Jump to content
IGNORED

Autorska prava


Yoyogi

Recommended Posts

Ne obesmisljava se nista. Zasto ja nemam pravo da kopiram knjigu, koju sam kupio, platio, da bi npr. citao fotokopije u metrou a ne original, ili da bi na put poneo 20 strana koje su mi potrebne za nesto umesto cele knjizurine od 1000 strana, ili...Ili zasto ja ne mogu da napravim kopiju CDa, da imam jedan primerak u kolima a jedan kod kuce? Ne mogu oba slusati u isto vreme svakako.Kopirajt za privatne korisnike treba definisati ovako: ja sam kupovinom autorskog dela kupio sebi pravo da to autorsko delo licno konzumiram. Da li ga ja kopiram, ne kopiram, ripujem, skeniram - to je moja stvar i samo moja stvar i ne treba da bude bilo kog briga - sve dok ja ne delim kopije dzabe i/ili ne prodajem kopije. I ne treba da zbog toga placam bilo kakve dodatne nadoknade.Placam li skuplje telefonsku pretplatu ako u kuci imam 3 telefona umesto jednog? Ne, jer i dalje imam samo jednu liniju. Dakle ovaj porez jeste namet i harac. Jer umesto da se zakon jednostavno promeni da se neke logicne, po logici sasvim legalne i normalne stvari legalizuju, trazi se kao uslov za to neka dodatna taksa na nesto. Idiotizam.
Ovo uporedjivanje je nemoguce jer autorsko delo nije industrijski proizvod samo po sebi, ono nije ni telefonski impuls ni struja ni prirodni resurs (voda, nafta i sl.) niti zakon fizike niti slovo u Bukvaru.Zakon autorsko delo definise u svom prvom clanu:Autorsko delo je originalna duhovna tvorevina autora, izražena u određenoj formi, bez obzira na njegovu umetničku, naučnu ili drugu vrednost, njegovu namenu, veličinu, sadržinu i način ispoljavanja, kao i dopuštenost javnog saopštavanja njegove sadržine.Pravo njegovog iskoriscavanja je pravo autora tog dela iz domena jednog od osnovnih postulata autorskog prava, a to su imovinska prava autora. Autor ima pravo na naknadu za svako iskoriscavanje svog dela. Utoliko sto je kupovina jednog dela jedna vrsta koriscenja, a kopiranje i umnozavanje dela druga vrsta koriscenja tog dela jasno je da se ne moze smatrati da je kopiranje u privatne svrhe dozvoljeno samo po sebi.Mozda je resenje moglo biti da knjiga u startu kosta 100 ili 200 dinara skuplje i da zakonodovac na osnovu te nadoknade omoguci jos neku vrstu daljenjeg koriscenja tog dela.Ipak, zbog razvoja uredjaja za umnozavanje i njihove dostupnosti pribeglo se prakticnijem resenju, a verovatno i jeftinijem. Edited by Bane5
Link to comment
  • Replies 137
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Bane5

    28

  • hazard

    26

  • MancMellow

    11

  • Anduril

    7

He, a ja budala mislio da je bitno da li se neko delo koristi (konzumira, reci kako oćeš). Kad ono jok, bitno je kako. Ali ne, nije čak ni bitno kako, nego da li je sa originala koji sam legalno kupio ili sa narezanog diska jer neću da akam original, ako pretpostavimo da sam neki frik od kolekcionara. Izvini, ali to jednostavno nema apsolutno nikakve logike. Prodao si MENI originalni disk i ćao. Da li sam ga JA kopirao pa opet JA slušam nije tvoje da se pitaš. Kad budem počeo da prodajem drugima ili poklanjam onda možeš da imaš nešto sa tim. Do tada, jok.Jedno pitanje samo, nisam shvatio da li braniš ovu uredbu zato što misliš da je u redu ili zato što je u skladu sa Zakonom?

