GMO - Monsanto at the door

[palikaris]

Elem, problem je u politikama, gde zavrsava hrana koja se proizvede u nekom podrucju. Kada imas free market, onda se proizvidjacu jebe da prodaje u lokalu za pola dolara ako moze da izveze u evropu i zaradi 5 dolara.

Plasim se da i ako bi ueli GMO u Africi, da bi se isto desilo, gro te hrane bi zavsio na stranim trzistima, a i dalje bi delovi Afrike umirali od gladi. A evropski licemeri naravno prvo tu sirotinju primoravaju da sve liberalizuje, da dozvoli da se zemlja prodaje strancima (to je jedna od glavnih agendi UN agencija gde god se pojave - da se dozvoli da se zemljiste prodaje strancima, evo desava se i kod nas upravo.), upravo da bi se pripremio teren za velike internacionalne kompanije da to pokupuju, proizvode jeftino i prodaju skupo. Nista lokalno stanovnisto nece imati od toga. I sada idu i pritisci da se dozvoli GMO - zabranjena je upotreba u Evropi, ok, pritisnucemo afrikance da dozvole, pa ce velike evropske kompanije tamo da proizvode i da prodaju "preko".

 

Pa da ja sam ti podmetnuo da napišeš da je zabranjena upotreba GMO u Evropi. Verovatno sam tajno kucao na tvojoj tastaturi. I ja sam izmislio free market kao problem. I optužio UN agencije za pljačku. Dobro.

Podmeces da sam rekao da treba da zadrze stare tehnologije. A i da sam ista rekao o zlom free marketu, samo sam rekao da se u situaciji kada imas slobodno trziste desava da se gro hrane prodaje napolju jer je profitabilnije.

 

za Evropu - upotreba gmo je zabranjena u velikom broju zemalja, i to mahom u onim odakle i dolaze velike kompanije koje kupuju zemlju po Africi.

 

UN - ima agendu da se liberalizuje trziste zemljista i da se strancima dozvoli da kupuju zemlju, u svakoj drzavi gde sprovode projekte. Zasto, nemam pojma, ali to pogoduje land grabbing-u i te kako. Nikakvu pljacku od strane un nisam spominjao.

 

Sent from my F8132 using Tapatalk

[Sestre Bronte]

silovaanjee

 

 

For instance, insertion of the transgene in varieties producing Cry1Ab toxin caused a complex recombination event, leading to the synthesis of new RNA products encoding unknown proteins 7, or/and to metabolic pathways variations which caused up to 50% changes in measured osmolytes and branched aminoacids 8. The frequency of such events in comparison to classical hybridization is by nature unpredictable and new proteomic technologies have shown to be effective in evaluating the potential collateral effects due to insertional mutagenesis 9.

[Luther]

Podmeces.....

 

Dobro

[Luther]

silovaanjee

 

 

For instance, insertion of the transgene in varieties producing Cry1Ab toxin caused a complex recombination event, leading to the synthesis of new RNA products encoding unknown proteins 7, or/and to metabolic pathways variations which caused up to 50% changes in measured osmolytes and branched aminoacids 8. The frequency of such events in comparison to classical hybridization is by nature unpredictable and new proteomic technologies have shown to be effective in evaluating the potential collateral effects due to insertional mutagenesis 9.

 

Jel može neki prevod ovoga makar i na svahili?

[eumeswil]

koliko dugo znamo za gladne u africi? i dalje su gladni!

pa do sada su citave infrastrukture mogle biti izgradjene za pare koje su davane od donacija i drzava. nesto tu ne stima....

 

Ekstremna kleptokratija na primer? Ima ova knjižica o tome.

 

U knjizi se kaže da se novac od strane pomoći koristi za nadoknadu državnih prihoda usled nepovoljnih dilova sa privatnim korporacijama.

 

 

But there were other aspects to Newmont’s deal in Ghana that the company was less keen to publicize. It was paying a meager 3 percent royalty on the gold it mined, and like other foreign mining companies across the continent, it had secured a “stabilization agreement” guaranteeing that its payments to the state were kept low. The result is like an inverted auction, in which poor countries compete to sell the family silver at the lowest price. What governments lose under generous deals with resource groups is frequently made up by foreign aid, which constitutes a significant share of many resource states’ income—effectively subsidizing private oil and mining companies with taxpayer funds from donor countries.

