Bilingvizam

[Otto Katz]

Možda je problem u (ne)svesnom odbijanju integracije zbog urodjenog prezira prema Češkoj i Česima, tako svojstvenog velikom broju gradjana bivše SFRJ.

Prezir je stečen, ne urodjen. Tj. naravno se najčešće radi o nesigurnosti ili o komplexu manje vrijednosti preradjenom u navodnu superiornost. Ali ne identificiram se s češkom kulturom, to je fakat. To je valjda i najbitnije, identifikacija. U svakom jeziku (maternjem i ostalima) od početka riječi ponavljamo i učimo ih od drugih. Ne stvaramo ih. Otud se i naš osobni identitet u velikoj mjeri poklapa s identitetom ljudi od kojih smo jezik naučili. Najbliži smo članovima porodice, sugradjanima, sunarodnjacima, su-govornicima istog jezika... U svakom jeziku osjećam da mi je taj identitet u nekoj mjeri odredjen ljudima s kojima sam se identificirao u procesu ovladavanja jezika. U Češkom mi ta identifikacija ide teže. Još samo reci da koristiš ty vole i v?ď. Ovo vole mi ne prelazi preko usana. Otpor. V?ď me strašno nerviralo. Počeo sam ga koristiti iz zezanja. Sad sebe hvatam i da ga izgovaram normalno, v?ď. Inače Moravanima je to odvratno. Makar da je moravski, pa da ne moramo zapijevati k'o kakve plačibabe. Však ty v???š, jak to mysl???m, v????ď.

[alberto.ascari]

Prezir je stečen, ne urodjen. Tj. naravno se najčešće radi o nesigurnosti ili o komplexu manje vrijednosti preradjenom u navodnu superiornost. Ali ne identificiram se s češkom kulturom, to je fakat. To je valjda i najbitnije, identifikacija. U svakom jeziku (maternjem i ostalima) od početka riječi ponavljamo i učimo ih od drugih. Ne stvaramo ih. Otud se i naš osobni identitet u velikoj mjeri poklapa s identitetom ljudi od kojih smo jezik naučili. Najbliži smo članovima porodice, sugradjanima, sunarodnjacima, su-govornicima istog jezika... U svakom jeziku osjećam da mi je taj identitet u nekoj mjeri odredjen ljudima s kojima sam se identificirao u procesu ovladavanja jezika. U Češkom mi ta identifikacija ide teže. Još samo reci da koristiš ty vole i v?ď. Ovo vole mi ne prelazi preko usana. Otpor. V?ď me strašno nerviralo. Počeo sam ga koristiti iz zezanja. Sad sebe hvatam i da ga izgovaram normalno, v?ď. Inače Moravanima je to odvratno. Makar da je moravski, pa da ne moramo zapijevati k'o kakve plačibabe. Však ty v???š, jak to mysl???m, v????ď.

To v?š že jo, vole. Ali češće kažem veď nego viď, to je još iskvarenije. To je gradski žargon, i u gradskom žargonu i uopšte u gradskom okruženju ja se osećam komforno. Na Moravi je gramatički najčistiji češki jezik (ne uzimam u obzir intonaciju, ta je da se upišaš od smeha), ali meni se svidja praški govor. Umem da pišem i pričam književno kad treba. A inače pričam tako kao i moje okruženje. Kupiš čerstv? ml?ko, a ne čerstv? ml?ko, pa tako u Pragu ne pričaju ni učitelji češkog (osim kad nisu na času).

[Otto Katz]

Sad sam čuo prezentaciju neke docentke spec. pedagogije o problemima s učenjem i bilingvizmu. Tvrdi da djeca s dijagnosticiranom dislexijom i ostalim dis- treba da ostanu monolingvna, jer da uvodjenje drugog jezika navodno predstavlja nesavladiv kognitivni balast, te da može ugroziti i ovladavanje prvog jezika. Intuitivno osjećam da je u krivu, ali nisam u stanju da potegnem referentne rezultate istraživanja. Redbus i društvo, šta o tome mislite? Bilo bi lijepo kad biste postavili i neki dobar link.p. s. Kako kažete srpski disadvantaged, disadvantagement?

Edited October 22, 2007 by king louie

[maxivida]

Tja. Kako da zaključiš da li ti je dete disleksično pre nego što uopšte pokuša da nauči da čita? Deca koja žive u bilingvalnim sredinama su od rođenja izložena uticaju oba jezika - recimo, jednog u kući, drugog s televizije, na ulici, u vrtiću... Disadvantaged bi moglo da se prevede kao hendikepiran, disadvantagement - hendikep. (što volim kad jednu englesku reč prevedem drugom engleskom rečju :D )

[alberto.ascari]

Disadvantaged bi moglo da se prevede kao hendikepiran, disadvantagement - hendikep. (što volim kad jednu englesku reč prevedem drugom engleskom rečju :D )

Probaj mana, nedostatak. Isto je i na SH, HS i bosanskom, amislim i na crnogorskom jeziku. Moje dete je bilingvalno, progovorilo istovremeno na dva jezika (Autobuse, opravi ako je pogrešna definicija), na češkom i na srpskom i ne upišava se zbog toga u krevet. Bilo bi dobro tražiti grant od EU za istraživanje koje nedostaje KL, sigurno bi moglo dobro da se zaradi .