Link to comment
He, a ja budala mislio da je bitno da li se neko delo koristi (konzumira, reci kako oćeš). Kad ono jok, bitno je kako. Ali ne, nije čak ni bitno kako, nego da li je sa originala koji sam legalno kupio ili sa narezanog diska jer neću da akam original, ako pretpostavimo da sam neki frik od kolekcionara. Izvini, ali to jednostavno nema apsolutno nikakve logike. Prodao si MENI originalni disk i ćao. Da li sam ga JA kopirao pa opet JA slušam nije tvoje da se pitaš. Kad budem počeo da prodajem drugima ili poklanjam onda možeš da imaš nešto sa tim. Do tada, jok.Jedno pitanje samo, nisam shvatio da li braniš ovu uredbu zato što misliš da je u redu ili zato što je u skladu sa Zakonom?
+1Bane, u pravu si za zakon, nisam pročitao poslednji stav... I čekaj, to je ono što pita i kolega iznad, jel' ti misliš da je to OK? Ja kupim, ja slušam, ja plaćam za svaku kopiju koju za sebe napravim dodatni namet? Ja kupim frižider sa MP3 playerom i ja sam dužan da platim dodatnih 3% iako frižideru muzika nije osnovna namena? I što ne i telefon, ako se striktno držimo budalaština?
Link to comment
Ovo uporedjivanje je nemoguce jer autorsko delo nije industrijski proizvod samo po sebi, ono nije ni telefonski impuls ni struja ni prirodni resurs (voda, nafta i sl.) niti zakon fizike niti slovo u Bukvaru.Zakon autorsko delo definise u svom prvom clanu:Autorsko delo je originalna duhovna tvorevina autora, izražena u određenoj formi, bez obzira na njegovu umetničku, naučnu ili drugu vrednost, njegovu namenu, veličinu, sadržinu i način ispoljavanja, kao i dopuštenost javnog saopštavanja njegove sadržine.Pravo njegovog iskoriscavanja je pravo autora tog dela iz domena jednog od osnovnih postulata autorskog prava, a to su imovinska prava autora. Autor ima pravo na naknadu za svako iskoriscavanje svog dela. Utoliko sto je kupovina jednog dela jedna vrsta koriscenja, a kopiranje i umnozavanje dela druga vrsta koriscenja tog dela jasno je da se ne moze smatrati da je kopiranje u privatne svrhe dozvoljeno samo po sebi.Mozda je resenje moglo biti da knjiga u startu kosta 100 ili 200 dinara skuplje i da zakonodovac na osnovu te nadoknade omoguci jos neku vrstu daljenjeg koriscenja tog dela.Ipak, zbog razvoja uredjaja za umnozavanje i njihove dostupnosti pribeglo se prakticnijem resenju, a verovatno i jeftinijem.
Kao sto sam kazes, autorsko delo nije industrijski proizvod samo po sebi (mada bi ja rekao da dobar deo onoga sto se stiti kopirajtom jeste upravo to, al to je druga prica), autorsko pravo je definisano zakonom. Autor ima pravo na naknadu za svako iskoriscavanje jer mu tako dozvoljava zakon. Autorsko pravo je artefakt, dakle, zakona. Ono se moze voljom zakonodavca i ukinuti potpuno. Ne postoji nekakvo neotudjivo ljudsko pravo na autorsko pravo.Dakle ja kazem da autorsko pravo treba redefinisati tako da ja mogu nesto sto sam kupio da iskoriscavam kako hocu (sve dok je za moju licnu nekomercijalnu upotrebu) bez ikakvih dodatnih naknada za bilo sta i bilo kome jer je to, jednostavno, logicno. Sta se smatra za razlicito koriscenje definise se zakonom. Ja kazem da to treba definisati tako da raznorazni SOKOJi ne mogu bez ikakve zdravorazumske logike traziti dodatni namet i harac.I ne, nije resenje da nesto kosta skuplje u startu iskljucivo zbog toga. Resenje je da se redefinise autorsko pravo tako da ja sa autorskim delom kada ga kupim i platim mogu da radim sta god hocu u licne i nekomercijalne svrhe. A posle toga neka izdavaci uvode cenovnu politiku kakvu oce, tj. neka bude takva cena koju ce trziste da izdrzi.Narocito nema smisla uvoditi poreze koje ce placati i ljudi koji ne nameravaju da vrse bilo kakvu reprodukciju autorskih dela. Mislim, ako kupis DVD video rekorder ocigledno je da planiras snimanje necega sa TVa, inace cemu ti sluzi (mada i to nije skroz tacno, al ajde da kazemo da jeste) - onda je neka naknada mozda i OK. Ali ja mogu da kupim CD da rezem svoje slike, fajlove, dokumenta...bez bilo kakve reproduckije bilo cijeg autorskog dela. A moram da platim namet nekom SOKOJu.