[čekmeže]

Ma nije moguće...bila je fer tržišna utakmica

[vetropir]

Ni ja ne tvrdim da bi GMO iskorenila glad ali jel loše što bi ublažila? Pretpostavljam da ovi u Africi, svaki u svojoj državi, i troše energiju na rešavanje problema. Pa je J.Afrika dozvolila GMO za hranu, neke države (Egipat itd) za pamuk. A neke su u procesu odobravanja upotrebe za gaenje GMO za ishranu. I ništa tu nije neregulisano ni stihiski već države preko svojih organa uvode GMO nakon ispitivanja i testiranja. Svaka tehnologija ima potencijalne probleme pa recimo konvencionalna tehnologija uzgoja hrane ima problem zagađenja pesticidima i ostalim hemiskim sredstvima. Što se nekako previđa.

Pa nije lose samo po sebi. Isto kao sto ne bi bilo lose samo po sebi da sad sleti deda Mraz sa zalihom bifteka za narednih 50 godina u Keniju. Sa stanovista pitanja (politickog, a ne naucnog) kako delovati da bi se iskorenila glad u Africi, a to pitanje si ti prvi pokrenuo, tvrdim da je svrsishodnije baviti se sistemskim pitanjima nego borbom za deregulacijom GMO zakona. Prosto, postoje bolji nacini da ljude koji se zaista bave time (za razliku od nas) utrose svoju energiju.

Edited September 10, 2017 by vetropir

[Luther]

Pa nije lose samo po sebi. Isto kao sto ne bi bilo lose samo po sebi da sad sleti deda Mraz sa zalihom bifteka za narednih 50 godina u Keniju. Sa stanovista pitanja (politickog, a ne naucnog) kako delovati da bi se iskorenila glad u Africi, a to pitanje si ti prvi pokrenuo, tvrdim da je svrsishodnije baviti se sistemskim pitanjima nego borbom za deregulacijom GMO zakona. Prosto, postoje bolji nacini da ljude koji se zaista bave time (za razliku od nas) utrose svoju energiju.

 

Mmm da. Samo što između DM i GMO postoji jedna mikroskopska ali rekao bi bitna razlika. Prvi ne postoji a drugi da i odmah je primenljiv. O čemu i govori narečeni tekst. Tj. o ceni koju odlaganje primene GMO useva u datim zemljama donosi. I ništa više. Ko hoće da plaća tu cenu u dolarima i životima široko mu polje.

 

Ti tvrdiš da je: "svrsishodnije baviti se sistemskim pitanjima nego borbom za deregulacijom GMO zakona. Prosto, postoje bolji nacini da ljude koji se zaista bave time (za razliku od nas) utrose svoju energiju." Nisi doduše rekao koji su to bolji načini  i u kojem roku će to da se desi. Da i za to probamo da izračunamo cenu.

 

 

Edited September 10, 2017 by Luther

[Sestre Bronte]

Nije mi jasno sa koje strane posmatraš problem, da li su ti važni ljudski životi ili investiran novac da se životi sačuvaju?

 

Osnovno pitanje je - zašto je toliko zemalja zabranilo GMO? Imaj u vidu da to nisu komunističke zemlje u kojima je Staljin na vlasti.

 

Posle toga sledi pitanja: šta je uopšte GMO, koje su mogućnosti genetske manipulacije i šta se konkretno dobija?

 

Kako možete da budete sigurni da će GMO da spasi više ljudi nego što ubije? (možda hoće, ali na osnovu čega to tvrdite)

 

Istraživanja koja finansira industrija su malo škakljiva tema:

 

Among 546 drug trials, 346 (63%) were primarily funded by industry, 74 (14%) by government sources, and 126 (23%) by nonprofit or nonfederal organizations. Trials funded by industry were more likely to be phase 3 or 4 trials (88.7%; P < 0.001 across groups), to use an active comparator in controlled trials (36.8%; P = 0.010 across groups), to be multicenter (89.0%; P < 0.001 across groups), and to enroll more participants (median sample size, 306 participants; P < 0.001 across groups). Overall, 362 (66.3%) trials had published results. Industry-funded trials reported positive outcomes in 85.4% of publications, compared with 50.0% for government-funded trials and 71.9% for nonprofit or nonfederal organization–funded trials (P < 0.001). Trials funded by nonprofit or nonfederal sources with industry contributions were also more likely to report positive outcomes than those without industry funding (85.0% vs. 61.2%; P = 0.013). Rates of trial publication within 24 months of study completion ranged from 32.4% among industry-funded trials to 56.2% among nonprofit or nonfederal organization–funded trials without industry contributions (P = 0.005 across groups).

