Jump to content
IGNORED

Ekonomija i Corona virus pandemija


Frank Pembleton

Recommended Posts

Odlican clanak 

Rudan: Kako će izgledati život nakon izlaska iz izolacije

 

Nakon nekoliko tjedana karantene, broj ukupno zaraženih trebao bi se u Hrvatskoj s nekoliko tisuća spustiti natrag na samo stotinjak, ili čak desetak preostalih zaraženih osoba. Ali, čak i kada bi se spustio na samo deset zaraženih u cijeloj državi, kada bismo se vratili načinu života prije COVID-19, zbog njih bi već tjedan dana nakon izlaska iz izolacije bilo stotinu zaraženih, a nakon dva tjedna tisuću. Hrvatska bi već u tom trenutku morala započeti novi ciklus izolacije...
 

Edited by jovanovic
Link to comment

Bojim se da ce ovaj dugotrajni blagi lokdaun imati izuzetno porazne rezultate po opste zdravlje nacije. Koronu cemo suzbiti, ali ce se maligniteti dodatno razbuktati.

Link to comment
3 hours ago, lo zingaro said:

Pa sve i da nema nikog zarazenog treba sesti u avion, trajekt, hotel. Ja sam travelholik ali dok ne proizvedu vakcinu suspendujem sve te aktivmosti i ne mislim da sam u manjini.

+1

meni ce biti problem ubediti zenu da nam je vikendica najbolja solucija do vakcine :) 

Link to comment

Around 1 in 4 Americans have either lost their jobs or taken a pay cut due to the coronavirus lockdown.

 

That’s according to a survey by CNBC released ahead of this afternoon’s weekly jobless figures, which are expected to show another 5 million having claimed unemployment assistance. That would bring the three week total to 15 million.

Link to comment

Srbija će opako nagrabusiti ako ovo zlo ne suzbije za 3 nedelje pa kad Italija Austrija Slovenija... vrate aktivnosti u kakvu takvu normalu a ovde zastoj. To će biti ravno kosovskim taksama primenjeno sad na sve zemlje s kojima ide razmena

 

edit: Brnabićka je najavila nekakvo zatvaranje većih firmi na 7-14 dana. To je dobra mera ali mora odmah da krene primena nema se šta čekati

Edited by dillinger
Link to comment
1 hour ago, Ravanelli said:

Around 1 in 4 Americans have either lost their jobs or taken a pay cut due to the coronavirus lockdown.

 

That’s according to a survey by CNBC released ahead of this afternoon’s weekly jobless figures, which are expected to show another 5 million having claimed unemployment assistance. That would bring the three week total to 15 million.

Gotovo svakodnevno sam u komunikaciji sa američkim klijentima i kod njih je baš taj stah od ekonomskog kraha velik (u poslednje vrijeme na ivicama poslovnih sastanaka se sve češće pokrenu neposlovne teme). Naš sektor nije ugrožen (zapravo imamo veći promet ovih dana), ali nekima su već bračni partneri dobili smanjenja plata ili obaveze, a i drugi su u neizvesnosti...

Možda zato što je kapitalizam na vrhuncu, dosta ukrupljen, a velike kompanije posluju na tankim marginama i ne dopuštaju minuse na finansijskim izveštajima...

Čini da je strah čak i među dobro zaposlenom i generalno traženom radnom snagom mnogo veći nego ovde... Nas ubijaju neke druge stvari, politika i drakonske mere, ali ne primećujem uopšte ni približan stepen zabrinutosti ekonomijom kao kod njih....

Link to comment
6 minutes ago, Spooky said:

Čini da je strah čak i među dobro zaposlenom i generalno traženom radnom snagom mnogo veći nego ovde... Nas ubijaju neke druge stvari, politika i drakonske mere, ali ne primećujem uopšte ni približan stepen zabrinutosti ekonomijom kao kod njih....

 

zato što je većina zaposlenih na državnoj sisi i tu poslovno razmišljanje nema šta da traži. njihovo radno mesto i plata zavise od političke volje. a ekonomski status i egzistencija od stanja u kojem je čitava zemlja. tako da ako loše krene onda će to zato što je loše za sve, a i to će se opet povezivati sa politikom a ne ekonomijom.