Link to comment
Bane, u pravu si za zakon, nisam pročitao poslednji stav... I čekaj, to je ono što pita i kolega iznad, jel' ti misliš da je to OK? Ja kupim, ja slušam, ja plaćam za svaku kopiju koju za sebe napravim dodatni namet? Ja kupim frižider sa MP3 playerom i ja sam dužan da platim dodatnih 3% iako frižideru muzika nije osnovna namena? I što ne i telefon, ako se striktno držimo budalaština?
Za svaki uredjaj koji kupis a nalazi se na spisku moras da platis naknadu. Kopija koja se pravi ne mora nuzno biti na CD-u ili DVD-u vec prebacena u mp3, na USB, na HD i sl.Moram da priznam da ne poznajem nijedan frizider koji u sebi nosi integrisani HD ili snimac ili USB ili stampac ili bilo sta gde je moguce umnoziti neko autorsko delo tako da se ne bih upustao u tu pricu jer da bi se frizider ili sporet ili bilo koji drugi kucni aparat opteretio i ovim nametom on mora da sadrzi neki uredjaj koji omogucuje umnozavanje autorskih dela.Takodje, zanimljivo je i da se IT industrija ne buni zbog zakonskog resenja vec zbog visine naknade koja se propisuje, a i dalje se ovo pogresno naziva 'muzickim dinarom' iako to nigde ne pise sem u novinarskim konstrukcijama pa ih onda svi prihvate.
He, a ja budala mislio da je bitno da li se neko delo koristi (konzumira, reci kako oćeš). Kad ono jok, bitno je kako. Ali ne, nije čak ni bitno kako, nego da li je sa originala koji sam legalno kupio ili sa narezanog diska jer neću da akam original, ako pretpostavimo da sam neki frik od kolekcionara. Izvini, ali to jednostavno nema apsolutno nikakve logike. Prodao si MENI originalni disk i ćao. Da li sam ga JA kopirao pa opet JA slušam nije tvoje da se pitaš. Kad budem počeo da prodajem drugima ili poklanjam onda možeš da imaš nešto sa tim. Do tada, jok.Jedno pitanje samo, nisam shvatio da li braniš ovu uredbu zato što misliš da je u redu ili zato što je u skladu sa Zakonom?
Ovo meni lici na nesporazum, a ne nuzno i pogresan stav. U zaista minimalnom (zanemarljivom) broju slucajeva bi neko bio optuzen za nedozvoljeno umnozavanje autorskih dela. Uglavnom se lovi onaj koji umnozava za sebe, ali onda pocne i da ih prodaje ili distribuira putem interneta.Dakle, reklo bi se da je ovo zamesateljstvo bespotrebno jer te i na ovaj nacin zaista nista i niko ne moze spreciti da umnozis neko autorsko delo za svoje potrebe.Ipak, meni je i pravicno da se svaka daljnja upotreba nekog autorskog dela i njegovo razvlecenje po skenerima, USB-ovima, mp3 playerima u kolima i sl. naplati bar na neki nacin jer je to osnova autorskopravne naknade i ona nikad nije jedinstvena za delo koje se visestruko koristi.Kao sto rekoh, kako se niko ne buni zbog same odredbe zakona vec ima onih koji se bune zbog visine nadoknade mislim da je ova cela medijska buka pogresno usmerena.Meni licno deluje da je ovo OK. Nije mi OK slika koja se o ovome stekla u javnosti niti mi se svidja ono sto se uvek u Srbiji dogodi, a to je da se neko zakonsko resenje sprovede na los nacin. Sokoj je dokazao da je tome vican i zato se sa tim segmentom ne mogu sloziti.
Link to comment
