Jump to content
IGNORED

Grčka - enormni dug, protesti oko mera štednje


Mp40

Recommended Posts

pa bez solidarnosti i bratstva  nema evropske unije.ogolice se to na bogate i nerazvijena podrucja.sve veci jaz,jebeni madzarski  zidovi i slicno.govnati ekonomisti i zaboravni tipovi ce mistifikovati pricu i upirati prst u siromasne i samo neka nastave.

treba disciplinovati vlade da se drze svojih odluka.no to nije zelja bogatuna koji su se  btw sigurno okoristili o pljackanju jedne grcke.jok grcki mozgovi su sami maznuli miljarde.

znaci da ogavni realisti prestanu da zloupotrebljavaju nemacke radnike.shesheljijada i slobodijada su u nemackoj politickoj i ekonomskoj eliti i slicnima u bogatoj evropi a ne u sirizi. najveci saveznici govnara iz brisela su nova demokratija i pasok.ironicno,zar ne?

Link to comment

Ne vidim da su Grci solidarni sa građanima 10ak zemalja EU koje su siromašnije od Grčke, već čekuju transfer i od njih.  :happy:

osiromaseni tesko mogu biti solidarni.a i problematicno je to.

jebote grcki narod je kriv sto je "uzivao" u prevelikim platama i pemzijama??sve sve al ovo je dno.

opet

ovoliki dug i sve ostalo nije bilo moguce bez podrske biznis krugova iz brisela.

sad bi da se ponasaju kao bankari a do jucer smo bili partneri.

i bez linkova upozoravajucih od pre 10 godina,molicu

Link to comment

Mrzim da pričam o narodu.

 

Privatnici, poslovođe, bankari, poreznici, službenici, ćate, fizikalci - da, u proseku su svi imali debelog plusa u "zlatnim godinama". Kada je shit udarilo u fan, najbogatiji su izgubili nešto, aktive, imovine, neke firme, ali nisu gladni i još uvek uživaju u životu. Oni sa donjeg kraja lestvice raspodele, očekivano, not so much.

 

Bankari ti se osmejuju dok uzimaš kredite i možeš da ih otplaćuješ, a šalju ti pajser birgadu kada ne možeš. Je li to nenormalno? Kada je bilo drugačije? 

 

Ko je sprečio grčki demos da iznađe alternative koje će da počiste deo štale? Niko. Obrni-okreni, ako već imaju demokratiju, a imaju, imali su prilike da srede, delimično, svoj ekonomski sistem. Dugovi za porez su oko 70 milijardi evra, verovatno ne može da se naplati ni 10%, ali što se ne naplati tih 10%? Zato što im Merkelova ne da, ili mrski bankari iz Luksemburga? Umetnost mogućeg, a ne sirizistička umetnost nemogućeg a po cenu bankrota.

 

Oni nisu pomogli sami sebi, u domenu mogućeg. I zajebana je situacija, sluđeni su i nemaju više pojma šta, kako i s kim da rade. Sekli su plate i penzije, ali su mnogi (možda i ključni) dispariteti ostali. Ni za to niko sa strane nije odgovoran.

Edited by Prospero
Link to comment
DW Interesi Vašingtona u Grčkoj

Ekonomija Sjedinjenih Država verovatno neće trpeti značajnije posledice zbog grčke dužničke krize. Ali u Vašingtonu ipak strahuju od geopolitičkih posledica ukoliko Grčka, kao članica NATO, napusti evrozonu.

Barak Obama je održao telefonske razgovore s francuskim predsednikom Olandom i nemačkom kancelarkom Merkel u kojima je upozorio koliko je važno da Grčka ostane u evrozoni. Prema većini kalkulacija sa Vol strita, bankrot Grčke bi tek u zanemarljivoj meri pogodio ekonomiju SAD. Ali berzanski indeks Dau Džons je ipak početkom sedmice pao za dva posto. To je najveći pad tog indeksa u protekle dve godine.

