Jump to content
IGNORED

Pitanje za pravnika


ordi

Recommended Posts

Trebaju mi neka dokumenta za inostranstvo i čovek mi piše mejl da je "potrebno prevesti dokumenta kod sudskog prevodica (ne tumača)"

Jel postoji razlika ili on ne zna?

 

Kao sto rekose ljudi nema. Btw, ako prevodis na engleski, na pecatu osim titule na srpskom pise na engleskom "certified court translator", dakle bukvalno prevodilac.

Link to comment

Ok, priča se da će sudovi da odbijaju tužbe roditelja zbog nezakonite naplate troškova za usluge vrtića.

 

Sve to i pored činjenično utvrđenog kršenja zakona.

 

Ima li načina da se to ne desi?

Sve tužbe se zasnivaju na neovlašćenom bogaćenju.

 

TT

Link to comment

Sve to i pored činjenično utvrđenog kršenja zakona.

 

To je pravno pitanje, nije činjenično. Kad se ocenjuje saglasnost propisa niže pravne snage sa zakonom, kao i na osnovu njega donetih rešenja, radi se o čisto pravnom pitanju.

 

Problem je efektivnog nepostojanja exceptio illegalis-a tj. nepostojanja odredbe u Zakonu o parničnom postupku koja, u slučaju sumnje u ustavnost i zakonitost propisa niže pravne snage od zakona ("upravnih propisa" tj. pravilnika, naredbi i uputstava, kao i odluka jedinica lokalne samouprave) koji treba primeniti u konkretnom postupku, nalaže sudu da postupak prekine i zatraži od ustavnog suda da oceni ustavnost i zakonitost tog propisa (sada to postoji samo kao opcija). Laički rečeno, retko koji sud će u praksi odbiti da primeni neku odredbu podzakonskog propisa iako je očigledno da je ona neustavna/nezakonita, dok tu neustavnost ili nezakonitost ne utvrdi Ustavni sud. Ja do sad znam za ceo jedan slučaj i klanjam se do poda sudskom veću koje je to izglasalo.

 

Pisao sam ti već o tome (ako se sećaš) i pretpostavio da će odluka biti takva, dokle god Ustavni sud ne bude odlučio da je pravilnik Grada Beograda koji je određivao visinu učešća roditelja u ekonomskoj ceni vrtića neustavan, pa onda gradski sekretarijat (ili ko je već donosio pojedinačna rešenja o visini učešća) ta rešenja na lični zahtev ne izmeni ili stavi van snage. Ako je iko uopšte kod Ustavnog suda pokrenuo postupak za ocenu zakonitosti tog pravilnika...

 

Ko god je tužio pre toga, po mom mišljenju, zaleteo se s tužbom.

Link to comment

Sećam se, naravno.

 

Čak sam i čeprkao da pročitam ponovo.

 

Meni ovo deluje kao smeštanje igle u plast sena, najpre zbog tog činjeničnog, odnosno, pravnog stanja gde je šteta učinjena roditeljima evidentna a prava onemogućena.

 

Ono što pouzdano znam je da se čeka stav Apelacionog suda.

 

TT

Link to comment

Meni ovo deluje kao smeštanje igle u plast sena, najpre zbog tog činjeničnog, odnosno, pravnog stanja gde je šteta učinjena roditeljima evidentna a prava onemogućena.

 

I jeste i nije, bar što se suda tiče.

Otvaralo mi se to pitanje u nekoliko slučajeva u poslednjih godinu dana, i sam sam imao dilemu oko toga, pa sam malo čeprkao i po teoriji i po praksi. U celoj stvari ima i pros i cons.

 

Kod nas sud sudi po zakonu, a ne po pravičnosti, tako da dura lex - sed lex tj. i loš zakon je zakon. Zakon je u konkretnom slučaju izmenjen, a da izmenu zakona nije pratila i izmena podzakonskog propisa - gradskog pravilnika. Na bazi takvog pravilnika donošena su pojedinačna rešenja, dakle u pravnom poretku egzistirao je jedan nezakonit propis i hiljade na bazi njega donetih pojedinačnih pravnih akata i egzistiraju i dalje (nisu ni izmenjeni ni poništeni). Parnični sud ne može to obrisati jednim potezom gumice, ne može reći puj-pike ne važi jer bi to značilo suspenziju pravnog poretka, narušavanje načela podele vlasti i (do)ukidanje pravne sigurnosti. Ono što može jeste da pokrene postupak kod Ustavnog suda, koji je jedini ovlašćen da ceni ustavnost propisa, a da za to vreme dok ne stigne odluka svoj postupak prekine. To je dug put, ali je stabilniji. Problem je što redovni sudovi to ne rade, desilo se do sada samo jednom, a i tako nešto bi trajalo mnogo dugo.