Pravo njegovog iskoriscavanja je pravo autora tog dela iz domena jednog od osnovnih postulata autorskog prava, a to su imovinska prava autora. Autor ima pravo na naknadu za svako iskoriscavanje svog dela.
Upravo tako, ovo spada u imovinska prava autora, koja su po svojoj prirodi privatna prava pojedinca - autora i nema potrebe obezbedjivati ih taksama, porezima i drugim javnim prihodima, koji su javni samo po nacinu uvodjenja i naplate, a po svemu ostalom, pre svega po onome ko ima korist od njih, su privatni prihodi.Zasto se ne bi uveo dinar™ za zastitu nekih drugih privatnih interesa?
Link to comment
Kao sto sam kazes, autorsko delo nije industrijski proizvod samo po sebi (mada bi ja rekao da dobar deo onoga sto se stiti kopirajtom jeste upravo to, al to je druga prica), autorsko pravo je definisano zakonom. Autor ima pravo na naknadu za svako iskoriscavanje jer mu tako dozvoljava zakon. Autorsko pravo je artefakt, dakle, zakona. Ono se moze voljom zakonodavca i ukinuti potpuno. Ne postoji nekakvo neotudjivo ljudsko pravo na autorsko pravo.Dakle ja kazem da autorsko pravo treba redefinisati tako da ja mogu nesto sto sam kupio da iskoriscavam kako hocu (sve dok je za moju licnu nekomercijalnu upotrebu) bez ikakvih dodatnih naknada za bilo sta i bilo kome jer je to, jednostavno, logicno. Sta se smatra za razlicito koriscenje definise se zakonom. Ja kazem da to treba definisati tako da raznorazni SOKOJi ne mogu bez ikakve zdravorazumske logike traziti dodatni namet i harac.I ne, nije resenje da nesto kosta skuplje u startu iskljucivo zbog toga. Resenje je da se redefinise autorsko pravo tako da ja sa autorskim delom kada ga kupim i platim mogu da radim sta god hocu u licne i nekomercijalne svrhe. A posle toga neka izdavaci uvode cenovnu politiku kakvu oce, tj. neka bude takva cena koju ce trziste da izdrzi.Narocito nema smisla uvoditi poreze koje ce placati i ljudi koji ne nameravaju da vrse bilo kakvu reprodukciju autorskih dela. Mislim, ako kupis DVD video rekorder ocigledno je da planiras snimanje necega sa TVa, inace cemu ti sluzi (mada i to nije skroz tacno, al ajde da kazemo da jeste) - onda je neka naknada mozda i OK. Ali ja mogu da kupim CD da rezem svoje slike, fajlove, dokumenta...bez bilo kakve reproduckije bilo cijeg autorskog dela. A moram da platim namet nekom SOKOJu.
Postoji neotudjivo pravo kad je autorsko pravo u pitanju i ono je na autoru (u odredjenim slucajevima na koautorima) bas kao sto su njegova imovinska prava na koriscenju tog dela iskljuciva. U prevodu - autorko pravo je sastavljeno iz licnopravnih ovlascenja koja su neprenosiva i imovinskopravnih koja su prenosiva i zato je prilicno komplikovano tumaciti promet autorskog prava. Jedino ogracenje trajanja autorskopravne zastite je vremenski rok nakon smrti autora.Nemoguce je zakonom dozviliti da sa autorskim delom radi sta ko hoce jer se osim imovinskih mogu povrediti i moralna prava autora. Dalje, samo i logickim razmisljanjem mozemo videti da ne postoji merljiva velicina kojom bi neko mogao da odredi vrednost svakog od koriscenja odredjenog dela pa tako ni da se pronadje jedinstvena cena koriscenja autorskog dela koja bi sadrzala sva naknadna moguca koriscenja nakon npr. prvobitne kupovine. U prevodu ni ja ni ti ni Sokoj ni bilo ko ne moze da sedne i razmatra koliko mogucih koriscenja jednog dela ima i da za svako od njih nadjemo neku jedinstvenu vrednost. Na kraju zaista suludo deluje kad bi se tako radilo.U clanu 39. ZASP-a o kojem je inace rec, stoji da: Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju proizvođači uređaja za tonsko i vizuelno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje