Jump to content
IGNORED

NATO


bigvlada

Recommended Posts

Ovo povećanje NATO konvencionalnih snaga protiv Rusije na istoku Evrope je velika taktička glupost, jer ide paralelno sa postavljanjem strateškog protivraketnog štita. Trebali su samo da se zadrže na instalaciji protivraketnog sistema, konvencionalne snage ne predstavljaju nikakvu zaštitu u slučaju napada Rusije, imaju samo propagandni karakter. Ali taj propagandni karakter namenjen istočnoevropskim članicama ima druge reperkusije, a jedna od najvažnijih je ta da je priča o tome da je protivraketni štit namenjen za odbranu od eventualnog iranskog napada demantovana in situ. Niko normalan više ne veruje u tako nešto.

 

Глупост је што су тамо послали јединице снаге чете извиђача. И друга је што би се у граничним појасима поновио сценарио из Украјине, где је војска од мале помоћи.

 

Конценционалне снаге и те како јесу битне, јер је велико питање да ли би НАТО употребио нуклеарно оружје у случају рата у прибалтичким републикама, Пољској и сл. Да пређу немачку границу сигурно би, али дотле тешко.

 

Link to comment

Relevantno je jer demokratske drzave retko ratuju izmedju sebe i generalno postuju ugovore kroz institucije.

pa nije bitan mir među demokratijama nego mir uopšte. to što su demokratije među sobom mirne ne govori puno o globalnom stanju.

 

teorija demokratskog mira ima jedan vrlo zajeban korolar a to je da implicitno kaže da globalnog mira nema dok svi ne postanu demokratije, a to naravno znači rat demokratija protiv ostalih, i to smo na ovaj ili onaj način gledali zadnjih decenija.

 

norme važe unutar demokratskog kluba (zato što ih članice donose po svojoj meri) a članice kluba su spremne da ih krše u relacijama sa ne-članicama, jer su ne-članice nedemokratske i implicitno nemaju puni legitimitet.

 

takođe, samo postojanje nedemokratskih članica pokazuje da je globalni sistem labilan, da nedemokratije ugrožavaju ne mir nego naš demokratski mir, i da im se stoga zadaju limiti ponašanja (implicitni manjak spoljnopolitičkog legitimiteta) koje silom i po osećaju sopstvene potrebe nameću članice demokratskog kluba. time naravnmo aktivno ugrožavaju univerzalni mir (nebitno da li ga aktivno ugrožavaju i nedemokratske članice).

 

drugim rečima - takva teorija ima svoju povratnu petlju koja destabilizuje čitav sistem kroz princip delegitimizacije ostalih učesnika u globalnom poretku.

 

 

trećim rečima - malo smanji gas sa tim tezama, jasno je svima da je lepše živeti u holandiji nego azerbejdžanu, no to ne znači da se takvo merilo može primenjivati kao esksplanatorni alat u širem smislu.

Edited by Prospero
Link to comment

pa nije bitan mir među demokratijama nego mir uopšte. to što su demokratije među sobom mirne ne govori puno o globalnom stanju.

 

teorija demokratskog mira ima jedan vrlo zajeban korolar a to je da implicitno kaže da globalnog mira nema dok svi ne postanu demokratije, a to naravno znači rat demokratija protiv ostalih, i to smo na ovaj ili onaj način gledali zadnjih decenija.

 

norme važe unutar demokratskog kluba (zato što ih članice donose po svojoj meri) a članice kluba su spremne da ih krše u relacijama sa ne-članicama, jer su ne-članice nedemokratske i implicitno nemaju puni legitimitet.

 

takođe, samo postojanje nedemokratskih članica pokazuje da je globalni sistem labilan, da nedemokratije ugrožavaju ne mir nego naš demokratski mir, i da im se stoga zadaju limiti ponašanja (implicitni manjak spoljnopolitičkog legitimiteta) koje silom i po osećaju sopstvene potrebe nameću članice demokratskog kluba. time naravnmo aktivno ugrožavaju univerzalni mir (nebitno da li ga aktivno ugrožavaju i nedemokratske članice).

 

drugim rečima - takva teorija ima svoju povratnu petlju koja destabilizuje čitav sistem kroz princip delegitimizacije ostalih učesnika u globalnom poretku.

 

 

trećim rečima - malo smanji gas sa tim tezama, jasno je svima da je lepše živeti u holandiji nego azerbejdžanu, no to ne znači da se takvo merilo može primenjivati kao esksplanatorni alat u širem smislu.

Mir je vazan ali ne i mir po svaku cenu - to je lekcija naucena 1938./39.

Teorija demokratskog mira je sasvim lepo integrisala Kinu (i citav niz drugih) iako od nje globalno na duzi rok priozlaze mozda i veci rizici od Rusije.

