CPP Posted November 1, 2016 Posted November 1, 2016 Nikada nisam ulagao u papirice na kojima pise da imam zlato. A ne vidim smisao diskusije u kojoj nepoznati covek koji dolazi i odlazi iznosi netacne tvrdnje o tebi. Dobro je da si primetio da su netacne (u smislu da su preterane) tvrdnje u izvesnoj meri uvredljive. Naravno, takodje ces primetiti u postu na koji si reagovao nisi prozvan ti nego neki likovi koji rade to sto tamo pise. A ja cu se sloziti s tobom da je to jednako preteran i uvredljiv (saht, gomila) opis, kao i ono sto si ti okacio u postu pre toga, cak i ako nisi direktno prozvan. Jednostavnije receno, moze svako da se popne na hoklicu i kenja po ovcama karikirajuci njihov zivotni izbor.
noskich Posted November 1, 2016 Author Posted November 1, 2016 (edited) zivotni izbor. Problem je u tome sto to nije izbor. To je i sustina teksta. A cilj i jeste da izgleda kao da jeste izbor. Edited November 1, 2016 by noskich
CPP Posted November 1, 2016 Posted November 1, 2016 Zasto nije izbor? Ima neka relevantna statistika koliko ljudi tako zivi a nece i nema bas nikakvu alternativu?
eumeswil Posted November 1, 2016 Posted November 1, 2016 Zasto nije izbor? Ima neka relevantna statistika koliko ljudi tako zivi a nece i nema bas nikakvu alternativu? Ima statistika o posledicama takvog načina života: http://www.salon.com/2013/08/26/how_our_society_breeds_anxiety_depression_and_dysfunction_partner/ http://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/features/teenage-mental-health-crisis-rates-of-depression-have-soared-in-the-past-25-years-a6894676.html Koncept "mentalnog zdravlja“ u modernom društvu je najvećim delom određen time u kojoj se meri osoba ponaša u skladu sa očekivanjima sistema™, a da pri tom ne pokazuje simptome stresa. A za širi kontekst i uzroke videti Vebera, Habernasa i ekipu. Democratic systems attempt to remedy qualitative concerns (such as racial discrimination) with rationalized, quantitative means (for example, civil rights legislation). Weber described the eventual effects of rationalization in his Economy and Society as leading to a "polar night of icy darkness", in which increasing rationalization of human life traps individuals in an "iron cage" (or "steel-hard casing") of rule-based, rational control. https://en.wikipedia.org/wiki/Rationalization_(sociology) No one knows who will live in this cage (Gehäuse) in the future, or whether at the end of this tremendous development entirely new prophets will arise, or there will be a great rebirth of old ideas and ideals, or, if neither, mechanized petrification, embellished with a sort of convulsive self-importance. For the “last man” (letzten Menschen) of this cultural development, it might well be truly said: “Specialist without spirit, sensualist without heart; this nullity imagines that it has attained a level of humanity (Menschentums) never before achieved” [Weber 1904–05/1992, 182: translation altered] Roughly put, taking place in all areas of human life from religion and law to music and architecture, rationalization means a historical drive towards a world in which “one can, in principle, master all things by calculation” [Weber 1919/1946, 139]. For instance, modern capitalism is a rational mode of economic life because it depends on a calculable process of production. This search for exact calculability underpins such institutional innovations as monetary accounting (especially double-entry bookkeeping), centralization of production control, separation of workers from the means of production, supply of formally free labour, disciplined control on the factory floor, and other features that make modern capitalism qualitatively different from all other modes of organizing economic life. The enhanced calculability of the production process is also buttressed by that in non-economic