Jump to content
IGNORED

Zagađenje vazduha


Ravanelli

Recommended Posts

Gušenje u besmislu

Quote

I treći modus operandi ove vlasti je čerupanje javnih resursa na štetu građana – kratkoročni horizont ima primat u odnosu na dugoročni, a individualni interes je nadređen opštem. Ekološke takse u vrednosti od pola milijarde evra se koriste za kupovinu glasova i socijalnog mira, umesto za zaštitu zdravlja građana.

 

Link to comment
Quote

Ekološke takse u vrednosti od pola milijarde evra se koriste za kupovinu glasova i socijalnog mira, umesto za zaštitu zdravlja građana. Isto tako, zamenik gradonačelnika Valjeva, dr Zoran Živković, pre neki dan je izjavio da je najveći lokalni zagađivač Krušik, koji zbog nedostatka finansijskih sredstava već godinama nije sposoban da preduzme investiciju od oko 2,5-2,7 miliona evra da se priključi na gasovod. Živković je potom dodao da je problem to što „lokalna samouprava nema ingerencije nad Krušikom bez Ministarstva odbrane. Mi smo uputili zahtev tokom jula prošle godine, i do dana današnjeg nismo dobili nikakav odgovor“. Ali su ga zato dobili privatni trgovci oružjem bliski vlastima, čijim su delovanjem milioni evra Krušika skrenuti u njihove ruke, pa otkud onda sredstava za investicije, zar ne? Sećate li se kada je Darko Glišić, predsednik Izvršnog odbora SNS-a za koga uzbunjivač Aleksandar Obradović tvrdi da je glavni kadrovik u Krušiku, u avgustu 2018. tražio smenu ministarke Mihajlović?

Bilo mi je samo ovo dovoljno da skapiram koliko je autor vrstan znalac. Mrs, bre.

 

Neka mi odgovori na koji to crni gasovod treba da se kobajagi Krusik prikljuci, kada je Valjevo valjda jedini veci grad u Srbiji koji nije predvidjen za gasifikaciju? Gas ide i do jebenog Macvanskog Prnjavora, ali ne i do Valjeva.

 

Za sve dobronamerne evo jednog teksta sa lokalnog sajta od pocetka PROSLE grejne sezone. I NISTA, ali NISTA se nije ni za bobu promenilo. Osim mozda vise cmizdrenja uz aplikacije.

 

 

Spoiler

 

Građani taoci loših odluka

Posted by:  MILENA KUZMANOVIĆ  in  Da Valjevo prodiše - Faza dva! 9. October 2018.Comments Offon Građani taoci loših odluka

 

Mnogi Valjevci sa strepnjom iščekuju predstojeću zimu ne toliko zbog straha od ledenih talasa i niskih temperatura, već što će narednih meseci udisati vazduh opasan po zdravlje sa nedozvoljenim količinama ugljen monoksida, sumpor dioksida, kobalta, azot oksida i drugih štetnih materija. Zvanična statistika kaže da su Valjevo i Užice po pitanju aerozagađenja najugroženiji gradovi u Srbiji. Statistika iz oktobra prošle godine Svetske zdravstvene organizacije kaže i to da u Srbiji od posledica nekvalitetnog vazduha godišnje strada oko 6.000 ljudi zbog komplikacija sa respiratornim bolestima. Mnogi ovdašnji mališani zimu i grejnu sezonu preguraju sa pumpicama i urbazonom, lekom neizbežnim u takvim situacijama, ali lekom koji može biti štetan za organizam. I dok nam pulmološko odeljenje Opšte bolnice u Valjevu tokom zime radi punim kapacitetom, gradska Toplana funkcioniše ni plovinom svojih raspoloživih kapaciteta

Odgovorni u JKP “Toplana Valjevo” tvrde da Toplana može da pokrije milion kvadrata stambenog i radnog prostora, a da sada pokriva tek 370 hiljada kvadrata. Poređenja radi, to je kao da za sportsku dvoranu, koja može da primi milion posetilaca, prodate 400 hiljada ulaznica, znači ni pola. Toliko o rentabilnosti Toplane. Zašto se toplovodna mreža dalje ne širi i ne priključuju individulna domaćinstva teško je objasniti. Na tome se ozbiljno ne radi, a i kada se građani samoinicijativno organizuju i zvanično podnesu zahtev za priključenje ostaju uskraćeni za odgovor o tehničkim uslovima za priključenje što bi bila zakonska obaveza Toplane.

U zemljama Evropske unije još 2005. godine zabranjeno je korišćenje mazuta kao energetskog goriva u kotlovima. Rukovodstvo Grada Valjeva i Toplane 2007. godine donelo je odluku o nabavci jednog kotla na mazut, a tri godine kasnije doneta je odluka o nabavci drugog. Kredit koji je tada u svrhe širenja toplovoda Grad podigao kod Rajfajzen banke, pa potom ga reprogramirao kod Komercijalne banke, ističe tek koncem ove godine. U međuvremenu, zbog visoke cene mazuta na tržištu koja prelazi 55 dinara za kilogram, Toplana se upustila u rekonstrukciju manjeg kotla kapaciteta 30 MGW vrednu oko 55 miliona dinara. Pošto Valjevo nema gasovod, gas za rekonstruisani kotao, prema izjavi direktora Toplane Zorana Stepanovića, će se dovoziti svakodnevno u bocama, dva kamiona po 12 kubika komprimovanog gasa, koliko su procenjene dnevne potrebe Toplane za ovim gorivom. Na godišnjem nivou to je 400 do 500 isporuka. Što jeftino i jednostavno, kada može i skuplje i komplikovanije i rizičnije. Umesto da je i u Valjevo doveden gasovod, kao što je to slučaj sa gradovima u okruženju, Šapcom, Loznicom, Kosjerićem, mi ćemo svakodnevno drumovima “vozati” velike količine gasa pod pritiskom. Istina, gas za svoje potrebe u Valjevo dovoze i ovdašnje firme poput Gorenja i Valjevske pivare, dok zbog svakodnevnih potreba za toplom vodom kotao bolnice na mazut radi preko cele godine.