Takodje, period Hladnog rata jeste bio relativno miran i stabilan u Evropi a ako danasnji Kremlj ne igra po pravilima, ne vidim u cemu je problem ponovo zatvoriti moderniju verziju te zavese.

Ako nisu ukapirali da ih to nije usrecilo posle 40 godina i da sada imaju jos mnogo manji kapacitet da namecu svoja pravila, mozda ce ukapirati kad dodje sledeca 1989.

Link to comment

 

Primer necega sto nije stvar opsteg znanja. 

A ko je govorio o opštem znanju?

Ja sam pomenuo osnovno znanje o problematici obrazovanja, koje je neohodno da bi se o tome diskutovalo.

Ne znam kako je kod vas u dimenziji X, ali na planeti zemlji je podela rada takva da je potrebno da veliki broj ljudi bude specijalizovano u odredjenoj oblasti. Tu nema nista lose samo je potrebno naci balans izmedju opsteg obrazovanja i specijalizacije i pustiti ljude da u skladu sa svojim interesima i potrebom trzista traze nisu na koju ce se fokusirati.
 

I u našoj dimenziji situacija je slična i tu manje-više nema ništa problematično, problem je u onom balansu koga stalno zazivaš.

Balansa ne može biti i neće ga biti dok god se obrazovna strategija formira po zahtjevima tržišta i dok god se i na sam školski sistem posmatra kao na tržište obrazovnih usluga, a na školu kao davaoca obrazovnih usluga.

 

Tržištu jednostavno nije potreban ni Platon, ni Herodot, ni Šekspir, ni Dostojevski ... ni bilo šta drugo što nije praktično, korisno i konkurentno.

Mozes, googlaj i pisi ali ja te carsave svakako necu citati. Mozda se nadje neko ko se opste obrazovao dovoljno da ima visak vremena da s tobom o tome polemise.

Guglati :lolol: ... nije u redu da na druge projektuješ tu svoju "blagoslovljenu" situaciju u kojoj se nalaziš.

 

Link to comment

I u našoj dimenziji situacija je slična i tu manje-više nema ništa problematično, problem je u onom balansu koga stalno zazivaš.

 

Balansa ne može biti i neće ga biti dok god se obrazovna strategija formira po zahtjevima tržišta i dok god se i na sam školski sistem posmatra kao na tržište obrazovnih usluga, a na školu kao davaoca obrazovnih usluga.

Tržištu jednostavno nije potreban ni Platon, ni Herodot, ni Šekspir, ni Dostojevski ... ni bilo šta drugo što nije praktično, korisno i konkurentno

Ovde gresisi iz dva razloga:

 

1. Posto ljudi nisu roboti njih ipak interesuje i Platon i Herodot TS Elliot, i Sekspur i Dostojevski i Kipling itd Sve ono sto nas cini ljudima.

 

2. Uostalom mislim da ne razumes zaposljavanje. Pre mesec dva smo intervjuisali klince za poziciju analysta. Klinci od po 23-24 godine koji ce dve godine provesti radeci po 80+ sati nedeljno. Podrazumeva se da su pametni i sposobni i da imaju osnovno znanje iz finansija. U suprotnom ne bi preziveli. Ali posao ce nauciti kada pocnu da rade a ono sto nas je vise interesovalo jeste to da li imaju interesantnu licnost. Pa sam tako intervjuisao decka kojem je minor bila filozofija i sa kojim sam mogao da pricam na tu temu i dobio je pozitivnu preporuku od mene i treba da pocne za par nedelja. Dolazi nam i jedan koji je zavrsio englesku knjizevnost. Vrlo limitirano znanje iz finansija.

Edited by Eraserhead
Link to comment

Ovde gresisi iz dva razloga:

 

1. Posto ljudi nisu roboti njih ipak interesuje i Platon i Herodot TS Elliot, i Sekspur i Dostojevski i Kipling itd Sve ono sto nas cini ljudima.

 

2. Uostalom mislim da ne razumes zaposljavanje. Pre mesec dva smo intervjuisali klince za poziciju analysta. Klinci od po 23-24 godine koji ce dve godine provesti radeci po 80+ sati nedeljno. Podrazumeva se da su pametni i sposobni i da imaju osnovno znanje iz finansija. U suprotnom ne bi preziveli. Ali posao ce nauciti kada pocnu da rade a ono sto nas je vise interesovalo jeste to da li imaju interesantnu licnost. Pa sam tako intervjuisao decka kojem je minor bila filozofija i sa kojim sam mogao da pricam na tu temu i dobio je pozitivnu preporuku od mene i treba da pocne za par nedelja. Dolazi nam i jedan koji je zavrsio englesku knjizevnost. Vrlo limitirano znanje iz finansija.

Svaki nazovi sistem koji od klinca od po 23-24 godine starosti ocekuje da radi 80+ sati nedeljno je kurac sistem.

A sistem koji lika poput tebe navede da napises boldovano je jos veci kurac.

