Jump to content
IGNORED

Arhitektura


Mr.Smith

Recommended Posts

@roksi

 

hazard's architectural pinterest, Zvezdara edition (pre-1941 vintage)

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

 

Ugao Hektorovićeve i Bukuruške. Na prodaju. Da imam toliko love, ja bi ovo kupio i restaurirao/sredio.

 

 

 

spacer.png

 

spacer.png

 

 

spacer.png

 

Bukureška

 

 

 

spacer.png

 

spacer.png

 

Spase Garde

 

 

spacer.png

 

spacer.png

 

Geršićeva

 

 

spacer.png

 

Učitelja Miloša Jankovića (ex-Šarplaninska)

 

 

spacer.png

 

Preševska

 

 

spacer.png

 

spacer.png

 

 

 

spacer.png

 

Ugao Preševske i Učitelja Miloša Jankovića

Link to comment

nastavak

 

Milana Rakića:

 

spacer.png

 

Zašto više niko ne pravi okrugle prozore? :sad:

 

VI Beogradska gimnazija i simpatična zelena kuća na ćošku sa Đevđelijskom:

 

spacer.png

 

I onda, jedna od svakako najlepših ulica u celom gradu...Đevđelijska:

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

 

Ugao Đevđelijske i Tršćanske:

 

spacer.png

 

Tršćanska:

 

spacer.png

 

Link to comment
2 minutes ago, palikaris said:

Ovo u Spase Garde mi ne lici na pre-1941, pre ce biti neke 50-te, neposredno posle rata. 

 

Može biti da si upravu...isto tako i ova velika zgrada u Milana Rakića, najverovatnije je posleratna, ali nešto ,,ranije":

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

 

Još iz Milana Rakića:

 

spacer.png

 

spacer.png

 

spacer.png

Link to comment

Inače, ne znam što vam smeta ovo što je @namenski rekao o toj arhitekturi između dva rata. To i jeste ondašnji investitorski urbanizam, mali % ratnih porfitera se bahatio i gradio fensi vile i zgrade sa salonskim stanovima po Beogradu dok je velika većina ljudi živela ko svinje.

 

Suština arhitekture i urbanizma i jeste u rešavanju, ili barem pokušaju da se reše socijalni problemi, stilovi i lepotatm su tu od sekundarnog značaja, plus vrlo subjektivne stvari. Modernizam je ružantm ali je rešavao probleme stanovanja (i šire od toga, uopšte korišćenja grada i pristupa gradu za sve) masovno, kvalitetno, vrlo efikasno i brzo. Predratna beogradska arhitektura je lepatm al šta s tim, ko je imao koristi od toga? Društvo sigurno ne. Na jedan stan u nekoj predratnoj vili ili zgradi sa salonskim stanovima je dolazilo bar 5 straćara u najgorim slamovima. 

 

A danas se često taj period uzima kao neko zlatno doba arhitekture, eh kako su se pre rata gradile lepe zgrade a vidi posle one komunjarske nakaze. Jesu to lepe, kvalitetne zgrade, ali to nije reper, građeno je isključivo za bogataše, skupo je, ne može da se primeni masovno. 

Ima odlična knjiga o tom divnom urbanizmu u predratnom Beogradu, preporučujem koga zanima:  Život na ivici. Stanovanje sirotinje u Beogradu 1919-1941. – dr Zlata Vuksanović-Macura http://www.arh.bg.ac.rs/2018/12/03/predstavljanje-drugog-izdanja-knjige-zivot-na-ivici-stanovanje-sirotinje-u-beogradu-1919-1941-dr-zlata-vuksanovic-macura/?pismo=lat

 

Nema da se nađe pdf, imam knjigu pa ću kad nađem vremena da okačim neke fotografije, kako je u stvari jedno 80% ljudi živelo između dva rata u Beogradu. Ima gomila originalnih fotki iz tog vremena, raznih jatagan mala, pištolj mala, sirotinjskih četvrti u samom centru. Jedna fotka mi je bila baš upečatljiva, neke straćare i slamovi, a u pozadini se vidi tek izgrađena palata Albanija, odmah preko puta tog slama. Evo samo teaser iz ovog linka:

 

 

 

1291847034_ScreenShot2019-10-13at7_06_06PM.png.a50f749887f383a747718e1652f7d876.png992207689_ScreenShot2019-10-13at7_06_12PM.png.03e78b6c802880efc276434f6c048df3.png

1087497999_ScreenShot2019-10-13at6_54_53PM.png.186499f873318fd29415645b9d2772fc.png

 

Mapa koja pokazuje sirotinjske četvrti tadašnjeg Beograda. Ovo je bar 2-3 površine grada. 

 

 

Link to comment

... u međuvremenu sam našao intervju sa autorkom knjige, u kome ima gomila paralela sa današnjim stanjem u Beogradu: http://www.masina.rs/?p=2332

 

Quote

Kao ni Srbija danas, ni Kraljevina Jugoslavija nije bila bogata zemlja. Ipak, nije bio ključan nedostatak sredstava. Mnogo bitnije je bilo pitanje neadekvatne raspodele novca. Mnoge stvari su Beogradu nedostajale, znate, posle Prvog svetskog rata Beograd je bio potpuno razoren. Ali i drugi gradovi u Evropi, poput mnogih u Francuskoj, bili su potpuno sravnjeni sa zemljom. Možemo da kažemo da bogatstvo Francuske i Kraljevine SHS jeste neuporedivo, ali važno je i nepostojanje volje da se budžet na bilo koji način preusmeri u tom pravcu i da se nešto zaista uradi, da se realizuje nešto više od dnevnopolitičkih i kratkoročnih marketinških aktivnosti. Dakle, nedostajalo je volje i spremnosti da se ulaže u to, iako su podizani svakakvi krediti za druge stvari.