 

Postoji i kraći put, za stranku mnogo povoljniji, a to je da redovni sud jednostavno odbije da primeni neku normu podzakonskog propisa za koju smatra da nije u saglasnosti sa ustavom ili zakonom i da na bazi te norme doneto rešenje proglasi nezakonitim. To je taj pomenuti exceptio illegalis ili prigovor nezakonitosti. Tu faktički redovni sud posredno ocenjuje ustavnost i zakonitost propisa tj. supstituiše se na mesto Ustavnog suda, kao i zakonitost pojedinačnog rešenja čime se supstituiše na mesto Upravnog suda, s tim da njegova odluka o toj stvari važi samo za konkretan slučaj (građansku parnicu) i njome se ne ukidaju ni propis ni rešenje. To redovni sudovi kod nas ne žele da rade. Ono što u takvim situacijama stoji kao latentna opasnost jeste mogućnost da se to raširi kao pojava tj. da sudovi, shodno svojim ubeđenjima, biraju koje će propise primeniti a koje ne, što stvara pravnu nesigurnost koja je opasna pojava u pravosuđu,sa širokim implikacijama i na društvo i na privredu.

 

I tu treba pronaći pravu meru - po meni bi sud trebalo da ima takva ovlašćenja (da ne primeni propis) samo ukoliko se radi o podzakonskim propisima tj. onim propisima koje donose ministarstva i gradovi i opštine, jer se tu najviše "brlja" a i postoji hiperprodukcija propisa od strane izvršnih organa vlasti. U ovom konkretnom slučaju, to bi značilo da je onaj ko je tužio u pravu i da mu je tužba osnovana, ali me iskustvo uči da je to whishful thinking. Sačekaćemo odluku, pa ćemo videti.

Link to comment

Još samo ovo: pišeš "zakon je u konkretnom slučaju izmenjen, a da izmenu zakona nije pratila i izmena podzakonskog propisa - gradskog pravilnika".

 

Postoji valjda odgovornost i za ovo?

 

Svesna zloupotreba službenog položaja ili šta slično?

 

TT

Link to comment

Ih... zloupotreba službenog položaja podrazumeva nameru da se sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist. Nema toga, tu je pre nesnalaženje, neznanje ili nemar, a to je već hronična bolest domaće administracije.

Link to comment

Još samo ovo: pišeš "zakon je u konkretnom slučaju izmenjen, a da izmenu zakona nije pratila i izmena podzakonskog propisa - gradskog pravilnika".

 

Postoji valjda odgovornost i za ovo?

 

kada budu upravni sud ili vlada ili ustavni sud nesto odlucili sto ce u krajnjoj liniji prouzrokovati da drzava pretrpi odredjenu stetu nakon sudjenja i naknada steta roditeljima onda ce postati aktuelna odgovornost tog sluzbenika na fazon "ne radis dobro poso, smanjicemo ti platu", ali roditelje se to ama bas nista ne tice, to je onako jedna intimna drzavna stvar :naughty:

Link to comment

Da li A4 papir zalepljen na zgradu na kom piše "Pazite, fasada otpada, ne parkirajte auto. Pešaci, molim vas pređite na drugu stranu ulice" na bilo koji način oslobađa vlasnika/stanare zgrade odgovornosti ako nešto padne ?

Link to comment

Da li A4 papir zalepljen na zgradu na kom piše "Pazite, fasada otpada, ne parkirajte auto. Pešaci, molim vas pređite na drugu stranu ulice" na bilo koji način oslobađa vlasnika/stanare zgrade odgovornosti ako nešto padne ?

 

Verovatno delimično tj. u slučaju pada nečega/povrede pešaka, prolazak neposredno pored takve zgrade uprkos upozorenju bi sud cenio kao njegov doprinos u nastanku štete u odr. procentu.

Link to comment

Ukoliko ovako glasi obaveštenje koje komunalni policajac ostavi na vetrobranu automobila:

 

 

Na osnovu člana 14. st. 2 i 3. Odluke o komunalnoj policiji (Službeni list grada Beograda" br. 6/2010 i 23/2013) ostavlja se OBAVEŠTENJE lasnik motoronog vozila učinio je prekršaj propisan odlukom grada BGD za koji se izdaje prekršajni nalog u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima (službeni glasnik RS, broj 65/2013).