A ponajveci ud je sto ti izgleda zaista verujes da si sistemski osposobljen da procenis da li neko ima interesantnu licnost  :isuse:

Doduse, kod tebe se vide rudimentarni ostaci evropskog, pa te tako evropska obrazovna savest naterala da Platona, Dostojevskog i ostale svrstas u ono sto nas cini ljudima...

Rezultat cele papazjanije koju ovde pokusavas da promovises kao ideal su neki novi Keksiji, ako se i toliko dobaci  :fantom:

Link to comment

Ovde gresisi iz dva razloga:

 

1. Posto ljudi nisu roboti njih ipak interesuje i Platon i Herodot TS Elliot, i Sekspur i Dostojevski i Kipling itd Sve ono sto nas cini ljudima.

 

2. Uostalom mislim da ne razumes zaposljavanje. Pre mesec dva smo intervjuisali klince za poziciju analysta. Klinci od po 23-24 godine koji ce dve godine provesti radeci po 80+ sati nedeljno. Podrazumeva se da su pametni i sposobni i da imaju osnovno znanje iz finansija. U suprotnom ne bi preziveli. Ali posao ce nauciti kada pocnu da rade a ono sto nas je vise interesovalo jeste to da li imaju interesantnu licnost. Pa sam tako intervjuisao decka kojem je minor bila filozofija i sa kojim sam mogao da pricam na tu temu i dobio je pozitivnu preporuku od mene i treba da pocne za par nedelja. Dolazi nam i jedan koji je zavrsio englesku knjizevnost. Vrlo limitirano znanje iz finansija.

 

A ovo boldovano je spomenuto tek onako usput, kao nešto najnormalnije, što se podrazumeva.

Link to comment

A ovo boldovano je spomenuto tek onako usput, kao nešto najnormalnije, što se podrazumeva.

To je valjda da protestantska etika  :fantom:

Link to comment

A ovo boldovano je spomenuto tek onako usput, kao nešto najnormalnije, što se podrazumeva.

 

Tako se proizvodi kadar kakav im treba. Ne pričamo o radnicima u fabrici.

Link to comment

Pa da, 40 časnovna radna nedelja je za slabiće, pravi ljudi rade 80+ sati...:fantom:

 

Sere mi se od takvog pogleda na svet, i to kažem ja, koji radim 60+ sati uglavnom... Tih 80+ je ponižavanje ljudi...

Link to comment

Pa da, 40 časnovna radna nedelja je za slabiće, pravi ljudi rade 80+ sati... :fantom:

 

Sere mi se od takvog pogleda na svet, i to kažem ja, koji radim 60+ sati uglavnom... Tih 80+ je ponižavanje ljudi...

 

Tih 80 sati "rada" je tu da isformatira mozgove i pokaže da li dobro fituješ sa ostatkom tima za kockanje komoditijima, ušteđevinama ljudi i tako to.

Link to comment

Sere mi se od takvog pogleda na svet...

+1

Nije ovde stvar samo u brojanju radnih sati: naravno da ima perioda i potreba da se radi konjskitm, zavisno od nuzde, motivacije, potrebe, jal na gradjevini, jal za kompjuterom, jal kao ministar.

Ovde je svinjarija sto se sistem koji ocekuje da 23-24-godisnjak radi 80+ sati nedeljno i to sistemskitm pokusava da proda kao idelalan model.

Sistem koji pre svega promovise besomucnu, do apsurda dovedenu kompetitivnost i ciji je cilj da na kraju od hiljada takvih izbaci jednog velikog i uspesnog, dok ostale ispljune u poprilicno olupinastom agregatnom stanju.

Link to comment

+1

Nije ovde stvar samo u brojanju radnih sati: naravno da ima perioda i potreba da se radi konjskitm, zavisno od nuzde, motivacije, potrebe, jal na gradjevini, jal za kompjuterom, jal kao ministar.

Ovde je svinjarija sto se sistem koji ocekuje da 23-24-godisnjak radi 80+ sati nedeljno i to sistemskitm pokusava da proda kao idelalan model.

Sistem koji pre svega promovise besomucnu, do apsurda dovedenu kompetitivnost i ciji je cilj da na kraju od hiljada takvih izbaci jednog velikog i uspesnog, dok ostale ispljune u poprilicno olupinastom agregatnom stanju.

 

Mislim da nije poenta u proizvodnji jednog velikog i ostalih u olupina stanju, mada svakako kao nusprodukt ima dosta tih što ih ispljunu olupinaste.

Ovo je između ostalog i dobar način da se isfiltriraju ljudi sa raznim poremećajima ličnostima za finansijski sektor.

Link to comment

Možda će dobar deo tih osamdeset sati da pričaju o Platonu i Dostojevskom, vidiš da su potrebne interesantne ličnosti...

Link to comment
×
×
  • Create New...