spheres such as law and administration. Legal formalism and bureaucratic management reinforce the elements of predictability in the sociopolitical environment that encumbers industrial capitalism by means of introducing formal equality of citizenship, a rule-bound legislation of legal norms, an autonomous judiciary, and a depoliticized professional bureaucracy. Further, all this calculability and predictability in political, social, and economic spheres was not possible without changes of values in ethics, religion, psychology, and culture. Institutional rationalization was, in other words, predicated upon the rise of a peculiarly rational type of personality, or a “person of vocation” (Berufsmensch) as outlined in the Protestant Ethic. The outcome of this complex interplay of ideas and interests was modern rational Western civilization with its enormous material and cultural capacity for relentless world-mastery. http://plato.stanford.edu/entries/weber/
magi Posted November 2, 2016 Posted November 2, 2016 Meni nekad vise odgovara voz a nekad kola. Najlakse je reci da je druga strana izmanipulisana, da je isprogramirana i njena negativna reakcija i to sve u svetu gde ni obicna zgrada ne moze da se napravi po planu. Sent from my SM-G930F using Tapatalk
Aineko Posted November 2, 2016 Posted November 2, 2016 Fora sa vlasnistvom je sto mozes da prodas nekretninu za recimo 500 000 (100 000 depozit i 150 000 kamate) umesto da iznajmljujes gajbu 25 godina i sipas 500 000 Sent from my SM-G930F using Tapatalk ta racunica radi samo donekle. kad smo bivsi i ja nesto bili u fazonu da razmisljamo na tu temu, ispostavilo se da (zbog suludih cena u AUS) ta racunica pada u vodu kad u nju ubacis i lifestyle koji zelis da imas. tj., ja placanjem rente imam bolji lifestyle nego da nesto kupim, jer bi to gde bih ja volela da nastavim da zivim, a ne da se selim ko zna gde, bilo skuplje od tih 500k (da ne pricam o stednji za depozit). svakom svoje. ja se mozda uskoro selim iz AUS, ali i bez toga mi ne bi padalo na pamet da ovde nesto kupujem.
eumeswil Posted November 2, 2016 Posted November 2, 2016 (edited) Meni nekad vise odgovara voz a nekad kola. Najlakse je reci da je druga strana izmanipulisana, da je isprogramirana i njena negativna reakcija i to sve u svetu gde ni obicna zgrada ne moze da se napravi po planu. Pa to je suština. Pojava industrijskog/finansijskog kapitalizma, urbanizacija i masovno društvo kreiraju nove primere oskudice: vremena prostora tišine svežeg vazduha zelenila ispravne vode za piće nekontaminirane hrane itd. Određena dobra koja su nekada bila dostupna svima sada dobijaju luksuzni status, dok masovno proizvedene stvari postaju nova normalnost. Taj fenomen gde prava na imovinu, rad, odmor, zdravlje, obrazovanje, kulturu itd, na prvi pogled deluju da predstavljaju individualni i kolektivni napredak i koji dobija oličenje u institucijama, je u stvari dvoznačan i može se posmatrati iz druge perspektive gde predstavlja nešto sasvim suprotno: nema prava na X sve dok X ne postane nešto čega nema za sve i privilegija jednih na račun drugih. Nema prava na rad sve dok rad nije prestao da pripada pojedincu i postao roba koja se razmenjuje u sistemu podele rada; nema prava na imovinu sve dok zemlje nema za sve. Pravo na X označava simptom gubitka X kao konkretnog, prirodnog dobra i tranziciju ka statusu fakin’ robe i nejednake društvene raspodele. Edited November 2, 2016 by miki.bg
