Jump to content
IGNORED

Permanentna kriza domaće ekonomije


Lord Protector

Recommended Posts

 

:ajde: Jel da se strpim još malo, biće bolje 2015...16...18... treći, peti, nepar?

 

A ovo drugo, to okači mački o rep. Bez privrede i para nema politike, nema kulture, nema ničega. Ekonomska moć je preduslov svega ostalog, od kad je sveta i veka.

Uvek mozes da pokrenes revoluciju ili da odes u svet, sto dalje, kao ja.

 

Za ovo drugo, good luck, sta da ti kazem. Ima sadnica s parama u krosnji, to je zadnji hit za nestrplive.

Link to comment
  • Replies 2.6k
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Tribun_Populi

    485

  • Luther

    345

  • Prospero

    230

  • Lord Protector

    215

Top Posters In This Topic

Posted Images

Uvek mozes da pokrenes revoluciju ili da odes u svet, sto dalje, kao ja.

Za ovo drugo, good luck, sta da ti kazem. Ima sadnica s parama u krosnji, to je zadnji hit za nestrplive.

 

To je lepo, hvala ti ko sreskom načelniku bratu.

Link to comment

To me podseća na onu urbanu legendu kad je žena uhvatila muža u švaleraciji, a on je pita "ma draga, jel ti veruješ svojim očima ili meni?"

 

 

-----------

 

U ovom slučaju možeš da veruješ i očima i meni i svim mogućim domaćim i stranim podacima. A ti veruj u šta hoćeš, verovatno to  ne bi  bila načudnija stvar u koju ljudi veruju. 

Link to comment

Jednako je važan, ako ne i važniji, izolovan i u dobroj meri zaštićen položaj organizacija

koje dolaze kao nosioci i plod SDI u odnosu na domaću vlast i njene organe i organi

zacije. Jasno je da te organizacije u stranom vlasništvu nisu pod patronatom ovdašnjih

političkih veličina i da mogu da budu, a i jesu, visoko otporne na njihove eventualne

intervencijske upade. Može se prihvatiti i ocena da se domaći politički direktorijum i

ne usuđuje da krene u nekakvo mešanje u poslovanje kompanija koje su ovde kao akteri

i produkt SDI jer ih njihovo vlasničko poreklo drži na bezbednoj institucionalnoj uda

ljenosti. Njihov imunitet na politički voluntarizam i prateće nasilje dragocena je kom

ponenta u domaćem ekonomskom sistemu. Imati u privredi jedno pozamašno ostrvo

izolovano i zaštićeno od političkih uticaja ogromna je, neprocenjiva prednost za ovu

privredu. Na segmentu koji pokrivaju SDI izbegnute su štete od političkog uplitanja u

poslovne procese, a njihova neupitna nezavisnost od politike može da produkuje zdrav

demonstracioni efekat i na domaće subjekte: lakše se suprotstaviti političkom nasilju ako

u postojećem ambijentu deluju organizacije koje su na takvo nasilje u visokom stepenu

rezistentne.

 

http://nde.ekof.bg.ac.rs/zbornici/2017/Strane%20direktne%20investicije%20i%20privredni%20rast%20u%20Srbiji.pdf

 

Evo malo da se napojimo sa izvora mudrosti, skroz svežeg i pitkog, ovogodišnjeg. Ništa subvencije za otvaranje novih radnih mesta, ništa spiskovi za zapošljavanje i kooperantski poslovi podobnima, ništa IMT, to se u ovom lalalendu ne dešava. Stranci su špricani od korupcije polivalentnom vakcinom, razvili su 1 imunitet.

 

Meni ne ali i Đinđiću, Živkoviću, Koštunici, CvetovićTadiću Dačiću.

 

Svakako, da se gospoda ne uvrede. Dubok naklon.

 

edit: da budem pravičan prema autoru, koriguje on sam sebe kasnije u pogledu subvencionisanja i ističe to kao nepoželjni model, ali ne baš najsrećnije. Elem, u radu se nalazi i ono što je suština cele priče.

 

 

Najvažnija činjenica u vezi sa ulogom koju bi priliv stranog kapitala, a u tom kontekstu

SDI, mogao da odigra a koju u visokom stepenu već i igra, jeste upravo pomenuta niska

akumulativna sposobnost ovdašnje privrede i permanentni nedostatak akumulacije za

finansiranje privrednog razvoja. Jedna računica u sopstvenoj režiji za dovoljno reprezen

tativan period 2001-2013. to otkriva više nego frapantno i poražavajuće. Metodologija

kojom je ta računica izvedena veoma je jednostavna: od serije investicionih stopa (učešća investicija u BDP) oduzeta je serija učešća deficita spoljnotrgovinskog bilansa u istom makroekonomskom agregatu. Budući da taj deficit – a ne deficit platnog bilansa koji

sadrži krupnu stavku faktorskih dohodaka (poglavito doznake radnika iz inostranstva)

– otkriva intenzitet akumuliranja udomaćoj privredi, odgovarajuća razlika predstavlja pravu meru akumulativne sposobnosti privrede.