Aksel Merk je predsednik preduzeća Merk Investments iz San Franciska. Veruje da bi bankrot mogao da posluži da se trgnu lenji investitori koji proteklih godina nisu morali da snose rizike pri ulaganjima zbog intervencione politike centralnih banaka. „To znači da se grčki bankrot ne može uporediti s bankrotom banke Lehman Brothers iz 2008. godine. Tada je postojala opasnost da propadne čitav finansijski sistem“, kaže Merk za DW. „Ali sada je sasvim drugačija situacija nego 2008. godine ili 2012.“

Od 2012. su u evrozoni sprovedene važne strukturne reforme. Najveći deo grčkih dugova snose sada nadnacionalne institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne banke i Evropske unije. Stoga postoji samo mali rizik da eventualna finansijska propast Grčke probije granice evrozone i proširi se preko Atlantika, smatra Merk. U SAD su stoga iz drugih razloga zabrinuti zbog Grčke.

Brige zbog ponuda iz Rusije

Grčka za vreme ratova u bivšoj Jugoslaviji pokazala kao faktor stabilnosti. Grčka je takođe važna raskrsnica za izbeglice iz Avganistana, Iraka i Sirije. Ukoliko Grčka, dakle, doživi potpunu finansijsku propast i napusti evrozonu, time bi jedan strateški tranzitni region mogao da postane nestabilan.

Grčka za potrebe NATO nadgleda i vazdušni prostor Bugarske i Rumunije

U Vašingtonu postoji i zabrinutost da bi Grčka mogla da se obrati Moskvi i zatražiti finansijsku pomoć te tako mogla da izigra napore Zapada u stvaranju zajedničkog fronta protiv ruske intervencije u Ukrajini. Vladimir Putin je Grčkoj već ponudio finansijsku pomoć tražeći zauzvrat dopuštenje za gasovod koji bi prolazio kroz Grčku. Levičarska vlada u Atini još razmatra ponudu. „Grčka se nalazi u opasnom susedstvu“, kaže Daglas Rediker, bivši predstavnik SAD pri MMF-u. „Jedna od velikih prednosti ulaska Grčke u Evropsku uniju i evrozonu je bila da se Grčka jače poveže za srce Evrope“, navodi Rediker za DW.

Politički gledano Vašington u krizi ima ograničene mogućnosti delovanja. Ali putem odlučujuće uloge u MMF-u Sjedinjene Države mogu indirektno uticati na grčku krizu, procenjuje Rediker. „MMF se izjasnio za delimično opraštanje dugova od strane Evropljana“, kaže Rediker. "Utoliko je MMF za grčku i ostale evropske vlade ujedno prijatelj i neprijatelj.“

SAD se, međutim, verovatno neće javno oglašavati sa nekakvim savetima kako Evropljanima ne bi otežavali rešavanje krize. „Reći će koju prijatnu reč, inače će kao gledaoci pratiti taj teatar“, opisao je Merk američku ulogu u grčkoj krizi i dodao: „Naravno da SAD imaju interes da evropska privreda bude stabilna. Ali ne mogu da odlučuju kako će Grci da vode svoje poslove.“

 

obama-merkel.jpeg

Edited by slow
Link to comment

sprecio ih vrli birokratski sistem .on je reko da je eu krava muzara;korupcija i klijentelizam.kakav crni demos i demokratija?odakle to njima zaostalima?

grcka je greska centralne vlasti,sistemska greska evropske unije.kao i uvek.dok se krstari u bogatstvu, braca smo,cim nastanu problemi..

i ja kazem da jedna vlada mora postovati svoje odluke no jel to moguce bez asistencije tih boljih i vrlinastijih?gde su ti bili pre 2-es godina?bolelo ih je dupe.sad prebacuju stvari na populizam najgori.bahati grci trose vasu tesko zaradjenu kintu.nije prvi put!surovo, no takve skalamerije poput eu  su uvek propadale.paradrzave oslonjene na blagostanju.

vazno je da prestanemo da se lazemo da smo partneri, kolege,braca i slicno.

jebote,sve mi je draza svicarska

Link to comment

http://www.ft.com/cms/s/0/2ba0e056-20cd-11e5-ab0f-6bb9974f25d0.html#ixzz3el2usB9n

 

July 2, 2015 5:04 pm

Greece needs €60bn in new aid, says IMF

Shawn Donnan in Washington and Claire Jones in Frankfurt

 

Greece needs more than €60bn in new financial help over the next three years and faces decades under a daunting mountain of debt that will make it vulnerable to future crises, the International Monetary Fund has warned.

