January 17, 20232 yr vidi mozda sa institutom za savremenu istoriju. za hrvatsku u centru za jugoslovenske studije u puli. Edited January 17, 20232 yr by morgana
January 17, 20232 yr Snimio neki lik s Karićeve akademije čak i dokumentarac. Quote FILM STEFANA KRASIĆA “SOLČENCE ZAHAJA” NAGRAĐEN NA XXIX FILMSKOM FESTIVALU “ZLATNI VITEZ 2020.“ U MOSKVI Dokumentarac „Solčence zahaja“, čiju režiju i scenario potpisuje naš Stefan, je priča u kojoj protagonista filma Ana Hofman, kreće u potragu za poreklom najpoznatije slovenačke narodne pesme “Solčence zahaja”, onog trenutka kada spoznaje da to uopšte nije slovenačka, a pogotovo ne narodna pesma. https://akademijaumetnosti.edu.rs/film-stefana-krasica-solcence-zahaja-nagraden-na-xxix-filmskom-festivalu-zlatni-vitez-2020-u-moskvi/ Quote Tragajući za odgovorom na pitanje kako je moguće da pesmu Solčence zahaja, koja je u Srbiji jedna od najpoznatijih slovenačkih narodnih pesama, u Sloveniji niko nije čuo, Nišlijka Ana Hofman, etnomuzikološkinja koja radi u Ljubljani, pokušava da sazna i kakav odnos ljudi danas imaju prema socijalističkoj prošlosti, a njeno istraživanje biće ekranizovano u dokumentarcu. Edited January 17, 20232 yr by vememah
January 17, 20232 yr Није ме мрзело да гуглам, елем изгледа да се код мене у школи на Нбг-у и даље учи Руски језик, колико видим Енглески, Немачки и Руски. Кад сам ја ишао својевремено било је Руски 3-8 а Енглески 5-8 разреда. Очито су убацили и Немачки, Енглески вероватно иде од првог а Руски је можда изборни немам појма причам напамет. Edited January 17, 20232 yr by johan nagel
January 18, 20232 yr Author 1 hour ago, vememah said: Snimio neki lik s Karićeve akademije čak i dokumentarac. https://akademijaumetnosti.edu.rs/film-stefana-krasica-solcence-zahaja-nagraden-na-xxix-filmskom-festivalu-zlatni-vitez-2020-u-moskvi/ Ima li negde da se pogleda?
January 18, 20232 yr 31 minutes ago, johan nagel said: Није ме мрзело да гуглам, елем изгледа да се код мене у школи на Нбг-у и даље учи Руски језик, колико видим Енглески, Немачки и Руски. Кад сам ја ишао својевремено било је Руски 3-8 а Енглески 5-8 разреда. Очито су убацили и Немачки, Енглески вероватно иде од првог а Руски је можда изборни немам појма причам напамет. Prvi strani jezik se uči od prvog do osmog razreda, to je najčešće engleski. Drugi strani jezik se dobija u petom razredu kao obavezni izborni predmet, tj. obavezno je da imaju drugi strani jezik a biraju koji zavisno od toga kojim kadrom raspolaže škola (nemački, ruski, francuski, španski, italijanski).
January 18, 20232 yr Mi smo imali nemački od 3. razreda a engleski od 5. i nije mi bilo jasno zašto je engleski onda bio "glavni" a ne nemački. Zna li neko?
January 18, 20232 yr 55 minutes ago, I*m with the pilots said: Mi smo imali nemački od 3. razreda a engleski od 5. i nije mi bilo jasno zašto je engleski onda bio "glavni" a ne nemački. Zna li neko? mozda iz istog razloga da ste u BG uopste imali dva strana jos u osnovnoj...
January 18, 20232 yr Iz ove perspektive, bezveze mi je sto su Slovenci, Makedonci i kosovski Albanci morali da uce SH u skoli, a mi njihove jezike simbolicno ili (uglavnom) bas nikako. Od ova tri ubedljivo najvise volim makedonski, mene citanje tog jezika naglas opusta, potpuni je hit. Sta bi sa spanskim u osnovnim skolama? Kao da je bila prica da se postepeno uvodi, ali nemam utisak da je nesto zazivelo.