[Otto Katz]

Probaj mana, nedostatak. Isto je i na SH, HS i bosanskom, amislim i na crnogorskom jeziku. Moje dete je bilingvalno, progovorilo istovremeno na dva jezika (Autobuse, opravi ako je pogrešna definicija), na češkom i na srpskom i ne upišava se zbog toga u krevet. Bilo bi dobro tražiti grant od EU za istraživanje koje nedostaje KL, sigurno bi moglo dobro da se zaradi .

Pa jedno istraživanje (više anketu) sam radio ovdje s roditeljima bilingvne djece (pribilježavam te kao potencijalnog respondenta). Ispitivali smo uticaj stava roditelja prema bilingvizmu na jezičku praxu djece. Naišli smo na nekoliko slučajeva da su roditelji bilingvno stanje smatrali štetnim. Nekoliko njih je imalo izrazito negativan stav prema jednom od korištenih jezika. Obično se radilo o miješanim brakovima, gdje bi jednom od roditelja sinulo da je glupo opterećetivati dijete drugim jezikom. što je najčudnije ponekad se takav stav imali i prema vlastitom jeziku (jedan Rus). Naravno uz takve stavove, te pripadajuće odgojne mjere traume nisu izostale. Imali smo slučaj djeteta, koje je reagiralo mutizmom, tj. odbijalo je govoriti ikako. Ali to što me trenutno peče je stav učitelja, savjetnika i psihologa. Upravo je nastupila vrlo prosvijećena kurikuralna reforma (obrazovanje orijentirano na rezultate, ne na input; ključne kompetencije kao glavni cilj; sloboda škola kod stvaranja kurikuluma; težišta na nalaženju i obradi informacija, ne na njihovoj reprodukciji itd...) gdje se izmedju ostalog obraća pažnja i na neformalno stečena znanja uključujući i jezičke sposobnosti. Medjutim nezdravo velik broj učitelja vidi maternji jezik stranaca u češkim školama (ili domaćih manjina, tj. Roma) kao balast, koji im otežava obrazovanje. Kad dijete ima još i probleme s učenjem, ili sa savladjivanjem češkog po dolasku u zemlju, onda su strahovito brzi u postavljanju neke od dis- dijagnoza, pri čemu je jedna od preduzimanih mjera obeshrabrivanje korištenja dvaju jezika. A procenat djece s nekom dijagnozom (poput dislexije, ADHD i sl.) raste takvim tempom da će za par godina iščeznuti mejnstrim. Gleđe disadvantagementa - Česi imaju zgodnu riječ znev?hodněn?, b/h/s mi je problem. Zna neko koja riječ, ili zraz se koristi standardno u Srbiji ?

[maxivida]

Probaj mana, nedostatak.

Suviše ti je to "širok" prevod. Onda bi naslov topika trebalo da glasi "dečja bilingvalnost i mane / nedostaci"? Ne ide. Uostalom, mana me uvek asocira na neku karakternu ili čisto fizičku manu, dok je disleksija mentalni hendikep.

Moje dete je bilingvalno, progovorilo istovremeno na dva jezika na češkom i na srpskom i ne upišava se zbog toga u krevet.

Jeste li simultano govorili s njom na oba jezika, ili ste forsirali srpski, a češki ona sama pokupila iz okruženja?

[alberto.ascari]

Suviše ti je to "širok" prevod. Onda bi naslov topika trebalo da glasi "dečja bilingvalnost i mane / nedostaci"? Ne ide. Uostalom, mana me uvek asocira na neku karakternu ili čisto fizičku manu, dok je disleksija mentalni hendikep. Jeste li simultano govorili s njom na oba jezika, ili ste forsirali srpski, a češki ona sama pokupila iz okruženja?

Mi smo napravili fake bilingvalno okruženje, pošto smo oba iz BG, ali supruga je pričala sa ćerkom češki, a ja srpski, još od 15 meseci počela da ide par puta mesečno (kasnije nedeljno) u jaslice, pre svega zbog jezika. Vredelo je.

[alberto.ascari]

