Jump to content

Sloboda volje


Bakemono

Recommended Posts

Jolanda, jesi, vređala si sagovornike i to može da ti potvrdi svako ko je čitao temu.
Da!korisnik foruma @jolanda.kirschner igra igru femkanje, na ovoj temi, ali to nije vredjanje. redovno ima suigraca, upecanog.(tema čeka) Edited by burazer
Link to comment
  • Replies 658
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • bergasa19

    56

  • Bakemono

    92

  • jolanda.kirschner

    148

  • Turnbull

    150

Dobro, ako se neko oseca lose zbog necega sto sam napisala ovde, onda se izvinjavam. Nadam se da mozemo da se vratimo na temu, a ne da diskutujemo da li postojim ili ne (sto je u sukobu sa logikom, ali dobro), itd. a ako se nekome moje pisanje cini psihoticnim ima opciju ignore i svima super.Mislim da je Syme donekle u pravu kada kaze da je osnovni preduslov postojanja ljudskog drustva i odnosa u njemu postojanje barem nekog vida slobodne volje, recimo mozemo imati iluziju slobodne volje. Zavisi samo na kom nivou diskutujemo, da li na drustvenom ili prirodnom.

Link to comment
Da!korisnik foruma @jolanda.kirschner igra igru femkanje, na ovoj temi, ali to nije vredjanje. redovno ima suigraca, upecanog.(tema čeka)
Ne znam o cemu pricas, kakvo femkanje? Ako nekome pricinjava zadovoljstvo da razgovara o meni, ili da me analizira, sta ocekujes od mene da uradim?
Link to comment
Ne znam o cemu pricas, kakvo femkanje? Ako nekome pricinjava zadovoljstvo da razgovara o meni, ili da me analizira, sta ocekujes od mene da uradim?
...da mirno nastavis, ali sacekaj trenutak (((
Mislim da je Syme donekle u pravu kada kaze da je osnovni preduslov postojanja ljudskog drustva i odnosa u njemu postojanje barem nekog vida slobodne volje, recimo mozemo imati iluziju slobodne volje. Zavisi samo na kom nivou diskutujemo, da li na drustvenom ili prirodnom.
Link to comment

Evo jednog rada na hrvatskom o slobodi volje:

Prema libertarijanizmu sloboda je mogućnost racionalnoga podvrgavanja moralnom principu, koje počiva na kontrakauzalnosti. Prema kontrakauzalnosti čovjek ima mogućnost odlučivanja između alternativnih mogućnosti i to neovisno o određujućim faktorima kauzalnoga lanca (Sesardić, 1984). Dakle, prema libertarijanizmu postoje trenuci u čovjekovu životu kada nije determiniran vanjskim svijetom niti svojim karakterom, već može na osnovi svoje racionalnosti donijeti apsolutno slobodnu odluku.Libertarijancima se može uputiti nekoliko značajnih prigovora. Polazi se od teze da su odluke o kojima oni govore samo slučajni, ničim uzrokovani postupci, prema čemu se zaključuje da osoba koja odlučuje ne kontrolira svoje odluke. Dakle, njezina sloboda nema nikakvu vrijednost (Young, 1994). Ukoliko pak polazimo od teze da su njezine odluke determinirane, javlja se inkompatibilizam. Libertarijanci su stoga prisiljeni negirati oba kontradiktorna pristupa – i determinizam i indeterminizam. Prema zakonu isključenja trećega, ne preostaje niti jedna treća mogućnost koja bi mogla biti istinita, te se zato sa sigurnošću može zaključiti kako je libertarijanizam logički neutemeljeni pristup. Dakle, ukoliko se kauzalni lanac pri donošenju slobodnih odluka ne prekida, radi se o inkompatibilizmu, a ukoliko se prekida, radi se o slučajnosti koja se ne može nazvati osobnom, a kamoli uvjetom koji omogućuje slobodnu volju (Sesardić, 1984). Iako teze libertarijanizma najviše odgovaraju našoj intuiciji, one su jednostavno logički i znanstveno neodržive, pa stoga moraju biti odbačene kao pogrešne.
I kompaktibilizam:
Kompatibilistički pristup, poput inkompatibilističkog, prihvaća da su svi ljudski postupci kauzalno objašnjivi (determinirani), ali pritom ne poriče postojanje osobne slobode. To uspijeva na taj način što jednostavno izmjenjuje značenje termina slobodna volja. Za kompatibiliste slobodna volja ne predstavlja mogućnost neovisnoga izbora između alternativnih mogućnosti, već je shvaćena kao mogućnost djelovanja u skladu s osobnim željama i razmišljanjima. Ovakvo shvaćanje slobode nije kontradiktorno pojmu kauzalnosti, već pojmu prisile. Prema Lockeu, «sloboda je mogućnost da djelujemo ili ne djelujemo prema našim željama i volji» (Taylor, 1967:366). Prema Humeu, ljudski postupci nisu neslobodni ukoliko su uzrokovani, već ukoliko su uzrokovani nečime izvan sfere ljudskih želja (Taylor, 1967:367). Dakle, prema kompatibilistima sloboda postoji svugdje gdje ne postoje ograničavajući uvjeti (engl. defeating conditions), koje shvaćamo kao ono što ograničava naše želje (Young, 1994). Pod ograničavajućim uvjetima tako možemo razumjeti na primjer zakone, zatvor, prisilni rad, zlostavljanje i slično.Humeovo stajalište izvrsno ocrtava kompatibilistički pristup – prema njemu se svi filozofi slažu da su ljudski postupci determinirani i da su stoga prema inkompatibilističkom shvaćanju slobodne volje i neslobodni, ali pitanje je samo na koji način omogućiti da i sloboda i determinizam budu istovremeno istiniti (Taylor, 1967). Iako se može učiniti da je kompatibilizam samo očajnički pokušaj da se čovjek prikaže slobodnim u determinističkom svijetu, njegove se teze mogu prihvatiti kao savršeno logičko i potpuno prihvatljivo rješenje. Pojam slobode se, naime, i u svakodnevnom govoru koristi češće kao sinonim nesputanosti i samostalnosti, nego kao sinonim kontrakauzalnosti. Stoga se ova krajnje jednostavna terminološka dosjetka nameće ne samo kao kvalitetan kompromis, već i kao rješenje gordijskoga čvora.
Link to comment

Hvala na ovome! Otprilike summa summarum onoga što drvim sve vreme. Tj. slobodna volja postoji samo ako se promeni značenje tog termina u "sloboda da delaš u skladu sa svojim željama (voljom)". Sloboda da biraš ne može postojati.

Edited by Bakemono
Link to comment

'A man can do what he wants, but not want what he wants', jel' to? A kako se to odnosi na pitanje morala ili odgovonosti? Ako ne mozemo da biramo sta zelimo, kako mozemo biti odgovorni za te zelje?

Link to comment

Ni ne možemo, IMHO. Ništa nije kriv pedofil, sadista, pa čak i masovni ubica psihopata tipa Čarlsa Mensona. Ali nije krivo ni društvo što ih zatvara, jer ima potpuno pravo da se zaštiti od takvih likova. A i nemoralni mogu biti samo postupci, želje nikog ne povređuju.

Link to comment

Koja je kocnica izmedju zelje i postupaka? Verovatno ranije usadjen osecaj krivice pred postupkom koji se oznacava kao 'los'. Ako je on besmislen, da li su onda psihopate u pravu kada ne osecaju grizu savesti zbog svojih postupaka?

Link to comment

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...