January 18, 20232 yr 11 hours ago, djordje geprat said: batalio sam pisanje ćirilicom kada sam u V razredu počeo sa engleskim u školi. a i zbog dopisivanja sa bratom iz zagreba. inače smatram fantastičnim što imamo ćirilicu, ponosan sam na to. u kontaktu sa strancima objašnjavam im da imamo 1 glas - 1 slovo. kod čitanja, uopšte ne konstatujem na kome pismu je tekst. Kako objašnjavaš strancima da na latinici nemamo princip 1 glas - 1 slovo, pa tako imamo n imamo j ali nj nije n+j, već neki sasvim treći glas koji ima dva slova?
January 18, 20232 yr 36 minutes ago, ObiW said: Kako objašnjavaš strancima da na latinici nemamo princip 1 glas - 1 slovo, pa tako imamo n imamo j ali nj nije n+j, već neki sasvim treći glas koji ima dva slova? pa jednostavno im kažem da je srpska ćirilica savršena a srpska latinica za malo . da su dž, nj i lj nedostatak latinice. nekom prilikom sam dao primer "misisipi" Spoiler
January 18, 20232 yr Taj princip jedan glas jedan znak sam po sebi nije savrsen. Moj drugar Italijan kad je bio u poseti kaze jao vi govorite "taljatele". A ja ga pitam "ok, a kako inace treba?". A on me zacudjeno gleda i kaze "taljatelle". I stvarno, to duplo L oni tako i izgovaraju. To me nagnalo na razmisljanje da li je nama princip jedan glas jedan znak zapravio malo ogranicio melodijsku strukturu jezika, jer mi osim dva "j" u superlativu nikad nemamo dva uzastopna ista slova, a ona kao sto vidimo na primeru italijanskih taljatela uglavnom imaju jasnu funkciju.
January 18, 20232 yr 3 hours ago, Kampokei said: Sta bi sa spanskim u osnovnim skolama? Kao da je bila prica da se postepeno uvodi, ali nemam utisak da je nesto zazivelo. Uči se i u osn. i u sr. školama, ali ne preterano. Ovde su dostupne neke statistike iz školske '17/'18: https://www.dsjksrbija.rs/wp-content/uploads/2020/06/2.-Strategija_prilozi.pdf Edited January 18, 20232 yr by vememah
January 18, 20232 yr 22 minutes ago, Kampokei said: Taj princip jedan glas jedan znak sam po sebi nije savrsen. Moj drugar Italijan kad je bio u poseti kaze jao vi govorite "taljatele". A ja ga pitam "ok, a kako inace treba?". A on me zacudjeno gleda i kaze "taljatelle". I stvarno, to duplo L oni tako i izgovaraju. To me nagnalo na razmisljanje da li je nama princip jedan glas jedan znak zapravio malo ogranicio melodijsku strukturu jezika, jer mi osim dva "j" u superlativu nikad nemamo dva uzastopna ista slova, a ona kao sto vidimo na primeru italijanskih taljatela uglavnom imaju jasnu funkciju. A šta će nam dva uzastopna ista slova kad mi takve glasove nemamo u jeziku? Niti reči koje takve glasove sadrže Superlativi prideva su složenice izvedene spajanjem dve reči. fali nam slovo za glas za dz (ne dž)
January 18, 20232 yr 55 minutes ago, Kampokei said: Taj princip jedan glas jedan znak sam po sebi nije savrsen. Moj drugar Italijan kad je bio u poseti kaze jao vi govorite "taljatele". A ja ga pitam "ok, a kako inace treba?". A on me zacudjeno gleda i kaze "taljatelle". I stvarno, to duplo L oni tako i izgovaraju. To me nagnalo na razmisljanje da li je nama princip jedan glas jedan znak zapravio malo ogranicio melodijsku strukturu jezika, jer mi osim dva "j" u superlativu nikad nemamo dva uzastopna ista slova, a ona kao sto vidimo na primeru italijanskih taljatela uglavnom imaju jasnu funkciju. Pa da li je? Taj princip jedan glas jedan znak je relativno skorasnji, kakva nam je bila melodijska struktura pre toga? ili mislis nekoliko pozajmljenica bi nam bilo melodicnije?
Create an account or sign in to comment