Pa jedno istraživanje (više anketu) sam radio ovdje s roditeljima bilingvne djece (pribilježavam te kao potencijalnog respondenta). Ispitivali smo uticaj stava roditelja prema bilingvizmu na jezičku praxu djece. Naišli smo na nekoliko slučajeva da su roditelji bilingvno stanje smatrali štetnim. Nekoliko njih je imalo izrazito negativan stav prema jednom od korištenih jezika. Obično se radilo o miješanim brakovima, gdje bi jednom od roditelja sinulo da je glupo opterećetivati dijete drugim jezikom. što je najčudnije ponekad se takav stav imali i prema vlastitom jeziku (jedan Rus). Naravno uz takve stavove, te pripadajuće odgojne mjere traume nisu izostale. Imali smo slučaj djeteta, koje je reagiralo mutizmom, tj. odbijalo je govoriti ikako. Ali to što me trenutno peče je stav učitelja, savjetnika i psihologa. Upravo je nastupila vrlo prosvijećena kurikuralna reforma (obrazovanje orijentirano na rezultate, ne na input; ključne kompetencije kao glavni cilj; sloboda škola kod stvaranja kurikuluma; težišta na nalaženju i obradi informacija, ne na njihovoj reprodukciji itd...) gdje se izmedju ostalog obraća pažnja i na neformalno stečena znanja uključujući i jezičke sposobnosti. Medjutim nezdravo velik broj učitelja vidi maternji jezik stranaca u češkim školama (ili domaćih manjina, tj. Roma) kao balast, koji im otežava obrazovanje. Kad dijete ima još i probleme s učenjem, ili sa savladjivanjem češkog po dolasku u zemlju, onda su strahovito brzi u postavljanju neke od dis- dijagnoza, pri čemu je jedna od preduzimanih mjera obeshrabrivanje korištenja dvaju jezika. A procenat djece s nekom dijagnozom (poput dislexije, ADHD i sl.) raste takvim tempom da će za par godina iščeznuti mejnstrim. Gleđe disadvantagementa - Česi imaju zgodnu riječ znev?hodněn?, b/h/s mi je problem. Zna neko koja riječ, ili zraz se koristi standardno u Srbiji ?

Ovo je nažalost potpuno tačno, što se tiče balasta drugog (maternjeg) jezika, nisam siguran, ne umem to da procenim, čitaj izmedju redova, nemam takvo iskustvo. znev?hodněn? - mislim da si najbliže smislu tražene reči u shb jeziku.

[maxivida]

Mi smo napravili fake bilingvalno okruženje, pošto smo oba iz BG, ali supruga je pričala sa ćerkom češki, a ja srpski, još od 15 meseci počela da ide par puta mesečno (kasnije nedeljno) u jaslice, pre svega zbog jezika. Vredelo je.

Interesantno. Imam prijatelja Australijanca koji živi u Nemačkoj i oženjen je Nemicom. On sa sinom (koji sada ima tri godine) od početka govori engleski, a mama, baba, deda - nemački. Mali razume i jedan i drugi, ali neće da govori engleski ni za živu glavu. Ti ga pitaš nešto na engleskom, on ti odgovori na nemačkom. Tako da sumnjam da je oba jezika "primio" kako treba. Sigurno da bilingvalizam donekle zavisi i od lične sklonosti deteta, od njegovog "smisla za jezike".

[Otto Katz]

Sigurno da bilingvalizam donekle zavisi i od lične sklonosti deteta, od njegovog "smisla za jezike".

Zavisi od mnogo čega. Vjerujem da najviše od jezičke praxe, tj. od načina na koji se jezici koriste. što je kod djece u najvećoj mjeri uvjetovano uticajem sredine. Od toga zavisi hoće li usvojiti književni oblik jezika, ili samo kolokvijalni; kakav će biti fond riječi; i da li će vladanje jezicima biti balansirano, ili će jedan od njih biti dominantan.

[cyberwor/L/d]

Interesantno. Imam prijatelja Australijanca koji živi u Nemačkoj i oženjen je Nemicom. On sa sinom (koji sada ima tri godine) od početka govori engleski, a mama, baba, deda - nemački. Mali razume i jedan i drugi, ali neće da govori engleski ni za živu glavu. Ti ga pitaš nešto na engleskom, on ti odgovori na nemačkom. Tako da sumnjam da je oba jezika "primio" kako treba. Sigurno da bilingvalizam donekle zavisi i od lične sklonosti deteta, od njegovog "smisla za jezike".

jos je mali, ali primio je sigurno ne sumnjaj ... slican slucaj sa prijateljicom svedjankom udatom za francuza ... francuz prica francuski sa decom a ona svedski ... deca dok su jos bila mala nisu pricala francuski ali su sve razumela ... sada su vece i oslobodile su se tj. slozole su jezicke kockice ...

[Amelija]

Ti ga pitaš nešto na engleskom, on ti odgovori na nemačkom. Tako da sumnjam da je oba jezika "primio" kako treba.

Nema to uopšte veze.Prilično se često dešava, a kasnije se ispostavi da je dete super primilo jezik, samo bila tako neka faza (koja zavisi od raznih stvari, okolnosti, itd).

[Razzmatazz]

Nema to uopšte veze.Prilično se često dešava, a kasnije se ispostavi da je dete super primilo jezik, samo bila tako neka faza (koja zavisi od raznih stvari, okolnosti, itd).

Tj. više voli mamu nego tatu

[roux senyurt]

ja svojoj sedmomesecnoj curici govorim srpski, moja zena svoj materinji jezik (koji nije engleski), mi izmedju sebe razgovaramo na engleskom i maternjem jeziku supruge, a zivimo u zemlji u kojoj se ne govori gore pomenutim jezicima. to ja zovem eksperimentom.