Jump to content
IGNORED

Razna pitanja


korindjar

Recommended Posts

Ekonomisti in da house, treba mi pomoc. Radim na nekom projektu gde treba da dam procenu koliki je obim nespekulativnog spot FX tradinga u nekoj zemlji od strane pojedinaca i od strane firmi. Sada BIS ima triennial survey odakle mogu da dobijem cifru koja je total za pojedince, firme i "non-financial government entities" ali to je maksimalna granularnost za te podatke (koliko sam uspela da nadjem). Sada, udeo koji imaju firme mogu da procenim iz export/import podataka, ali nemam pojma za sta trejduju "non-financial government entities", a posto ne znam ni koji je use case, tek ne mogu da procenim udeo ovih. 

 

Jel ima neko neko saznanje ili savet kako da resim ovaj problem? Matematicki, mogla bi da ga resim ako bi imala podatke za pojedince, ali ne mogu da nadjem nigde, rekla bih da ne postoji takav reporting requirement.

 

da dodam, ovo mi ozbiljno treba, ne pitam za zabavu, pa ako neko zna nekog ko bi mogao da zna, a hoce da pomogne...

Edited by rajka
Link to comment
  • 2 weeks later...

Ima li neko iskustvo sa zaposlenjem preko omladinske zadruge?  Radi se o nezaposlenom mlađem od 30 godina i zaposlenje ne bi trajalo duže od 120 radnih dana u ovoj godini, ali bi bio svakodnevni posao, osam sati dnevno, pet dana nedeljno. Da li zaposleni preko omladinske ima plaćena sva osiguranja u punom iznosu? Postoji li opcija bolovanja?

Link to comment

Nema bolje teme, pa rekoh da kandidujem™. PayPal i eBay se razvode, PayPal menja politiku. Plaćanja avio-karata, cigareta i još koječega sad mora da se najavi mail-om, pa da se odobri.

Link to comment
  • 1 month later...
  • 3 weeks later...

Moram da pitam, šta ću: kako u praksi funkcioniše plaćanje obaveza prema državi za nekoga ko radi od kuće, ima ugovor sa stranom firmom, a novac dobija na devizni račun? Video sam ovo od prošle godine, čitao različita iskustva da se "mora" i tako dalje, ali da li je to zaista i zaživelo u praksi i koje su kazne ako neko nije bio upoznat sa svojim pravima i obavezama?

Link to comment

Mislim da to nisam upoznat sa svojim pravima i obavezama slabo ima prođu.

Što se tiče banke, kada dobiješ priliv od strane firme kažeš banci po kom osnovu si ga dobio (zarada, honorar...) i banka ga knjiži pod tom šifrom. Izveštaji se šalju NBSu za statističke potrebe.

Teoretski, poreska bi mogla doći u banku i tražiti podatke o transakcijama za svoje potrebe, to se još ne radi za vascelo građanstvo, samo kad je neko pod istragom. Oporezivi prihod je ako imaš negde preko 2 miliona godišnje.

Link to comment

Moram da pitam, šta ću: kako u praksi funkcioniše plaćanje obaveza prema državi za nekoga ko radi od kuće, ima ugovor sa stranom firmom, a novac dobija na devizni račun? Video sam ovo od prošle godine, čitao različita iskustva da se "mora" i tako dalje, ali da li je to zaista i zaživelo u praksi i koje su kazne ako neko nije bio upoznat sa svojim pravima i obavezama?

 

Nemoj da padas na price o granici od 2 miliona dinara godisnje, to je granica za onaj ,,esktra-porez" na dohodak gradjana, i vazi i za stalno zaposlene (za platu) i za honorarce i za sve ostale. Dakle to nema veze sa ,,redovnim" porezima i doprinosima.

 

SVAKI prihod je oporeziv, pa bio i 100 dinara. Zavisno od vrste prihoda, postoji odredjen deo koji je oslobodjen od poreza. Ako radis za platu, to je nekih 8-9 hiljada dinara (bar je bilo dok sam ja radio za platu do pre par meseci). Ako radis na nekoj vrsti ugovora o delu, odbijaju se troskovi - ili stvarni (koje moras dokazati i koji po zakonu mogu biti odbijeni od tvog prihoda, dakle nije nuzno ono sto je realan trosak ili ono sto tebi padne na pamet) ili normirani (koji su odredjeni za svaku delatnost tj. tip ugovora).

 

Ja trenutno radim za stranu firmu i imam ugovor sa njima kao fizicko lice, i to je s nase strane definisano kao ugovor o autorskom delu (racunarski program). Nakon svake uplate, postoji zakonska obaveza da u roku od 45 dana platim poreze i doprinose na taj prihod i da popunim i predam u svoju (opstinsku) poresku upravu PP-OPO obrazac. Ukoliko se preda nakon 45 dana placa se neka kamata za kasnjenje. Sve se racuna u dinarima, tako sto se devizna uplate pretvori u dinare po srednjem kursu NBS na dan uplate. Imaj u vidu da se gleda bruto uplata, dakle bez mogucih odbitaka za bankarske provizije. Te provizije mozes da odbijes od sume kao trosak ako dajes spisak stvarnih troskova, ili ako koristic normiran trosak, smatra se da je vec u to uracunato. Zato je dobro ako sa svojim poslodavcem imas dogovor da on pokrije sve troskove bankarskih transakcija.