 

In a new analysis that lays out Greece’s economic dilemma in stark terms, the IMF on Thursday called for Europe to grant the country “comprehensive” debt relief, arguing for the doubling of the maturities on its debts from 20 to 40 years.

 

The fund’s assessment is likely to provide succour to the Syriza-led government which is campaigning for a No vote in a referendum on Sunday. But the IMF also blamed it for the country’s deteriorating situation.

Before Syriza took power in January, the Greek economy had returned to growth and Athens had begun to put its debts back on a sustainable path, the IMF said. But the anti-austerity government’s decision to halt reform and privatisations and renegotiate the terms of its European-led bailout had led to a significant deterioration. The calling of a referendum followed by the shutting of banks and introduction of capital controls had only made the situation worse, it added.

The IMF released its analysis two days after Greece became the first advanced economy ever to default on the fund when it missed a €1.5bn repayment.

Yanis Varoufakis, Greek finance minister, insisted bailout negotiations would resume immediately after the referendum even if a No vote wins. But Jeroen Dijsselbloem, chairman of the eurogroup of finance ministers, warned Greeks their future in the euro was at stake. “One illusion must be swept from the table: that if the outcome is negative then everything can be renegotiated and you will end up with an easier and more attractive package,” he said.

The eurozone’s top central bankers are set to reconvene on Monday and will almost certainly toughen the terms of emergency loans to Greece’s largest lenders, officials said. That could push one or more of the country’s biggest lenders over the edge and hasten Greece’s exit from the currency union. The European Central Bank did not impose tougher discounts on the collateral Greek banks used to access loans on Wednesday to avoid claims that it was interfering in Greece’s referendum.

A senior IMF official also denied the fund was trying to influence the outcome of the vote by publishing its debt sustainability analysis.

The review — dated June 26, the same day Prime Minister Alexis Tsipras called for a referendum — said that even before this week’s events Greece needed €29.3bn in new financing for the 12 months beginning in October.

 

Over three years from October, Greece’s total financing needs amounted to €51.9bn, of which €36bn would have to come from its European creditors.

With the expiry of the eurozone’s bailout, Greece would need a further €10bn for the next four months, a senior IMF official said on Thursday. Moreover, there was a very real possibility that they would rise further as a result of the deteriorating economic situation.

“Clearly this is subject to very significant downside risks now,” a senior IMF official said. “It is urgent that we get out of this current situation.” The IMF analysis put the onus on Greece’s eurozone creditors to grant it significant debt relief. Even with a new bailout Greece’s “debt would remain very high for decades and highly vulnerable to shocks”, the IMF said. Among the potential concessions proposed by the IMF was a doubling of the maturities on Greece’s existing debts to 40 years and the inclusion of a 20-year grace period on repayments.

“We are saying that the key issue here is that Greece has a very high debt. It needs time to bring it down,” said a senior IMF official.

 

“A significant haircut could possibly do it. But so could a significant extension of maturities that would mean that Greece would not have to go back to the markets for a very, very long time,” the official said.

 

Germany and other European creditors have opposed granting Greece any further debt relief until Athens has committed to and started to deliver economic and fiscal reforms. Most creditors are strongly resistant to any “haircut” or write-off of Greece’s debt which would, in many cases, require the approval of national parliaments. But a senior IMF official insisted that its recommendation for an extension of the maturities on Greece’s debts held by European creditors was not intended as a politically palatable compromise.

