Jump to content
IGNORED

casopisi i impakt faktori


lostfanforever

Recommended Posts

a jednom sam dobila i mail gde pise: s obzirom da ste objavili taj-i-taj clanak tu-i-tu (sve tacno), zelimo da vas, kao strucnjaka, pozovemo da objavite nesto i kod nas, u casopisu za homeopatiju i alternativnu medicinu :D
U da, ima i toga :lol:Subject bude naziv nekog tvog rada, i ti pomisliš neko hoće da te pita nešto u vezi toga, blalba, kad ono :D
Link to comment
  • 3 months later...

nije gore u smislu nacina na koji se zaobilaze postavljena pravila merenja naucnog outputa, nego je gore u smislu procenta koji to radi.e sad, postoje oblasti za koje ta merila i nisu toliko smislena koliko u prirodnim naukama. u matematici je recimo impact factor prilicno bizarna stvar, jer svako tezi da radi na nekom problemu na kom niko drugi ne radi.

Link to comment
Sećam se bivšeg pom-mina, g. Saboa, kako je na nekom skupu posvećenom društvenim naukama vrlo živahno objašnjavao da društvenjaci kaskaju sa radovima na SCI listi u odnosu na prirodnjake.
impact factor casopisa uzima u obzir samo citate u poslednje dve godine, a u prirodnim naukama proces objavljivanja ide dosta brze. jedan psiholog je gledao svoje citate i nasao da je najveci deo dobio nakon 3-4-5 godina. kad bih mogla da nadjem link na njegov blog post gde ovo opisuje, stavila bih ga, ali ne ide mi trenutno.
Link to comment
po ko zna koji put mi je ultra-drago što mi ič ne šljivimo te neke impakt-faktore
To može da znači (ne mora, ali može) da vrlo malo ljudi čita i koristi to što pišeš... a to nije baš da ti bude drago?U nekoj vezi s time, "posthumno" (pošto sam batalio biznis nauke vavjek) mi je zadovoljstvo da konstatujem da je 1 moj rad trenutno citiran 50 puta, i to koliko mogu da vidim iz svih krajeva sveta. To, naravno, nije bogznašta samo po sebi, ali jeste u kontekstu - taj rad mi je negde 2006. bio odbijen od jednog urednika sa objašnjenjem da (upravo) nije relevantan ni za koga izvan Australije. A taj urednik je svetski cenjen fitofiziolog, nešto kao nezaobilazni autoritet iz oblasti fotosinteze. Ne znam da li sam sačuvao njegovo pismo u kome decidirano (i posle velike revizije) odbija rad, verovatno nisam, ali eto kako čak i takav pojedinac može da omaši. Premda sam siguran da bi i sad mislio da je u pravu, a da su se ovih 50 zajebali što su me citirali.Od tih 50, ne mogu da vidim nijedan citat koji jeste iz Australije, tako da... milo mi je & drago. :D Edited by Indy
Link to comment
To može da znači (ne mora, ali može) da vrlo malo ljudi čita i koristi to što pišeš... a to nije baš da ti bude drago?U nekoj vezi s time, "posthumno" (pošto sam batalio biznis nauke vavjek) mi je zadovoljstvo da konstatujem da je 1 moj rad trenutno citiran 50 puta, i to koliko mogu da vidim iz svih krajeva sveta. To, naravno, nije bogznašta samo po sebi, ali jeste u kontekstu - taj rad mi je negde 2006. bio odbijen od jednog urednika sa objašnjenjem da (upravo) nije relevantan ni za koga izvan Australije. A taj urednik je svetski cenjen fitofiziolog, nešto kao nezaobilazni autoritet iz oblasti fotosinteze. Ne znam da li sam sačuvao njegovo pismo u kome decidirano (i posle velike revizije) odbija rad, verovatno nisam, ali eto kako čak i takav pojedinac može da omaši. Premda sam siguran da bi i sad mislio da je u pravu, a da su se ovih 50 zajebali što su me citirali.Od tih 50, ne mogu da vidim nijedan citat koji jeste iz Australije, tako da... milo mi je & drago. :D
imam 1 takav, 2010, nema ko ga nije odbio. sazalio se neki rus, u subotu uveche, dok mu editor nije bio tu i pohvalio i pustio, bez izmena. u ponedeljak stigo hitler, ochigledli poludeo, ali nije vishe imao kud, i napisao nam engri leter u kome je trazio da promenimo oznake na osama u neshto drugo i boje na graficima u neke druge. 34 citata do sad.
Link to comment
....hitler......osama...
Život na oštrici brijača! :DBTW. Ako sam nešto mrzeo u nauci, to su zahtevi časopisa, štaviše, ultimatumi, za ovakvim fontom i onakvim bojama. Tabele da budu vertikalno, a ne horizontalno. I to u časopisima u kojima se plaća 600 USD po stranici za objavljivanje. I još im radiš desk-top publishing, onako gratis. Pa đubrad jedna lenja, dabobda propali skroz naskroz. Elsevier i ostali.
Link to comment

