Jump to content
IGNORED

Pitanje za pravnika


ordi

Recommended Posts

pa ako proceni da treba više neka bude više, a ako treba manje nek bude manje

 

Meni je ovo malo sporno, evo i zašto: kad god se pojavi u toku postupka neko pitanje koje se tiče para, praksa me je naučila da sudija brže bolje traži veštaka - u masi slučajeva čak i kad ga stranke ne predlože. Dakle, nijedan sudija nije hteo da prihvati da sam utvrđuje činjenična pitanja koja involviraju brojke, pa makar to bile banalne stvari kao što je prigovor zastarelosti potraživanja komunalnih preduzeća.

 

S druge strane, u porodičnim postupcima za izdržavanje niko nikada nije vršio neko objektivno, realno i u novcu izraženo merenje potreba izdržavanog lica, pogotovu imajući u vidu da zakon sadrži projektovani minimum a da su sve ostalo samo korektivni elementi i ništa više od toga. Zato i napominjem, nije to za džabe stavljeno, upravo da se ne bi dešavalo da to bude 3-4 hiljade mesečno kao što se dešava.

Link to comment

postoji li zakon o obaveznom izdržavanju odrasle dece starih roditelja?

i ako postoji, u kom smislu je obavezno? (tj kako tačno glasi)

Link to comment

Pa u principu je obavezno, pod uslovom da je nesposoban za rad i nema dovoljno sredstava za život.

 

 

PORODIČNI ZAKON

Izdržavanje roditelja

Član 156

(1) Roditelj koji je nesposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za izdržavanje, ima pravo na izdržavanje od punoletnog deteta ili drugog krvnog srodnika u pravoj nishodnoj liniji, odnosno od maloletnog deteta koje stiče zaradu ili ima prihode od imovine, srazmerno njegovim mogućnostima.

(2) Nema pravo na izdržavanje roditelj ako bi prihvatanje njegovog zahteva za izdržavanje predstavljalo očiglednu nepravdu za dete odnosno drugog krvnog srodnika.

Link to comment

a zašto?

 

Zbog toga što je to činjenica, a opštim i pojedinačnim pravnim aktima se ne mogu definisati činjenice. U određenim situacijama je moguće osporavati roditeljstvo, ali to je druga priča, a i tada se mora utvrditi ko je pravi roditelj.

 

Ono što je možda tvoje pitanje je da li je moguće odreći se prava i obaveza po osnovu odnosa roditelja i deteta. Tu je odgovor takođe negativan, jer su to imperativna pravila koja važe za sve i postoji opšti interes da to bude tako (npr. zamisli da moraš da izdržavaš decu ili roditelje, a ti uzmeš i odrekneš ih se, i nemaš prema njima nikakve obaveze).

 

EDIT : Ovo sve je vrlo pojednostavljeno. 

Edited by Ayatollah
Link to comment

Ovako. Moj cale je sklopio ugovor o zakupu njive na 5 godina, od 01.03.2005-01.03.2010, sa godisnjom isplatom zakupnine u naturi (med, posto se njiva koristila sa setvu medonosnog bilja). Moj otac se tesko razboleo u tom petiodu, poslednjih godinu-dve zakupa, (alchajmer, dijagnoza naravno kasnila 2-3 godine, prvo doktori mislili da je problem sa vidom). On nije platio zakupninu za 2008 (to bi trebalo da je predposlednja godina)i tu je bila tuzba i presuda (pravnosnazna 27.05.2009) i izvrsnje, i to nista nije sporno, ali da navedem sve cinjenice. E sad u ugovoru postoji clan da se po isteku zakupa njiva vrati u predjasnje stanje, i nama je stigla pre koji dan opomena pred utuzenje da se njiva izore i sve to sto ide ili da mu se daju pare (duplo vise od trzisne cene radova) i mene sad zanima da li za ovo vracanje u predjasnje stanje vazi rok zastarelosti iz zakupa (3 godine) kao sporedno postrazivanje ili neki drugi rok, odnosno opsti rok od 10 god zbog one presude (koja se odnosila samo na zakupninu za 1 godinu). I jos jedno pitanje isto za zastarelost zahteva za naknadu stete zbog izgubljene dobiti?