“This is a dramatic move. This is not . . . something that is easy that is being done to circumvent political constraints, whatever they may be,” the official said. “We are asking the Greeks to do very, very difficult things. We are asking the Europeans to do things that are very, very difficult for them also. Let’s be very clear about that.”

 

 

 

Ovo što sam podvukao - "jbg, Siriza je zajebala, ajd otpišite dug". Madman theory, rekoh ja davno.

Link to comment

U svakom slučaju, Grčka glasa za OXI ili za NAI, što je u osnovi daleko interesantniji izbor u odnosu na recimo Srbiju, sa kojom se Grčka poredi ovih dana i u kojoj će se na nekim narednim izborima birati između... 

 

Inače, svako poređenje Srbije i Grčke je dosta čudno, budući da su to ipak, potpuno različite zemlje.

 

Grčka je za Srbiju zakon u svakom smislu.

 

Tako da, jednostavno - nema poređenja.

 

Kad Beograd kao neki kao glavni grad Srbije bude nabacio metro linije ili jedan konkretan trg za početak, možemo da počnemo sa poređenjem.

 

Sa poređenjem možemo da nastavimo kad Srbija bude nabacila more, plaže, Rodos i Skijatos sa svim Britankama koje se tamo beskonačno zezaju.

Link to comment

 

@Buđa

 

Odbrana EZ ne počiva više na odbrani grčkih banaka, ceo sistem se zadnjih godina postarao da može da se postavi na takvoj premisi. To je lekcija iz perioda 2010-12.

 

 

 

Bio bi savrseno u pravu da nije bilo emergeny lendinga in the first place pre nekoliko nedelja grckim bankama kada je, je li, EZ vec bila osigurana. Ali posto jeste, tvoja teza pada u vodu.

Link to comment

ELA pozajmice su ograničene određenim iznosom (trenutno nešto manje od 89 milijardi evra), i nisu od juče.

 

A ja sam pogrešio što nisam dodao "po svaku cenu i u svakoj situaciji"; pretpostavljao sam da se podrazumeva s obzirom na kontekst i da smo to pretresali na temi više puta.

Link to comment

 

8. If the program were implemented as specified at the last review (May 2014, prim. MM), debt servicing would

have been within the recommended threshold of 15 percent of GDP on average during 2016–
45 (see Figure 2). This would require primary surpluses of 4+ percent of GDP per year and decisive
and full implementation of structural reforms that delivers steady state growth of 2 percent per year
(with the best productivity growth in the euro area) and privatization.
 
9. However, the debt dynamics would still be very vulnerable to changes in the
assumptions, and staff could not affirm that debt is sustainable with high probability as required
under the exceptional access policy. In particular, if primary surpluses or growth were lowered as per
the new policy package—primary surpluses of 3.5 percent of GDP, real GDP growth of 1½ percent in
steady state, and more realistic privatization proceeds of about €½ billion annually—debt servicing
would rise and debt/GDP would plateau at very high levels (see Figure 4i).

 

 

 

11. Under the Fund’s exceptional access criteria, debt sustainability needs to be assessed

with high probability.

 

a program je, tj procene su vec bile pocele da fulaju i pre Syrize

 

 

Lower fiscal targets. The 2014 primary fiscal balance fell short of the program target by 1.5 percent of GDP. Moreover, the proposed reduction in the primary surplus targets from 3 percent of GDP in 2015 and 4.5 percent of GDP in 2016 and beyond to 1 percent of GDP in 2015, 2 percent in 2016, 3 percent in 2017, and 3.5 percent in 2018 onwards would add cumulatively about 7 percentage points of GDP to financing needs during 2015–18. Over the next three years, needs will be €13 billion more from this factor relative to the last review

 
Pri tom, meni ovi primary surplus & growth targets zvuče savršeno nerazumno (tj.. rast i nekako, ali PS nikako)
Link to comment

Toliko malo reci, a toliko mnogo gluposti, arogancije, i neznanja.