e, a hitler je, greshna mi dusha, stvarno ispao neki mali histerichni nemac, dolazio je kasnije na neke konferencije kod nas, kao uvazeni i ugladjeni gost :lolol:osama nije nailazio ^_^edip, a izdavachi su olosh svoje vrste. njima centralizacija, a nama trzishte, pa ti kukaj. springer mi je vratio neshto uz izgovor da su autori isti i eksperimentalne tehnike su iste i da oni ne praktikuju da objavljuju takve radove, kakve radove majketi blesave, nego cemo da promenimo imena i kupimo nove eksperimente, pa tako svaka 3 meseca, sve po ladu da nas ne primete. znate, vi vec imate 3 rada sa tim materijalom. normalno, chim objavim jedan, odma izokrenem kosmos naglavu, da tebi napravim neshto nevidjeno :ph34r:

Edited by thermal bug
Link to comment
  • 2 months later...

Bezveze mi kritika.U moru casopisa i hiljadama papira, bolji casopis daje bolji signal.Cinjenica da top istrazivaci salju papire u top casopise smanjuje noise to signal racio.Na njemu je da eLife produkuje kvalitet kojim ce njegov casopis biti percipiran kao najbolji, pa ce onda najbolji radovi tu prvo da se salju.I da, reputacija se moze izgubiti. U biznisu i ekonomiji ima priclian broj casopisa koji su nekad bili prestizni a vise nisu.Sto se podsticaja u cvrstoj valuti tice, i tu ne vidim problem.Edit: Sto se metoda tice, pa valjda to revieweri gledaju, postoje neki apendiksi, mozda zarad preglednosti ideje nema detaljne metodologije, ali sam siguran da se to moze proveriti (ne citam ni Natur ni Science, samo nagadjam po intuiciji).

Edited by Budja
Link to comment

sto su metode svedenije, to ima manje prostora da se diskutuje o njihovim ogranicenjima. onda studija izgleda vrlo segzi pa ako su autori eminentni, mogu da je proguraju u nature ili science i onda daju intervjue za televiziju i novine. a probleme pod tepih.problematicno je i guranje dela rezultata u apendikse jer ih veliki broj ne cita, pa stoga i nema punu sliku o tome sta je u stvari radnjeno i kako izgledaju nalazi studije u punom obliku.den simons je nedavno na svom blogu dekonstruisao jedan takav napuvani clanak iz naturea:http://blog.dansimon...ideo-games.htmledit: evo i od doroti bisop na tu temu: http://deevybee.blogspot.co.uk/2013/03/high-impact-journals-where.html

Edited by BraveMargot
Link to comment
Two of the core findings of this paper, that multitasking training can improve the performance of elderly subjects to the levels shown by younger subjects and that those improvements last for months, are not novel. In fact, they were demonstrated nearly 15 years ago in a paper that wasn't cited. Kramer et al (1999) found that giving older adults dual-task training led to substantial improvements on the task, reaching the levels of young adults after a small amount of training.

Kramer.jpg

Link to comment

Ako nema koluzije izmedju eminentnih istrazivaca onda drugi eminentni autori mogu da se proguraju do Naturea i do novina da ospore seksi nalaze. A to se takodje prodaje.Sto se zloupotrebe i hajpovanja tice, to se ne moze spreciti.Ako ukinemo Nature i Science pojavice se novi takvi sa eminentnim strucnjacima i uglednim Editors board.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...