Ovih dana može se pročitati na zvaničnom sajtu NIS-a da više neće proizvoditi mazut, pa je teško objasniti i to zašto se i dalje kupiju kotlovi na taj energent. Poslednja vest je da će kotao na mazut kupiti i nova škola u Brđanima. A, što se početka ove grejne sezone tiče, stvari stoje ovako, na zalihama ima oko 390 tona mazuta, što je otprilike potrebno za mesec oktobar, za novembar se moraju ugovarati nove količine po ceni koja je neizvesna. Prema rečima direktora
Stepanovića, cena se menja iz sedmice u sedmicu i već prelazi 55 dinara za kilogram, sa tendencijom daljeg rasta. U prošloj sezoni mazut je u proseku ugovaran po ceni od 40 dinara za kilogram. Rekonstrukcija manjeg kotla ugovorena je do kraja godine, ali direktor kaže da će sve učiniti da ovaj posao bude okončan koncem novembra. Cena komprimovanog gasa sa sve “vozanjem” povoljnija je od mazuta i iznosi 40 do 45 dinara za kubik. Koliko bi se tek jeftinije grejali da gas dolazi gasovodom. Do završetka manjeg kotla u funkciji će biti kotao na mazut snage 50 MGW. Toplana posluje na granici ekonomske održivosti pa sa novim ulaganjima u kotlove i sa višim cenama mazuta nameće se pitanje neophodnosti povećanja cene grejanja. Direktor Toplane smatra da bi to bilo realno, ali i nepopularno, te da će sve učiniti da do toga ne dođe.

Kao primer nedomaćinskog ponašanja stoji i princip paušalne naplate usluga u velikim valjevskim naseljima, gde se grejanje plaća po metru stambenog i poslovnog prostora. Tako u mnogim stanovima građani se šetkaju u majicama,
dok energija koju svi skupo plaćamo odlazi kroz otvorene prozore. Novim Zakonom o lokalnoj samoupravi, koji je stupio na snagu početom jula ove godine, Grad neće kao do sada moći da pokriva gubitke javnih preduzeća, pa se pitanje godišnjeg poslovnog bilansa ovih preduzeća nameće samo po sebi.

Već poduže svi govore i o neophodnosti promene metodologije i tarifnog sistema po kome se obračunava cena grejanja, ali i o tom problemu se samo govori i konkretno ništa ne radi. U procesu usklađivanja sa propisima i praksom Evropske unije Srbija ima ozbiljne zadatke u oblasti životne sredine, te kada je reč i o kvalitetu vazduha. U izveštaju Evropske komisije objavljnom početkom godine ocenjeno je da Srbija što se tiče normativnih akata o kvalitetu vazduha u pristojnoj meri usaglašena propisima EU, ali da je situacija u praksi nepovoljna. Poznavaoci prilika tvrde da je to razlog zbog čega će poglavlje 27 biti jedno od najtežih u pristupanju Evropskoj uniji. Toj lošoj
statistici sigurno će doprineti i situacija kvaliteta vazduha u Valjevu.

Milena Kuzmanović

 

 

Link to comment

aircare daje manje rezultate od realt time aqi već nekoliko dana i pored očigledne magle koja je i dalje prisutna

 

ako su varijacije na istoj aplikaciji, onda može da zavisi i od sata merenja, vetra u tom trenutku itd

mada gledam na real time aqi istoriju po satima, retko da baš toliko varira

Edited by Ravanelli
Link to comment

Godišnje u Srbiji od zagađenog vazduha umre oko 6,500 

 

u saobraćaju nas pogine nešto ispod 600

 

dakle oko 10 puta više ljudi država izgubi od zagađenja, nego od saobraćaja oko kog se toliko cima da popravi od klada su počeli da prate statistiku

 

 

 

 

 

SMRTI OD ZAGAĐENAJ VAZDUHA U 2016 - ~6,592

 

Untitledbe490ef08d6791b3.jpg

http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0020/412742/Health-impact-pollution-Serbia.pdf?ua=1

 

 

 

 

SMRTI ZBOG SAOBRAĆAJKI ~600

 

 

20190425094702-broj-pog-lic.png

https://www.abs.gov.rs/sr/analize-i-istrazivanja/statistika-i-analize/trendovi

Edited by Ravanelli
Link to comment

juče na FB videla drugarica. poljska ima isti problem kao srbija sa niskokalorijskim ugljem i velikim udelom termoelektrana u proizvodnji struje

 

FB_IMG_1579521038652.md.jpg

Edited by Ravanelli
Link to comment
5 hours ago, kud u maglu Simoviću said:

umene 83 isto nbg

nešto ne štima kod tih aplikacija

 

Ne da ne stima nego je totalna nebuloza da se oslanjas na aplikaciju koja podatke o zagadjenju i merenjima crpi sa tacno kog izvora

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...