[Friend]

Luther polako ali sigurno postaje nova zvezda padalica foruma

[Luther]

Nije mi jasno sa koje strane posmatraš problem, da li su ti važni ljudski životi ili investiran novac da se životi sačuvaju?

 

Osnovno pitanje je - zašto je toliko zemalja zabranilo GMO? Imaj u vidu da to nisu komunističke zemlje u kojima je Staljin na vlasti.

 

Posle toga sledi pitanja: šta je uopšte GMO, koje su mogućnosti genetske manipulacije i šta se konkretno dobija?

 

Kako možete da budete sigurni da će GMO da spasi više ljudi nego što ubije? (možda hoće, ali na osnovu čega to tvrdite)

 

Istraživanja koja finansira industrija su malo škakljiva tema:

 

Among 546 drug trials, 346 (63%) were primarily funded by industry, 74 (14%) by government sources, and 126 (23%) by nonprofit or nonfederal organizations. Trials funded by industry were more likely to be phase 3 or 4 trials (88.7%; P < 0.001 across groups), to use an active comparator in controlled trials (36.8%; P = 0.010 across groups), to be multicenter (89.0%; P < 0.001 across groups), and to enroll more participants (median sample size, 306 participants; P < 0.001 across groups). Overall, 362 (66.3%) trials had published results. Industry-funded trials reported positive outcomes in 85.4% of publications, compared with 50.0% for government-funded trials and 71.9% for nonprofit or nonfederal organization–funded trials (P < 0.001). Trials funded by nonprofit or nonfederal sources with industry contributions were also more likely to report positive outcomes than those without industry funding (85.0% vs. 61.2%; P = 0.013). Rates of trial publication within 24 months of study completion ranged from 32.4% among industry-funded trials to 56.2% among nonprofit or nonfederal organization–funded trials without industry contributions (P = 0.005 across groups).

 

1. Meni tu ništa nije važno, trebalo bi da je važno onima kojih se to tiče. Ja se samo pitam zašto oklevaju da  primene nešto što bi poboljšalo sadašnje stanje po pitanju proizvodnje hrane koje u dotičnim državama nije dobro pa dovodi do povremene gladi, smrtnih ishoda i u većoj meri pothranjenosti dece koja ima posledice po njihov razvoj. Te države u Podsaharskoj Africi su među poslednjim u svetu koje imaju veoma visok prirodni priraštaj stanovništva. Stoga su uhvaćene u zamku onoga što je Dž.K.Galbrajt davno definisao kao "ravnoteža bede" (misleći kada je to pisao na Indiju). Naime to je situacija kada ti visoke stope rađanja pojedu povećanu produktivnost pa se nikako iz bede ne možeš izvući. Kada je protiv GMO neko iz bogatih država koje već ostvaruju značajne viškove u proizvodnji hrane još i da razumem otpor. Ovde ga ne razumem (osim kao žellja da se iz posebnih, sebičnih interesa zadrži postojeće stanje)

 

2. U ovom trenutku 26 država u svetu proizvodi hranu iz GMO useva ( među najvećim su USA i Kanada za koje se ne bi moglo reći da ne vode računa o zdravlju svojih građana). Zašto su neke značajne države (Nemačka, Francuska itd.) zabranile proizvodnju ali ne i upotrebu (  In compliance with the EU common-market principles, Germany permits the importation of the approximately fifty GMOs that the EU has approved for food or feed  Currently, GMOs are mostly used in Germany in feed for livestock. https://www.loc.gov/law/help/restrictions-on-gmos/germany.php ) ne znam i nemam razloga, da istražujem.  Zašto si utrpao ovde komunizam i Staljina koje niko nigde ne spominje nije jasno. Jasno je međutim da kao što postoje lobiji GMO interesa postoje i lobiji anti-GMO interesa (proizvođači pesticida, ne-GMO semena itd.) pa možda tu treba tražiti razloge zabrane.

 

3. Šta je GMO hrana saznaćeš lako iz Wikipedije (https://en.wikipedia.org/wiki/Genetically_modified_food) a šta se konkretno dobija u slučaju narečenih država videćeš iz brojnih tabela teksta koji sam više puta linkovao http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0181353. Nije da se nadam da ćeš to da proučavaš ali svejedno, moje je da ponudim.