noskich Posted November 2, 2016 Author Posted November 2, 2016 Miki, sve tacno samo mislim da nije najsrecnije koristiti termin pravo, pre bih rekao ekskluzivitet. Jer ti imas pravo na zivot, ali to pravo nema ekskluzivni karakter. Dok u slucaju privatne svojine, ekskluzivitet je sustina koncepta. Nesto je moja svojina upravo zato sto iskljucujem sve ostale. Pravo na rad mu tu dodje najklizavije, jeste imas pravo da se prostituises, to jest da slobodno prodajes sebe na trzistu, ali ako za tobom nema potraznje onda nema ni prodaje. Kupac diktira rad. "in creating a notion of dominium, then, and thus creating the modern principle of absolute private property, what Roman jurists were doing first of all was taking a principle of domestic authority, of absolute power over people, defining some of those people (slaves) as things, and then extending the logic that originally applied to slaves to geese, chariots, barns, jewelry boxes, and so forth..." - David Graeber
noskich Posted November 2, 2016 Author Posted November 2, 2016 placanjem rente imam bolji lifestyle nego da nesto kupim, jer bi to gde bih ja volela da nastavim da zivim, a ne da se selim ko zna gde, bilo skuplje od tih 500k (da ne pricam o stednji za depozit). svakom svoje. ja se mozda uskoro selim iz AUS, ali i bez toga mi ne bi padalo na pamet da ovde nesto kupujem. Ako je u pitanju metropolitan lifestyle, inner city, sa lepim pogledom, shoping centrima, javnim prevozom i popularnim restoranima i kafeima na nekoliko minuta onda to jeste tako. Ali za porodicu sa decom za koju je veci prostor pozeljan i dalje ima povoljnih suburban krajeva, ali ne u Sidneju. Najbolji odnos cene i kvaliteta zivota je u predgradjima Brizbena i Adelejda, a Brizben je moj favorit. Za 200-300 hiljada se moze kupiti dobra parcela od 600-700 metara kvadratnih sa trosobnom kucom od oko 100 kvadrata. I sve to na ispod 10 minuta voznje do shoping centara, javnog prevoza, skola i ostalog.
Venom Posted November 3, 2016 Posted November 3, 2016 Sta ce ti shopping center ako imas dobru parcelu s bastom?
zmanic Posted November 3, 2016 Posted November 3, 2016 Za rasadni materijal. Tamo se seme ne prodaje ako nije GMO.
Aineko Posted November 3, 2016 Posted November 3, 2016 Ako je u pitanju metropolitan lifestyle, inner city, sa lepim pogledom, shoping centrima, javnim prevozom i popularnim restoranima i kafeima na nekoliko minuta onda to jeste tako. Ali za porodicu sa decom za koju je veci prostor pozeljan i dalje ima povoljnih suburban krajeva, ali ne u Sidneju. Najbolji odnos cene i kvaliteta zivota je u predgradjima Brizbena i Adelejda, a Brizben je moj favorit. Za 200-300 hiljada se moze kupiti dobra parcela od 600-700 metara kvadratnih sa trosobnom kucom od oko 100 kvadrata. I sve to na ispod 10 minuta voznje do shoping centara, javnog prevoza, skola i ostalog. nesto slicno, ali ne bas tako. tj ne bas sam cbd sa shopping centrima (sto si bas zapeo za njih lol), nego krajevi tipa Ultimo (ili South Yarra u Melbournu) gde mi je sve sto mi najcesce treba u krugu od ~5km, koje ja volim da otpesacim (ja bas volim da zivim bez auta). Za mene je to idealno i nema tih para za koje bih se selila negde dalje. i opet svakom svoje, ali ono sto sam ja videla od zivota u predgradjima gde kad imas decu tinejdzere uglavnom im izigravas taxi service jer je kuca previse daleko od vozne stanice - nope. nope, nope, nope...
noskich Posted November 3, 2016 Author Posted November 3, 2016 (edited) Sta ce ti shopping center ako imas dobru parcelu s bastom? Ja imam parcelu 1480 m², nego je prica iz perspektive mejnstrima. Tri stvari se gledaju u Australiji, koliko daleko od shopping centra, skole i javnog prevoza. Sveto trojstvo. Edited November 3, 2016 by noskich
noskich Posted November 3, 2016 Author Posted November 3, 2016 kad imas decu tinejdzere uglavnom im izigravas taxi service jer je kuca previse daleko od vozne stanice - nope. nope, nope, nope... A mozes i da im das bicikle na raspolaganje.
Recommended Posts
Create an account or sign in to comment
You need to be a member in order to leave a comment
Create an account
Sign up for a new account in our community. It's easy!
Register a new accountSign in
Already have an account? Sign in here.
Sign In Now