 

Unapred hvala i izvinjavam se na konfuznosti :)

Link to comment

Što se tiče nenovčanog potraživanja (vraćanja njive u pređašnje stanje) rok zastarelosti je 10 godina, budući da se trogodišnji rok shodno članu 375. Zakona o obligacionim odnosima odnosi samo na potraživanje zakupnine/rente (novčano potraživanje). Potraživanje naknade štete zbog izmakle koristi/izgubljene dobiti zastareva u roku od 3 godine od dana saznanja za štetu i u apsolutnom roku od 5 godina od dana kada se štetni događaj desio odn. štetna posledica nastupila. E sad, kod izmakle koristi je malo nezgodno utvrditi kad je dan saznanja za štetu, a sa druge strane je malo problem i utvrditi da li uopšte ima izmakle koristi - budući da je za njeno postojanje potrebno da se je korist mogla očekivati prema "redovnom toku stvari" što sudovi malo restriktivno tumače u praksi.

 

P.S. Ako si pod izmaklom koristi podrazumevao neplaćenu zakupninu, to nije izmakla korist već stvarna šteta, i to ugovorna.

Edited by Tribun_Populi
Link to comment

Hvala. Ne on je naveo u opomeni da ako ne vratimo njivu u predjasnje stanje da ce biti prinudjen i da zahteva izubljenu dobit od isteka zakupa do danas, tu me sad buni kako se racuna rok i da li uopste ima nekih osnova. Mislim pre tog zakupa se ta njiva nije ni koristila, ali to je manje bitno. Ja cu mu ponuditi trzisnu cenu radova, pa ce valjda prihvatiti, posto njemu ta njiva ne treba nego pare. I zelim da izbegnem sudove naravno

Link to comment

Pa znaš kako, po meni je to i korektno, jer postoji nešto što se zove rebus sic stantibus tj. raskid ugovora zbog promenjenih okolnosti zbog kojih ispunjenje ugovorne obaveze jednoj strani postane nemoguće ili otežano. Tako da bi bilo savesno i pošteno i s njegove (zakupodavčeve) strane da to (vrednost poljskih radova kao kompenzaciju za nemogućnost ispunjenja obaveze) prihvati.

 

A što se tiče izmakle koristi, ako je ta njiva pre vas bila prazna i ako ima okolo puno takvih njiva (iste ili slične kulture i klase) koje sede neobrađene, nijedan sud izmaklu korist neće dosuditi upravo jer se prema redovnom toku stvari i okolnostima slučaja ne bi mogla očekivati.

Link to comment

Vrlo bi mi bilo zabavno da vidim kako taj lik ima nameru da sudu objasni zbog čega nije tražio vraćanje njive u pređašnje stanje pet i po godina od isteka zakupa. Da budem iskren i grub, ja bih ga glatko odjebao sa takvim zahtevom, naročito ako ste mu njivu zapisnički vratili u posed 2010. godine. Napipao vas je da ste mekani, imate para i da se bojite suda, pa vas sada zajebava nesuvislim zahtevima, a vrlo moguće da ovo neće biti kraj. Doveo bih mu na suđenje pet svedoka, koji bi svedočili da je njiva predata u stanju pogodnom za izvođenje poljoprivrednih radova, a onda bih protiv njega podneo krivičnu prijavu za npr. krivično delo ucene (ili neko slično, ili bih samo time zapretio) i to bi bio kraj te priče. Povukao bi se kao bela lala.

 

Takođe, ovde nema govora ni o kakvoj izgubljenoj dobiti. Čak i da mu je njiva predata u stanju nepogodnom za ekonomsku eksploataciju, on je morao preduzeti sve što je u njegovoj moći da njivu privede nameni, odnosno da je sam poore ili angažuje nekog da to uradi, a da vama ispostavi račun za privođenje njive nameni. Ovako, on nije preduzeo ništa, a bio je u nespornoj državini njive nakon vraćanja, tako da je njegov doprinos nastanku eventualne štete pretežan. Iz ovoga dalje sledi da bi njegov zahtev za naknadu štete bio odbijen.

 

Suma sumarum, nemojte uopšte da razgovarate sa njim. Ili ga otkačite (topla preporuka) ili ga angažujte nekog da dođe i uradi šta treba, i obavestite ga o tome kada ćete doći - ako vas pusti, super, ako vas ne pusti, opet super. Ni slučajno nemojte bilo kakav novac da mu dajete.

Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...