 

A ovako predmetni član Odluke:

 

 

Član 14

 
Pre podnošenja zahteva za pokretanje prekršajnog postupka protiv lica zatečenog u vršenju prekršaja, komunalni policajac sačinjava zapisnik u kome konstatuje povredu propisanog reda koja čini pravno obeležje prekršaja.
 
Kada učinilac prekršaja nije zatečen na licu mesta, komunalni policajac službenom beleškom konstatuje povredu propisanog reda koja čini pravno obeležje prekršaja.
 
U slučaju iz stava 2. ovog člana, komunalni policajac obaveštava učinioca prekršaja o konstatovanoj povredi propisanog reda, pravnoj kvalifikaciji i zakonskim posledicama.
 
Uz zahtev za pokretanje prekršajnog postupka komunalni policajac prilaže zapisnik, odnosno službenu belešku ili drugi dokaz o učinjenom prekršaju (video ili foto zapis na kome se jasno može videti radnja iz koje proizlazi pravno obeležje prekršaja i dr.).
 
Da li se može smatrati da je, prema stavu 3 ovog člana, ovo Obaveštenje kompletno?
Link to comment

Ne, ali u suštini nije mnogo bitno. Sve će ionako pisati u prekršajnom nalogu, kad se identifikuje počinilac.

 

TT tj. CZ M57

Da, ali ukoliko ne postoji foto/video dokaz prekršaja ostaje da je za pokretanje prekršajnog postupka dovoljan zapisnik komunalnog policajca?

 

Pitam ovo jer su mnogi zbunjeni ovim obaveštenjima, zateklim na vozilima parkiranim oko Vojvode Stepe.

 

TT

Link to comment

Kad izlazite iz radnje i ono čudo krene da pišti jer kasirka nije razmagnetisala nešto ili šta već, pa se odmah stvori i kerber i krene ono sa proveravanjem tašni... I ono na kasama - otvorite tašnu/torbu itd... Da li oni to smeju da rade ili to sme samo ovlašćeno službeno lice?

Link to comment

ostaje da je za pokretanje prekršajnog postupka dovoljan zapisnik komunalnog policajca?

 

Ostaje, i ako je kazna mandatna izdaje se prekršajni nalog kad se identifikuje počinilac. Samo što, za razliku od saobraćajne policije na osnovu ovlašćenja iz ZOBS-a, komunalci ne mogu kažnjavati vlasnika vozila bez obzira na to ko je vozilom upravljao tj. moraju prvo identifikovati lice koje je upravljalo vozilom pa tek onda izdati prekršajni nalog ili pokrenuti sudski postupak.

 

Kad izlazite iz radnje i ono čudo krene da pišti jer kasirka nije razmagnetisala nešto ili šta već, pa se odmah stvori i kerber i krene ono sa proveravanjem tašni... I ono na kasama - otvorite tašnu/torbu itd... Da li oni to smeju da rade ili to sme samo ovlašćeno službeno lice?

 

Zakon o privatnom obezbeđenju

 

 

2. Pregled lica i predmeta

Član 48

Službenik obezbeđenja može da izvrši pregled lica i predmeta koje lice nosi sa sobom i prevoznog sredstva koje ulazi ili izlazi iz štićenog objekta ili prostora.

Pregledom lica smatra se vizuelni uvid u sadržaj odeće i stvari koje lice nosi sa sobom.

Pregled mora vršiti lice istog pola, izuzev kada je neophodan hitan pregled lica radi oduzimanja oružja ili predmeta podobnih za napad ili samopovređivanje.

Pregledom prevoznog sredstva, smatra se pregled otvorenih i zatvorenih prostora saobraćajnog sredstva i predmeta koji se prevoze.

Pregled se može vršiti korišćenjem za to namenjenih tehničkih sredstava.

Službenik obezbeđenja pozvaće lice da samostalno pokaže sadržaj odeće, predmeta ili vozila. Ukoliko lice to odbije, a postoje osnovi sumnje da lice kod sebe, u prevoznom sredstvu ili prtljagu koji nosi sa sobom, ima predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom ili krivičnom postupku, službenik obezbeđenja će postupiti u skladu sa članom 50. ovog zakona.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...