Link to comment
On 31.3.2020. at 9:16, Budja said:
On 7.4.2020. at 6:16, slow said:

A KADA PROĐE PANDEMIJA 

25/03/2020 od Nebojša Katić

  Reveal hidden contents

 

Koliko god paradoksalno zvučalo, kovid 19 je dar s neba za zapadne vladajuće političke i ekonomske strukture. Pandemija će imati razorne ekonomske posledice, ali velika ekonomska kriza je bila neminovna i bez nje. Početak krize se jasno video još u septembru 2019. Pandemija će sada poslužiti da se ta činjenica sakrije, a neugodna pitanja gurnu pod tepih.

Za novu krizu tako neće biti kriv ekonomski model zapadnih država, koji se ni za jotu nije promenio od Velike recesije 2008/2009. Za krizu neće biti kriva brutalna budžetska štednja, ni stagnacija primanja najvećeg dela zaposlenih, niti besramno ignorisanje strahovitog rasta nejednakosti. Ne, sa sistemom je sve u redu, ali je virus, eto, pokvario idilu.

Zapadne države, i sve druge koje se na njih ugledaju, imaće izgovor da bar još jednu deceniju nastave sprovođenje destruktivne ekonomske i socijalne politike. Do krajnjih granica će se testirati izdržljivost sluđenog javnog mnjenja koje će poverovati da je smisao egzistencije samo u tome da se ostane živ. Nije slučajno da se sistematski podstiče histerija koja je svet dovela u stanje kolektivne psihoze u kojoj svaki totalitarni eksperiment može biti prihvaćen bez pobune.

Sve velike ekonomske krize, od trijumfa neoliberalizma osamdesetih godina prošlog veka do danas, imale su isti uzrok – veliki, kombinovani rast zaduženosti građana, države i privrede. U drugoj polovini 2019. visina globalnih dugova je dostigla neverovatnih 250.000 milijardi dolara[1] i prešla je 320 procenata globalnog bruto domaćeg proizvoda. Obe brojke su daleko iznad nivoa koji je viđen 2008. i koji je tada izazvao krizu strašnih razmera.

Sistem već deceniju funkcioniše od danas do sutra – novac se neprekidno štampa i kamate se održavaju na apsurdno niskom nivou kakav nije viđen u modernoj istoriji. Stari dugovi se vraćaju samo novim zaduživanjem, ali neodrživ rast kompanijskih dugova počinje da urušava finansijski sistem. U SAD je u septembru 2019. počela ozbiljna kriza likvidnosti i krenulo je dodatno, veliko štampanje para. Stručna javnost, međunarodne organizacije i globalni mediji su se pravili da ne vide šta se događa. A onda je došao virus. Za razliku od prethodnih kriza koje su bile krize tražnje, ova danas je istovremeno i kriza tražnje i kriza ponude jer je veliki deo privrede (pogotovo servisni sektor) stao. To je kombinacija kakva se sreće samo u sankcijama i ratovima.

U ovom trenutku zapadne zemlje planiraju da naštampaju nekoliko hiljada milijardi dolara – za početak. Ovu ogromnu dodatnu emisiju novca niko neće dovesti u pitanje. Niko neće zapaziti kako se u krizama novac volšebno pojavljuje i da ga uvek ima kada banke i velike korporacije dopadnu nevolja. Novca uvek ima dovoljno za naoružavanje, za vojne vežbe, za brutalne vojne intervencije. Nema ga dovoljno samo za socijalna davanja, za medicinsku opremu, za plate zdravstvenih radnika, za naučna istraživanja i obrazovanje. Zapadni sistemi su sjajni kada treba „proizvoditi“ finansijske derivate, alate za gubljenje vremena na društvenim mrežama, za holivudske proizvode za ispiranje mozga. Posrću samo kada treba brinuti o ljudima – kada zatrebaju zaštitne maske, respiratori, bolnički kapaciteti, lekovi, ili kakva druga realna dobra.