 

4. Da će GMO usevi da spasu više ljudi nego što će da ih ubiju možemo biti sigurni po dva osnova:

    a) GMO usevi daju veće prinose od tradicionalnih a da ne povećavaju troškove proizvodnje (videti tabele iz gornjeg linka). Više hrane posledično znači manje umrlih         od gladi.

    b) Nisu primećene ,ni nakon mnogobrojnih temeljnih istraživanja koje su sprovele brojne institucije,štetne posledice GMO hrane koje ubijaju ljude. Ili misliš da bi                 recimo u EU dozvolili uvoz desetina proizvoda koji im ubijaju stanovništvo.

 

5.Naravno ali u ovom slučaju istraživanje ne sprovodi isključivo industrija. 

 

Edit: setio se za Staljina=Lisenko

Edited September 11, 2017 by Luther

[Sestre Bronte]

1. i 3. su usko povezani. Nisam te bezveze pitao šta je uopšte GMO. Postoje jaki razlozi zašto mnoge zemlje odbijaju da imaju veze sa GMO. Argument da ih koriste USA ili neke druge zemlje nije validan. Najvažnije je pitanje koliko čovek razume šta se dešava u organizmu. U čoveku se u svakom trenutku odvija ogroman broj procesa koji su u veoma delikatnoj ravnoteži. Nije čudno kada neko umre, čudo je to što smo živi. Osnovni problem sa GMO je što nije dovoljno istražen, a i dobar deo onoga što jeste istraženo je pod ključem - nije dostupno javnosti.

 

Na primer, na linku koji si ostavio stoji sledeći podatak za soju:

 

Genetically modified soybean has been modified to tolerate herbicides and produce healthier oils.^[70] In 2015, 94% of soybean acreage in the U.S. was genetically modified to be glyphosate-tolerant.

 

Tako je modifikovana da bi mogli da koriste pomenuto jedinjenje po njivama za ubijanje svega ostalog - nema bre travka da nikne.

 

Međutim, posle nekoliko decenija upotrebe:

 

(Reuters) - Glyphosate, an herbicide and the active ingredient in Monsanto Co’s popular Roundup weed killer, will be added to California’s list of chemicals known to cause cancer effective July 7, the state’s Office of Environmental Health Hazard Assessment (OEHHA) said on Monday.Monsanto vowed to continue its legal fight against the designation, required under a state law known as Proposition 65, and called the decision “unwarranted on the basis of science and the law.”The listing is the latest legal setback for the seeds and chemicals company, which has faced increasing litigation over glyphosate since the World Health Organization’s International Agency for Research on Cancer said that it is “probably carcinogenic” in a controversial ruling in 2015.

 

Sa druge strane, postoje možda i neki interesi da se podacima manipuliše, pa iskrsavaju razne optužbe:

 

The lack of publication has sparked debate and contention. A leading U.S. epidemiologist and a leading UK statistician – both independent of Monsanto – told Reuters the data was strong and relevant and they could see no reason why it had not surfaced. Monsanto told Reuters that the fresh data on glyphosate could and should have been published in time to be considered by IARC, and that the failure to publish it undermined IARC’s classification of glyphosate. The legal case against Monsanto, taking place in California, involves 184 individual plaintiffs who cite the IARC assessment and claim exposure to RoundUp gave them cancer. They allege Monsanto failed to warn consumers of the risks. Monsanto denies the allegations.

 

Ovo je samo jedan primer kako se industrija odnosi prema podacima i koliko su relevantna istraživanja iz zavisnih izvora. Dosta toga je isplivalo iz mejlova tokom suđenja.

 

Konkretno - u mnogo slučajeva GMO nije dovoljno ispitana, a kako ja posmatram stvari - nijedna nije dovoljno ispitana. Tu se radi o uticaju na sve što genetski modifikovanu biljku okružuje - da li su to pčele, glodari ili ljudi, svejedno.

 

Izuzetno dugo se čovek bavi manipulacijom kako bi dobio sorte koje bolje rađaju, koje su otpornije na sušu ili koje su otpornije na razne zaraze. Besmisleno je po meni insistirati da je GMO rešenje za državu koja ne navodnjava poljoprivredno zemljište, koje ne primenjuje ostale agrotehničke mere i u kojoj se obrađuje 1-3% zemljišta. Ako prinosi konvencionalnim metodama mogu da povećaju prinose za nekoliko desetina puta (nisam se zabrojao), to kupuje vreme za ispitivanje efekata GMO na koješta. Sve drugo je silovanje i potencijalno jako opasno. 