 

Evo za moj primer:

 

Normirani troskovi su 34%. Dakle od sume prebacene u dinare odbijes 34% i to ti je "bruto zarada". Od te osnovice se onda odbija porez vec placen u drugoj drzavi (u mom slucaju toga nema), i tako dobijes poresku osnovicu. Na tu poresku osnovicu racunas porez i doprinose. U mom slucaju porez je 20%, doprinos za PIO 24%, a doprinos za zdravstveno 10,3%.

 

Porez i PIO se placaju uvek. Zdravstveno se ne placa ako si vec osiguran na neki drugi nacin. Npr. ako si vec negde zaposlen gde ti placaju zdravstveno, a ovaj ugovor sa strancima ti je nesto dodatno, onda se na taj ugovor ne placa zdravstveno.

 

U poresku osim dva primerka popunjenog PP-OPO obrasca treba odneti kopiju ugovora (ja sam im dao jedan original, ne znam da li bi trazili da neoriginalna kopija bude overena ili ne - mada se na mom videlo da je potpis iz inostranstva skaniran), izvod iz banke gde se vidi uplata sume u devizama (meni su do sada uvek prihvatali odstampan izvod sa ebankinga, nisu smarali sa pecatom banke ili tako nesto), i dokaz o uplati poreza i doprinosa (ja sam to uvek radio tako sto sam popunjavao rucno u banci naloge za prenos i davao im uplatnicu, ne znam da li bi smarali da bude overen izvod sa e-bankinga). Ugovor im donosis prvi put, ne moras svaki put kada imas dodatne uplate po tom ugovoru. Ako je ugovor na stranom jeziku, trazice ti overen prevod (sto kosta, jel). Dakle ako mozes sklopi s poslodavcem dvojezicni ugovor (srpski i sta vec), ja sam tako izbegao placanje prevoda.

 

Nakon sto dobijes od poreske svoju kopiju overene PP-OPO prijave (koju si duzan da cuvas sledecih 10 fiskalnih godina), za PIO doprinos imas obavezu da popunis M-UN obrazac (ako je autorski ugovor - ili sta vec drugo ako je neki drugi). To je tek besmislena papirologija gde ti u Fondu PIO moras da pripises sebi svoje pare koje si im vec uplatio i za koje si vec popunio poresku prijavu i za koje se zna da su od tebe i po kom osnovu. I za to postoje valjda neki rokovi, ali te u sustini za to niko ne keca, jer ako ne popunis M-UN ostetio si samo sebe i nikog drugog (pare ti nece biti pripisane tj. nece uci u tvoju racunicu za penziju, a ti si im pare svejedno dao). Uz 2 kopije M-UN obrasca ide overen PP-OPO obrazac na uvid, ugovor na uvid, i izvodi iz banke da se vidi kad su uplaceni doprinosi na uvid. Ako si tokom trajanja ugovora vec bio zaposlen (tj. ugovor ti je dodatni posao), doprinos koji si uplatio se ne racuna kao dodatni staz, vec ti samo dize osnovicu za penziju. Npr. ako tebi poslodavac inace uplacuje 5000 dinara mesecno doprinosa a PIO, a ti na osnovu autorskog ugovora u maju mesecu uplatis 7000, iz ugla gledanja fonda PIO je to kao da si u maju uplatio 12000, tj. kao da si imao vecu platu (pojednostavljujem, tu ulaze neki silni koeficijenti, bla bla). Ako si tokom trajanja ugovora bio nezaposlen, tj. to je bilo tvoje jedino zaposlenje, mozes ostvariti staz, tj. prijaviti se / odjaviti se, sto je tek dodatna zajebancija.

 

Ako placas zdravstveno, mozes na osnovu toga izvaditi zdravstvenu knjizicu, ali sa tim se nikada nisam zajebavao.

 

Nemoj da ti niko prodaje pricu da sve ovo ne mora. MORA. To je zakonska obaveza.

 

Mozes naravno da krsis zakon i da te niko ne uhvati, to je druga prica.

Link to comment
  • 3 weeks later...

Odakle da krenem...

 

U planu je izrada web sajta za koji bi se plaćala članarina/odnosno plaćalo za izvršene usluge. Ciljna klijentela je pre svega zapad, nije vezano za Srbiju ni na koji način.

 

S obzirom da sam laik što se tiče naplate putem weba, osnovne stvari koje me interesuju su sledeće:

 

1. kako izvršiti u praksi naplatu? Koliko vidim surfujući, u opticaju su PayPal, CCbil i slični servisi.

 

Ima li neko iskustva sa ovim, kako to tačno funkcioniše u praksi? Ja sklapam ugovor sa njima? Kao fizičko lice ili je neophodno kao firma?