Kada pandemija prođe i prebroje se mrtvi, tada će nove, ovoga puta ekonomske žrtve doći na red. Finansijskim intervencijama spasiće se velike banke i korporacije, ali će svi drugi doživeti veliki šok. Nezaposlenost će naglo skočiti i najteže će pogoditi najugroženije delove stanovništva – one milione koji nemaju ni zdravstvenu, ni socijalnu zaštitu, ni ušteđevinu, već imaju samo dugove. Žrtve siromaštava niko neće brojati, niti će objavljivati dnevne biltene bolesnih ili umrlih zbog siromaštva.

Kriza će ponovo unesrećiti male i slabe ekonomije. Kapital, koji se već povlači iz država u razvoju, povlačiće se još brže. Slabe ekonomije će biti na kolenima, jer je njihov kapacitet da pomognu svoju privredu nedovoljan. Niko neće ni primetiti da moćne zemlje koje hiljadama milijardi subvencionišu svoje kompanije, koristeći pandemiju kao pokriće, grubo narušavaju pravila globalne tržišne igre – pravila koja su upravo oni postavili.

Potom će bogate države i MMF ponuditi pomoć u vidu kredita, nabacujući već zaduženim zemljama novu dužničku omču. Za naštampanu dolarsku ili evro „hartiju“ slabe države će još intenzivnije razmenjivati svoja realna dobra – robu, imovinu i resurse. Domaći eksperti, zaljubljenici u malu državu i slobodno tržište, objašnjavaće da tu nema govora o otimačini, već da to Zapad investira svoju mukom stečenu štednju. Nesretne i nesposobne vlade će nasedati na iste stare trikove i verovaće istim savetnicima. A građani, oni će biti sretni što su „pretekli“ – samo neka je glava na ramenu, makar stomak bio i prazan. Varaju se one dobre duše koje veruju da će nas kriza nečemu naučiti i da će svet proći katarzu. Posle pandemije svet će biti još suroviji.

 

 

 

On 31.3.2020. at 15:35, Budja said:

 

Ovo:

 

 

Katic uopste nije procitao sta je u tih dva triliona.

 

On, zapravo, uopste nije procitao ni mere Francuske, SAD, Australjie, Nemacke... jer bi onda video da u pitanju nije ista namena stampanja novca kao 2009.

 

 

MW-ID329_breakd_20200330105202_NS.jpg?uu

 

On 31.3.2020. at 9:16, Budja said:

 

Prvo, Katic uopste nije procitao mere  od 2 triliona vec je na automatu.

 

Drugo, SVI ce stampati (osim nas jadnih Ekvadoraca, Panamaca, Salvadoraca, i Crnogoraca koji smo na dolaru/evru) da bustuju sopstvenu traznju.

 

Trece, malo bi Katic trebalo da pogleda podatke po developing countries da vidi ko sta tu kupuje. Mozda bi se iznenadio kada bi video da su najveci kupci Kinezi.

Prvo, Katic uopste nije procitao mere  od 2 triliona vec je na automatu.

 

Drugo, SVI ce stampati (osim nas jadnih Ekvadoraca, Panamaca, Salvadoraca, i Crnogoraca koji smo na dolaru/evru) da bustuju sopstvenu traznju.

 

Trece, malo bi Katic trebalo da pogleda podatke po developing countries da vidi ko sta tu kupuje. Mozda bi se iznenadio kada bi video da su najveci kupci Kinezi.

 

Jos jedan krug za Slow-a koji ne prati temu.

Link to comment

To su fiskalne mere koje tek treba da se dese, vec ima nekih problema kod malih preduzeca i banaka.

Monetarna intervencija FED-a krenula je jos u septembru 2019 da bi odmrzla repo operacije u SAD. A onda je u martu doslo do nezapamecenog rasta bilansa FEDa, sada vise ni ne kriju da kupuju etf(mislim da BoJ to odavno radi) pokusavajuci da sprece pad berzanskih indeksa, obveznice preduzeca cak i onih najnizeg kreditnog rejtinga.

 

fed-bs-600x457.gif

 

Prkaticno trziste se unistava od strane CB. To ce imati posledice na npr. produktivnost sa cime se zapad vec preko 10 godina zlopati.

 

Edited by pasha
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...