ili drugih uređaja sa sličnom tehnikom umnožavanja, proizvođači praznih nosača zvuka, slike i teksta, i solidarno sa njima uvoznici uređaja za tonsko i vizuelno snimanje, uređaja za fotokopiranje ili drugih uređaja sa sličnom tehnikom umnožavanja i praznih nosača zvuka, slike i teksta, osim ako se radi o uvozu malih količina namenjenih za privatno i nekomercijalno korišćenje, kao deo ličnog prtljaga.Dakle postoji mogucnost da pri povratku iz inostranstva unesete odredjenu kolicinu praznih nosaca zvuka, slike i teksta bez da vam se natovari ova naknada.Ono sto je jedino zanimljivo je da ako ste ih kupili u vecem delu zemalja EU vec ste njima i njihovim Sokojima platili naknadu.
Link to comment
Postoji neotudjivo pravo kad je autorsko pravo u pitanju i ono je na autoru (u odredjenim slucajevima na koautorima) bas kao sto su njegova imovinska prava na koriscenju tog dela iskljuciva. U prevodu - autorko pravo je sastavljeno iz licnopravnih ovlascenja koja su neprenosiva i imovinskopravnih koja su prenosiva i zato je prilicno komplikovano tumaciti promet autorskog prava. Jedino ogracenje trajanja autorskopravne zastite je vremenski rok nakon smrti autora.Nemoguce je zakonom dozviliti da sa autorskim delom radi sta ko hoce jer se osim imovinskih mogu povrediti i moralna prava autora. Dalje, samo i logickim razmisljanjem mozemo videti da ne postoji merljiva velicina kojom bi neko mogao da odredi vrednost svakog od koriscenja odredjenog dela pa tako ni da se pronadje jedinstvena cena koriscenja autorskog dela koja bi sadrzala sva naknadna moguca koriscenja nakon npr. prvobitne kupovine. U prevodu ni ja ni ti ni Sokoj ni bilo ko ne moze da sedne i razmatra koliko mogucih koriscenja jednog dela ima i da za svako od njih nadjemo neku jedinstvenu vrednost. Na kraju zaista suludo deluje kad bi se tako radilo.U clanu 39. ZASP-a o kojem je inace rec, stoji da: Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju proizvođači uređaja za tonsko i vizuelno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje ili drugih uređaja sa sličnom tehnikom umnožavanja, proizvođači praznih nosača zvuka, slike i teksta, i solidarno sa njima uvoznici uređaja za tonsko i vizuelno snimanje, uređaja za fotokopiranje ili drugih uređaja sa sličnom tehnikom umnožavanja i praznih nosača zvuka, slike i teksta, osim ako se radi o uvozu malih količina namenjenih za privatno i nekomercijalno korišćenje, kao deo ličnog prtljaga.Dakle postoji mogucnost da pri povratku iz inostranstva unesete odredjenu kolicinu praznih nosaca zvuka, slike i teksta bez da vam se natovari ova naknada.Ono sto je jedino zanimljivo je da ako ste ih kupili u vecem delu zemalja EU vec ste njima i njihovim Sokojima platili naknadu.
Na koji nacin uredjaji za vizuelno snimanje ugrozavaju icija imovinska i autorska prava. Cist bezobrazluk DS vas reketira preko Mirkovog sina. Nosaci slike i teksta moze da znaci bas bilo sta. Kao da placate odstetu za ubistvo koje je pocinio komsija sacmarom jer eti i vi imate pistolj. Ova vlast je u terminalnoj fazi.
Link to comment
Upravo tako, ovo spada u imovinska prava autora, koja su po svojoj prirodi privatna prava pojedinca - autora i nema potrebe obezbedjivati ih taksama, porezima i drugim javnim prihodima, koji su javni samo po nacinu uvodjenja i naplate, a po svemu ostalom, pre svega po onome ko ima korist od njih, su privatni prihodi.Zasto se ne bi uveo dinar™ za zastitu nekih drugih privatnih interesa?