 

Gde bi se ti novci uplaćivali (od strane operatera) i na koji način?

 

2. šta je za plaćanjem poreza? Kome, kada, na koji način? Ne znam gde bi bio hosting sajta, ima li to neke veze?

 

Da li bi to plaćao kao fizičko lice? (porez)

 

Imam i svoju agenciju, registrovanu u Srbiji, da li bi to moglo i preko nje? Šta mi je najpovoljnije/najracionalnije?

 

Mogu ići i preko fizičkog lica u Hr, pa eventualno i preko pravnog lica u Hrvatskoj. (Znači nije prva opcija).

 

 

Verovatno ne umem ni da postavim prava pitanja.

 

Zamolio bih svakog ko ima neka relevantna saznanja u vezi sa navedenim, ili zna da me uputi na nekoga ko bi mogao da mi pojasni bolje ovo što me interesuje, da mi pomogne.

 

Hvala unapred.

 

 

PS

 

Ako na forumu postoji neka tema koja više odgovara ovoj temi, zamolio bih moderaciju da je prebaci tamo. 

Edited by Dankan Ajdaho
Link to comment

Sto se tice sklapanja ugovora radi naplacivanja usluga, najlakse je da ides u to kao firma, da li kao agencija/preduzetnik ili d.o.o. mislim da sto se toga tice nije previse bitno, ali pravno lice svakako, kao fizicko lice ti je vece drkanje.

 

Ako si agencija/preduzetnik moras biti registrovan za tu delatnost, ukoliko placas porez pausalno (jer od delatnosti zavisi iznos pausalnog poreza).

 

Sto se oporezivanja tice, ako si ispod granice za PDV (ne secam se tacno koliko, nesto tipa 60k eura godisnje prihoda, ali ne drzi me za rec, proveri) nemas obavezu da budes u sistemu PDVa i da naplacujes PDV, sto ti prilicno olaksava zivot. Ako si pausalac, placas pausalni porez i to je to, ako nisi placas porez na profit...valjda 15%. U tom slucaju naravno moras da vodis knjige.

 

Za funkcionisanje Paypala i slicno u Srbiji, o tome nazalost ne znam nista. Ja sam primao uplate direkt na devizni racun, ali moj biznis je bio znatno drugaciji od zamisljenog tvog.

Link to comment
  • 1 month later...

Otvorio bih devizni racun.

 

Racun koji imam u Bancorp-u i Debit Card koju su mi izdali mi ne daje neke velike opcije za poslovanje (tacnije, nemam nikakve opcije sem da dizem kes u dinarima sa bankomata kada sam u Srbiji i da transferujem sredstva na drugi racun) a da ne pricam o nekim drugim vidovima platnog prometa ili slicno.

 

Uradio sam nesto malo domaceg ali sam i dalje u nedoumici, pre svega kojoj Banci da se privolim. Puno ljudi mi je preporucilo Raiffeisen.

 

Koliku proviziju skidaju bankomati i da li ima ikakve veze sto je devizni racun u pitanju? Recimo sa ovom mojom debit Visa karticom platim skoro $5 na svakoj poseti bankomatu, sto mi nekako deluje previse, ili gresim?

 

U principu racun bi mi sluzio za stekanje/stednju novca dok sam u inostranstvu, a mozda i najveci problem imam sa time da mi je receno da, u slucaju da pozelim u buducnosti da transferujem sredstva na svoj neki racun u inostranstvu, necu biti u mogucnosti to da ucinim po nekom stavu zakona o poslovanju sa inostranstvom.

 

Cenim svaki savet, hvala unapred

Link to comment

U principu racun bi mi sluzio za stekanje/stednju novca dok sam u inostranstvu, a mozda i najveci problem imam sa time da mi je receno da, u slucaju da pozelim u buducnosti da transferujem sredstva na svoj neki racun u inostranstvu, necu biti u mogucnosti to da ucinim po nekom stavu zakona o poslovanju sa inostranstvom.

 

 

 

Ko ti je to rekao?  Je li to nesto novo po ovom sad zakonu sto treba da stupi na snagu (ili je vec stupio) ove jeseni?

 

Ja sam prosle ili pretprosle godine bez problema transferovao pare sa mog racuna u Srbiji na racun u USA i obratno.

Link to comment

Ako si u Srbiji otvorio rezidentni račun (izvadio srpsku lk ili pasoš kao identifikacioni dokument kod otvaranja računa) za transfer u inostranstvo ti treba strani pasoš/lk/boravišna dozvola/radna viza

eventualno se još potpiše neka tipska izjava.

Ako si u Srbiji otvorio nerezidentni račun (identifikovao se stranim dokumentom) za transfer u inostranstvo ti ne treba ništa ako si sredstva stekao svojim uplatama/štednjom. Ako si ih stekao iz nekog posla tipa prodao si nepokretnost u Srbiji pa ti legla sredstva na račun, treba ti potvrda iz Poreske da nemaš neizmirenih poreskih obaveza u Srbiji.

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...