 

Jako mnogo zaključaka u vezi GMO počinje sa rečima "It might", previše za bezbednu upotrebu.

Edited September 12, 2017 by Braća Strugacki

[Venom]

E ovo je već nešto. Konkretne primedbe na konkretan tekst. Ako sam dobro shvatio ti smatraš da su rizici koje predstavlja GMO veći od koristi koju pruža i to je legitiman stav. S tim što tekst ne kažei da se išta mora nego daje cost/benefit analizu, pa ko šta izabere.

 

Malo si doduše umanjio broj ljudi koji je teorijski mogao da preživi jer samo za Keniju kažu: between 440 and 4,000 lives could theoretically have been saved. Pa za Ugandu 500-5500, pa onda: A one-year delay is estimated to cost Nigeria about 33 million USD to 46 million USD and between 100 and 3,000 lives. 

 

Možda tebi ovi brojevi nisu visoki a posebno obzirom na demografska kretanja u Africi. Da podsetim, Kenija je 1950 imala stanovnika kao Srbija (6 mil) a sada 40 miliona (Srbija 7) uz projekciju da će imati oko 100 miliona 2050 godine. To treba nahraniti. Nisu samo glad i pothranjenost problem već što te države uopšte uvoze hranu a mogle bi same da zadovolje svoje potrebe na jeftin i efikasan način. Manjak proizvedene hrane joj em povećava cenu em raspoloživa sredstva usmerava na uvoz(ne može se živeti samo od poklona i pomoći) čime se smanjuju raspoloživi resursi za razvoj na drugim poljima (tehnološki, obrazovni itd). 

 

Zato postoje recimo projekti kao što je ovaj https://wema.aatf-africa.org/about-project (Water Efficient Maize for Africa) koji : The WEMA partnership was formed in response to a growing  call by African farmers, leaders, and scientists to address the effects of drought and insect-pest pressure in a cost effective way for smallholder farmers in Africa. 

 

Mada možda je i to prevara pošto su osnivači fondacije B&M Gates, Buffet i USAID. Sigurno hoće Bil da im uvali svoje GMO seme pa da se "obogati".

 

Nisam umanjio, jer pise bas tako 'od 400 do', ali nebitno. Ako za trenutak zaboravimo da iza prodaje GMO ne stoji filantropija nego interes, ili ako prihvatimo da je to realnost i da tako mora, opet se radi o manipulaciji. Tekst pokusava da argumentuje da je bolje prihvatiti nesto sto je "risky", ali procedure postoje s razlogom. Ili u drugom primeru: znas li koliko je zivota moglo da se spasi od ebole da vakcina nije testirana do prosle godine, nego da su je upotrebili odmah? Pod uslovom da stvarno radi...

[bigvlada]

ECJ sides with farmers on genetically modified crops

Hogan Lovells


European Union September 15 2017

The European Court of Justice has held that Member States may not adopt emergency measures prohibiting genetically modified food and feed (GMOs) unless there is clear evidence that a particular GMO presents a serious risk to health or the environment in accordance with Article 34 of the GMO Regulation (EC) No 1829/2003.

Ruling in favour of farmers of genetically modified maize, the ECJ held that the precautionary principle, allowing provisional risk management measures where the possibility of harmful effects has been identified (but not conclusively established), should not be interpreted as relaxing the so-called “safeguarding clause” in Article 34. In this case, referred to the ECJ by an Italian District Court, new evidence of potential harm from studies carried out by Italian research institutes was not sufficient to support the requested emergency measures and invalidate the previous authorisation of genetically modified maize by the European Food Safety Authority.

While the majority of EU consumers remain averse to GM crops, this ruling shows that Member States will require conclusive scientific evidence in order to rely on the safeguarding clause which has previously been used to prevent the growth of GMOs.

 

https://www.lexology.com/library/detail.aspx?g=3261be00-ab1d-403a-9043-e55375a82fab

 

link ka presudi: https://goo.gl/WFsDxw

 

Lepo, više nije na proizvođačima da dokazuju da je to što prodaju zdravo već na državama da dokažu da nije. 

[Zverilla]

pa obzirom da zasada, osim straha, nema nijednog pokazatelja/studije/stagod koji ukazuje na stetnost GMO hrane po ljude, presuda je i ocekivana (sta su drugo mogli da presude)