 

i za @namenski jedan citat:

Quote

Privatnici su bili ti koji su imali novac, koji su imali moć i koji su u punoj meri određivali i razvoj grada. Imali su te velike komade zemljišta, koje isparcelišu kako oni hoće, onda to prodaju, i bilo im je u interesu da se granica beogradskog rejona što više proširi, a bez obaveza da svoju zemlju infrastrukturno opremaju.

To je sve padalo na teret opštine.

 

i ima fotografija koju sam spomenuo sa palatom Albanija ali mi ne da upload zbog nekog limita ovde :unsure:

 

 

 

 

Link to comment
10 minutes ago, palikaris said:

A danas se često taj period uzima kao neko zlatno doba arhitekture, eh kako su se pre rata gradile lepe zgrade a vidi posle one komunjarske nakaze. Jesu to lepe, kvalitetne zgrade, ali to nije reper, građeno je isključivo za bogataše, skupo je, ne može da se primeni masovno.

 

Tih međuratnih stambenih zgrada od po 4-5 spratova ima toliko po gradu (centar, Vračar, Palilula, Zvezdara, Voždovac, itd. - neke sigurno nisu preživele rat) da je fizički nemoguće da su u njima živeli samo bogataši. Osim ako pod ,,bogataš" ne smatraš svakoga ko nije bio uboga sirotinja. Ali to je onda kao ono kada se u slengu ljudi koji su puni para tj. zaista bogataši nazivaju ,,buržujima", a definicija buržuja je - srednja klasa.

Link to comment
3 minutes ago, palikaris said:

Ima odlična knjiga o tom divnom urbanizmu u predratnom Beogradu, preporučujem koga zanima:  Život na ivici. Stanovanje sirotinje u Beogradu 1919-1941. – dr Zlata Vuksanović-Macura http://www.arh.bg.ac.rs/2018/12/03/predstavljanje-drugog-izdanja-knjige-zivot-na-ivici-stanovanje-sirotinje-u-beogradu-1919-1941-dr-zlata-vuksanovic-macura/?pismo=lat

+1

 

Odrastao sam u bg dvoristu koje je imalo jednu dvorisnu cesmu, jedan zajednicki WC, smestajtm za 7 porodica, vecina sa sitnom decom i cirka, mada nikada do odlaska nisam uspeo tacno da prebrojim 32 душе. 

Na cirka 200 metara od zgrade opstine Zvezdara/DK Vuk Karadzic, doduse nominalno na teritoriji opstine Vracar.

 

 

Inace, kome je do 'nezavisne' arhitekture izmedju dva Svetska rata, odnosno do arhitektonskih primeraka vrednih evidencije trebalo bi da obidje takozvanu Profesorsku koloniju.

Radi se o porodicnim kucama koje su drzavnim kreditima podizali upravo univerzitetski profesori posle WW1: uz svu mesavinu stilova, i danas se vidi, ponegde doduse jos samo naslucuje. zbog dogradnji, verandisanja i pregradnji, prisustvo dobrog ukusa u najboljem, gradjanskom smislu te reci.

Kuce koje su projektovane prema zeljama vlasnika, promisljeno i mozda su pravi primer gradske individualne gradnje sa nesto dvorista.

Doduse, prostor Profesorske kolonije - za one koji ne znaju - blok zgrada prekoputa policije u 29. novembra pa dalje ka Cvijicevoj, je u vreme izgradnje bio periferija sa koje se pruzao pogled na Dunav.

I steta je da nije stavljen pod neku vrstu zastite, ako ni zbog cega drugog zbog enormne kolicine spomen ploca na kucama u Koloniji, ploca koje obelezavaju koji je naucenjak u kojoj ziveo, odnosno kome je pripadala.

Neka neko javi Hazardu da tamo proseta, ako mu je do promocije medjuratne arhitekture koja, osim nekoliko reprezentativnih javnih zgrada i jedva par arhitektonski zaista vrednih primeraka, nema ni jednu bitnu odrednicu koja bi Beograd izdvojila prostor u kome je arhitekturatm bila dominantan cinilac u gradjevinarstvu.

Link to comment
2 minutes ago, hazard said:

 

Tih međuratnih stambenih zgrada od po 4-5 spratova ima toliko po gradu (centar, Vračar, Palilula, Zvezdara, Voždovac, itd. - neke sigurno nisu preživele rat) da je fizički nemoguće da su u njima živeli samo bogataši. Osim ako pod ,,bogataš" ne smatraš svakoga ko nije bio uboga sirotinja. Ali to je onda kao ono kada se u slengu ljudi koji su puni para tj. zaista bogataši nazivaju ,,buržujima", a definicija buržuja je - srednja klasa.

Pa ajde da kazemo od vise srednje klase na gore. U pravu si, burzuji nije bas dobar izraz. 

 

Inače, dosta tih predratnih zgrada po Vracaru je gradjeno kao porodične kuce. Ono, 3-4 sprata, na svakom spratu po jedan stan od 150-200 kvadrata, pa roditeljima jedan, sinu jedan, cerki jedan itd. 

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...