 

Sto? Ovo tvoje sa Svabom ide u istom smeru kao sada vec uobicajena sovinisticka poredjenja u Grckoj danasnjih Nemaca sa nacistima kad god im se nesto ne dopada.

 

...

Ja sam odavno predložio ono što sam gore napisao - pare za reforme tj procenu izvršenja istih putem monitoringa. Ti si rekao - to je politički nemoguće. Ja se ne slažem i to je to. 

 

Ovo sto ti predlazes je OK ali ustvari jos mnogo ostrije jer bi Grcka vec odavno propala posto strukturne reforme nisu sprovedene.

Nece valjda da im daju pare na lepe oci a strukturne reforme traju dok su pare/garancije potrebne odmah.

 

Kao i onaj argument sa pricom o spasavanju nemackih i francuskih banaka - da je ECB i EZ to odbila, da, propale bi neke nemacke i francuske banke ali bi zato citava plejada drzava totalno propala u roku od nekoliko meseci a Grcka bi vec pre 5 godina bila gde je sada bez ikakve sanse da im iko pomogne.

Link to comment

 da, propale bi neke nemacke i francuske banke ali bi zato citava plejada drzava totalno propala u roku od nekoliko meseci a Grcka bi vec pre 5 godina bila gde je sada bez ikakve sanse da im iko pomogne.

 

Aha, znači EU ipak ume da bira manje zlo.

Link to comment

Aha, znači EU ipak ume da bira manje zlo.

 

Pa razmisli - pustis da banke u Grckoj bankrotiraju, zatim bankrotiraju njihovi kreditori banke u Francuskoj, Nemackoj i Italiji.

Ove tri velike drzave bi morale da upumpaju smesta ogromne pare u spasavanje svog bankarskog sektora bez mogucnosti da pomazu drugima. To bi ih uteralo u deficite.

 

Time bi prvo Grcka smesta morala da smanji svoj tadasnji deficit od nekih 12% na 0% jer niko ne bi imao para da garantuje ili plati postepeno kresanje budzeta koje se danas naziva osteriti. Ili to ili prelaz na drahmu pre 5 godina sto bi bilo jos gore sa devalvacijom od 50-70%.

 

Spanija slicno, Portugal slicno, Irska slicno - niko ne bi mogao da garantuje, pare bi bile izgubljene i za sledecih 20-30 godina nikome iz bogatijeg dela Evrope (ili sveta) ne bi palo vise na pamet da daje ili pozajmljuje bilo kakve pare juznoj Evropi.

To bi bio kraj EU i evropskog pojekta za sledecih 100 godina.

 

U poslednjih 5 godina i dan danas taj evropski projekat i dalje garantuju pre svega tzv. bogate drzave EZ gde se radi, placaju porezi i vodi jos uvek koliko toliko odgovorna politika umesto ovog sto gledamo u Grckoj.

Link to comment

 

Ovo sto ti predlazes je OK ali ustvari jos mnogo ostrije jer bi Grcka vec odavno propala posto strukturne reforme nisu sprovedene.

Nece valjda da im daju pare na lepe oci a strukturne reforme traju dok su pare/garancije potrebne odmah.

 

Kao i onaj argument sa pricom o spasavanju nemackih i francuskih banaka - da je ECB i EZ to odbila, da, propale bi neke nemacke i francuske banke ali bi zato citava plejada drzava totalno propala u roku od nekoliko meseci a Grcka bi vec pre 5 godina bila gde je sada bez ikakve sanse da im iko pomogne.

 

Ovo gore - ne bi propala, pošto bi onda morala da sprovede reforme. 

 

Ovo dole - u redu je to, ali čisto da se zna da se ne spasavaju samo neodgovorni Grci, nego i neodgovorne banke. I to ne samo zbog Grka:

 

http://www.spiegel.de/international/business/the-state-s-silent-takeover-germany-s-big-banking-bailout-a-605044.html

Edited by MancMellow
Link to comment
×
×
  • Create New...