 

Mera domaće akumulacije dobijena na taj način doslovno je poražavajuća. Od 13 godina obuhvaćenih navedenim periodom stopa akumulacije je negativna u čak 9 godina; u jednoj godini (2011) ona se oformila na nultom nivou, a samo u tri godine (od kojih su dve najskorije, 2012. i 2013. sa stopama od 1,2% i 6,5%, kada je zahvaljujući ubrzavanju izvoza došlo da smanjenja deficita) ta stopa je pozitivna. Najniže stope u toj seriji predvidivo su registrovane na samom

početku posmatranog vremenskog intervala: u 2001. 2002. i 2004. one su iznele – 11,4,

- 11,0 i – 11,3%! Prosta aritmetička sredina ove nemile i u našoj socijalističkoj prošlosti

nezamislive serije stopa akumulacije iznosi –3,5%. Postoje i alternativne procena koje su

daleko od ohrabrujućih i daju povoda za jednaku zabrinutost. Begović (2016, ss. 12-13)

u jednom još neobjavljenom članku prenosi procene stope akumulacije za Srbiju koje je

dala Svetska banka i koje u periodu 2001-2015. variraju u obespokojavajuće skromnom

intervalu od 3,1-8,0 %. Prosta aritmetička sredina tih indikatora iznosi 4,8%.

Značaj i potencijalni učinak SDI već je višekratno istaknut, ali ovde valja naglasiti da

teorijska analiza i empirijska saznanja nedvosmisleno sugerišu da efikasan i trajno održiv razvoj

može da počiva samo na domaćoj akumulaciji i da je za koliko-toliko uspešan razvoj potrebna stopa akumulacije od najmanje 15%. Zaključak se nameće sam po sebi: uzimajući Begovićeve podatke kao povoljnije, domaća stopa akumulacije nije ni na zabrinjavajuće pozicioniranoj trećini neophodnog minimuma akumulacije kakav se nameće kao imperativ za tempo rasta koji bi u međunarodnoj komparativnoj perspektivi mogao da se prihvati kao primeren. Uz tako osakaćenu akumulacionu sposobnost priliva kapitala pokazuje se bezmalo kao razvojna pa i egzistencijalna nužnost i sam taj činilac dovoljan je da opravda ozbiljno okretanje prema dopunskim stranim izvorima finansiranja.

 

Tu je ključ.

Edited by Tribun_Populi
Link to comment

Evo malo da se napojimo sa izvora mudrosti, skroz svežeg i pitkog, ovogodišnjeg. Ništa subvencije za otvaranje novih radnih mesta, ništa spiskovi za zapošljavanje i kooperantski poslovi podobnima, ništa IMT, to se u ovom lalalendu ne dešava. Stranci su špricani od korupcije polivalentnom vakcinom, razvili su 1 imunitet.

 

-------

 

 

Znači ne valjaju ni SDI. Bolje je bez njih. Dobro.

Link to comment

Na osnovu čega si to zaključio?

Pa kazes pokazuju statistike i strane i domace i ja ti verujem.  Inace upravo sad dosao kod mene radnik iz fabrike pored, Janko, kaze gazda mu ne isplacuje platu, zajebava ga, ceka po mesec dva, daje mu koliko mu dune. Sad je prebirao zadnji dinar da kupi nesto da jede i bio kratak. Gazda mu je cusnuo 15 000 hiljada kada je ovaj pre dva dana iz protesta iseko vene na jednoj ruci i pretio da ce da napravi skandal i da se ubije. Dobio je pare(idalje ne sve) al sad  je u problemu jer nece vise da mu previjaju ruku u domu zdravlja barajevo jer nema knjizicu, a ni tetanus nije primio. Nije ni prijavljen a pare je vec dao da vrati sitne dugove i crte po radnjama i prijateljima

 

Ali to je izolovani , pojedinacni anegdotalni primer koji  je nistavan kada se gleda sira slika koju ti pominjes, pa sam mu  prijateljskim glasom rekao Uvek mozes da pokrenes revoluciju ili da odes u svet u svojim 50tim. 

Link to comment

 

-------

Ali to je izolovani , pojedinacni anegdotalni primer koji  je nistavan kada se gleda sira slika koju ti pominjes.....

 

Koju sve relevantne  domaće i međunarodne institucije potvrđuju. Ali i tebi je očigledno jasno da anegdotalni pristup nije dobar kada se govori o makroekonomiji. A ze te tužne priče srpske tranzicije otvori poseban topik pa pa ih tamo ređaj.

 

Nego ko je pominjao svetlo na kraju tunela?

Edited by Luther
Link to comment

Sta si sad zabagovao  , jel situacija sve bolja i bolja? Statisticki kazes ti, i nepobitno. Ok, zar to nije svetlo na kraju tunela?? Zar to nije tracak nade u ovoj postsocijalistickoj ekonomiji opterecenoj redistribucijom :( 

Link to comment

Sta si sad zabagovao  , jel situacija sve bolja i bolja? Statisticki kazes ti, i nepobitno. Ok, zar to nije svetlo na kraju tunela?? Zar to nije tracak nade u ovoj postsocijalistickoj ekonomiji opterecenoj redistribucijom :(

 

Svetlo i tunel (koji je mnooogo veliki) si sam izmislio,pa se sam i igraj u njemu. Pošto očigledno izvlačiš pogrešne zaključke iz onoga što čitaš ili samo troluješ ko zna.

Link to comment

Znači ne valjaju ni SDI. Bolje je bez njih. Dobro.

 

ali ovde valja naglasiti da teorijska analiza i empirijska saznanja nedvosmisleno sugerišu da efikasan i trajno održiv razvoj

može da počiva samo na domaćoj akumulaciji i da je za koliko-toliko uspešan razvoj potrebna stopa akumulacije od najmanje 15%.

 

...iliti dobre su one kao suplement, nikako kao okosnica ekonomske politike.

Link to comment

u cro radim sa firmom koja je cerka

 

njena majka ima 300 milijuna evra godisnje i nista ne radi, samo zatvara fakture

 

u srbiji nema veletrgovine koja se ne izdrzava zatvaranjem potrazivanja, narocito prehrambene industrije

 

statistike se ne bave takvima detaljima, a jako je bitno sto je svake godine toga sve vise

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...