ako ovako posmatras onda je bilo kakva zastita autorskog dela besmislena osim mozda licne kupoprodaje prava. autorsko pravo je pravo intelektualne svojine i ono kao i sva prava intelektualne svojine ima kao ekonomski cilj prisvajanje dobiti od iskoriscavanja nematerijalnih dobara.
Link to comment
Na koji nacin uredjaji za vizuelno snimanje ugrozavaju icija imovinska i autorska prava. Cist bezobrazluk DS vas reketira preko Mirkovog sina. Nosaci slike i teksta moze da znaci bas bilo sta. Kao da placate odstetu za ubistvo koje je pocinio komsija sacmarom jer eti i vi imate pistolj. Ova vlast je u terminalnoj fazi.
Ne moze da znaci bilo sta jer postoji spisak stvari za koje se utvrdi da podlezu ovoj naknadi.Ova zakonska odredba nema nikakve veze sa odredjenom vladom ili rezimom jer je postojala i za vreme Milosevica i za vreme Djindjica, Kostunice, Cvetkovica.
Link to comment
A jel telefon spada u spisak tih stvari?
Kako Blic i B92 pišu ne... Rekao bih da je to malo čudno, jer se telefon ne razlikuje od mp3 playera, u segmentu puštanja, kopiranja ili bilo čega veznog za autorska prava...Ali ako pogledamo širu sliku, rekao bih da to ima veze sa Telenorom i VIP-om... :)
Link to comment
Postoji neotudjivo pravo kad je autorsko pravo u pitanju i ono je na autoru (u odredjenim slucajevima na koautorima) bas kao sto su njegova imovinska prava na koriscenju tog dela iskljuciva. U prevodu - autorko pravo je sastavljeno iz licnopravnih ovlascenja koja su neprenosiva i imovinskopravnih koja su prenosiva i zato je prilicno komplikovano tumaciti promet autorskog prava. Jedino ogracenje trajanja autorskopravne zastite je vremenski rok nakon smrti autora.Nemoguce je zakonom dozviliti da sa autorskim delom radi sta ko hoce jer se osim imovinskih mogu povrediti i moralna prava autora. Dalje, samo i logickim razmisljanjem mozemo videti da ne postoji merljiva velicina kojom bi neko mogao da odredi vrednost svakog od koriscenja odredjenog dela pa tako ni da se pronadje jedinstvena cena koriscenja autorskog dela koja bi sadrzala sva naknadna moguca koriscenja nakon npr. prvobitne kupovine. U prevodu ni ja ni ti ni Sokoj ni bilo ko ne moze da sedne i razmatra koliko mogucih koriscenja jednog dela ima i da za svako od njih nadjemo neku jedinstvenu vrednost. Na kraju zaista suludo deluje kad bi se tako radilo.
Pre 200+ godina nesto zvano "autorsko pravo" nije postojalo. Izmislio ga je u jednom trenutku zakonodavac. Dakle, mi mozemo definisati zakonom autorsko pravo onako kako nam se svidja. Povreda autorskog prava nije u pravnom smislu kradja necega kao sto je kradja necijeg automobila.Takodje netacno je potpuno reci "nemoguce je zakonom dozvoliti da se sa autorskim delom radi sta hoce" jer je autorsko pravo definicija i zakona i zakon dakle moze definisati to pravo na bilo koji nacin. Tako da, sve je moguce.Drugo ja ne kazem da treba omoguciti bilo sta, ukljucujuci i pirateriju - ja kazem da treba omoguciti ljudima da koriste autorska dela za koja su platili, za onu za sta su platiti - licnu i nekomercijalnu upotrebu. Na koji ja nacin licno i nekomercijalno koristim neko delo koje sam uredno kupio i platio - sve dok ga ne delim ili prodajem drugima - ne treba da bude briga niti drzave, niti autora. Naravno da ne treba da se razmatra na koje sve ja licne i nekomercijalne nacine mogu koristiti to delo niti je to bitno. Niti to treba posebno vrednovati, jer sam disk vec kupio jedanput i cao.
Link to comment
ako ovako posmatras onda je bilo kakva zastita autorskog dela besmislena osim mozda licne kupoprodaje prava. autorsko pravo je pravo intelektualne svojine i ono kao i sva prava intelektualne svojine ima kao ekonomski cilj prisvajanje dobiti od iskoriscavanja nematerijalnih dobara.
