisnika s paketom 3 usluge (fiksna, internet i TV) (u %):
43,4 (+2,5 pp)
 
Udeo korisnika s paketom 4 usluge (fiksna, mobilna, internet i TV) (u %):
17,7 (+0,1 pp)
 
Udeli operatera (boldovani operateri s najvećim promenama)
 
Udeli u fiksnoj (u %):
Telekom Srbija - MTS 73,9 (-0,8 pp)
SBB 22,7 (+0,5 pp)
Sat trakt 2,1 (+0,2 pp)
Orion 0,7 (=)
 
Udeli u mobilnoj (u %):
Telekom Srbija - MTS 43,18 (-0,12 pp)
Yettel 31,69 (+0,36 pp)
A1 24,04 (-0,53 pp)
Globaltel 1,1 (+0,3 pp)
 
Udeli u fiksnom broadbandu (u %):
Telekom Srbija - MTS 56,1 (+1,1 pp)
SBB 29 (-2,5 pp)
Yettel 3 (udeo pre godinu dana nepoznat, ali vrlo nizak)
Orion 2,7 (=)
 
Udeli u payTV usluzi (u %):
Telekom Srbija - MTS 52 (+2,1 pp)
SBB 42 (-2,8 pp)
Yettel 2,4 (udeo pre godinu dana nepoznat, ali vrlo nizak)
Sat trakt 1,4 (-0,1 pp)
 
Rast MTS-a u fiksnom broadbandu:
115 hiljada, sada na 1,11 miliona
 
Rast SBB-a u fiksnom broadbandu:
4 hiljade, sada na 574 hiljade (imaju mali rast uprkos padu udela jer je ukupan broj korisnika osetno porastao)
 
Broj Yettelovih korisnika fiksnog broadbanda:
59 hiljada
 
Rast MTS-a u payTV usluzi:
92 hiljade, sada na 1,15 miliona
 
Pad SBB-a u payTV usluzi:
22 hiljade, sada na 932 hiljade
 
Broj Yettelovih korisnika payTV usluge:
53 hiljade
 
Dakle, i dalje MTS najvećim delom raste zbog novih korisnika i kupovine operatera, a manjim delom zbog prelaska ljudi sa SBB-a.
 
Edited by vememah
Link to comment

wQVYzb5.png

 

Dakle, ova godina je 2. najgora po neto dobiti Telekoma u poslednjih 11 godina sa profitom 6,7 puta manjim od rekordne 2011.

 

Izvor podataka su godišnji izveštaji o poslovanju Telekoma.

  • +1 1
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...