Ne, besmislena je zastita putem takse na kupovinu navedenih uredjaja. Autorska dela su sasvim dovoljno zasticana gradjanskopravnim, pa cak i krivicnopravnim propisima. Jedini problem je sto su tako zasticena od konkretnih povreda i autor moze naplatiti samo stvarnu stetu koju je pretrpeo. A zaista je besmisleno stititi nesto od apstraktne, pretpostavljene i nedokazane opasnosti, tako sto se za svaki slucaj odredi neka naknada, bez obaveze da se dokaze steta.Uz to nejasno je i sta se stiti? Koja autorska dela uzivaju zastitu i koji autori ce i u kom iznosu biti obesteceni od novca koji se prikupi ovim putem. Sam si citirao definiciju autorskog dela "Autorsko delo je originalna duhovna tvorevina autora, izražena u određenoj formi, bez obzira na njegovu umetničku, naučnu ili drugu vrednost, njegovu namenu, veličinu, sadržinu i način ispoljavanja, kao i dopuštenost javnog saopštavanja njegove sadržine."Na primer, treba li dati naknadu autoru dela koje nema nikakvu umetnicku, naucnu, ili drugu vrednost i cija je dopustenost javnog saopstavanja osporena? Edited by Uskebasi
Link to comment
Pre 200+ godina nesto zvano "autorsko pravo" nije postojalo. Izmislio ga je u jednom trenutku zakonodavac. Dakle, mi mozemo definisati zakonom autorsko pravo onako kako nam se svidja. Povreda autorskog prava nije u pravnom smislu kradja necega kao sto je kradja necijeg automobila.
Pa naravno da nije. Ako ja nekom dam da presluša disk koji sam kupio ili da pročita knjigu koju sam nabavio to je mnoooogo različito od toga da mi neko obije ili ukrade auto tj. ne meni, nego bilo kome uključujući tu i vlasnika "autorskih prava". To bi moglo da bude isto kao da, recimo, imam prijatelja koji nema da kupi auto, ali mu ja pozajmim svaki put kad mu baš zatreba. I šta sad, automobilska industrija je oštećena jer on sad može da koristi moj auto da zadovolji svoje potrebe i, eto, ne mora sam da kupuje. Dalje, mogu da uzmem knjigu od nekog i da je PREPIŠEM, ili, verovatnije, da izvadim neke beleške koje mi trebaju. Jel treba sad poseban namet i na hemijske olovke za zaštitu "autorskih prava". Tako možemo u nedogled. Kao što postoji teza da treba dodatno da platim ako ubodem USB u plejer u kolima, pošto sam muziku verovatno kupio samo da bih mogao da slušam kod kuće :isuse: onda nek uvedu taj namet i na fotoaparate jer - knjigu sam kupi da čitam kod kuće, ali mogu da je fotografišem, prebacim na telefon ili tablet i čitam i u autobusu u nekom drugom formatu. Dakle, može dokle oćeš. A cela stvar se ruši na, upravo, telefonima. Koji mogu da ti posluže kao bilo koji USB. I o čemu onda pričamo?
Takodje netacno je potpuno reci "nemoguce je zakonom dozvoliti da se sa autorskim delom radi sta hoce" jer je autorsko pravo definicija i zakona i zakon dakle moze definisati to pravo na bilo koji nacin. Tako da, sve je moguce.
+1
Drugo ja ne kazem da treba omoguciti bilo sta, ukljucujuci i pirateriju - ja kazem da treba omoguciti ljudima da koriste autorska dela za koja su platili, za onu za sta su platiti - licnu i nekomercijalnu upotrebu. Na koji ja nacin licno i nekomercijalno koristim neko delo koje sam uredno kupio i platio - sve dok ga ne delim ili prodajem drugima - ne treba da bude briga niti drzave, niti autora. Naravno da ne treba da se razmatra na koje sve ja licne i nekomercijalne nacine mogu koristiti to delo niti je to bitno. Niti to treba posebno vrednovati, jer sam disk vec kupio jedanput i cao.
Takođe +1, osim što bih umesto boldovanog napisao "umnožavam". Edited by MancMellow
Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...