Jump to content
IGNORED

www.zastitaumestozabrane.com/


salerokada

Recommended Posts

  • Replies 3.4k
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • Аврам Гојић

    226

  • harper lee

    195

  • salerokada

    191

  • ion

    186

metodološko pitanje...koliko je bias bitan pri vrednovanju rezultata istraživanja? tj. ako Inicijativa za biblijsku istinu objavi istraživanje o tome da dinosaurusa nikada nije bilo, hoće li proklamovani ciljevi Inicijative imati uticaja na vrednovanje?

Link to comment
Ne dopuštaš ni promil šanse da je ovo tačno? Meni isto idu na ganglije sve te "naučnici su zaključili" analize, ali ovo uključuje neka konkretna imena, a ne opšte "naučnike". Ono što je interesantno je ko je naručio istraživanje, ali to ostavljam teoretičarima zavere...
Da, ukljucuje konkretna imena - Inicijativu za slobodu od duvana. :lol:
Link to comment
Da, ukljucuje konkretna imena - Inicijativu za slobodu od duvana. :lol:
Ne, oni su sproveli istraživanje, ali to kako rekoh, ostavljam teoretičarima zavere. Nego, pitam te da li misliš da je ovo sigurno netačno?
Link to comment
metodološko pitanje...koliko je bias bitan pri vrednovanju rezultata istraživanja? tj. ako Inicijativa za biblijsku istinu objavi istraživanje o tome da dinosaurusa nikada nije bilo, hoće li proklamovani ciljevi Inicijative imati uticaja na vrednovanje?
u rezultatima je najbitnija metodologija, a to je ono sto se nikad ne prenosi u novinskim clancima. cim je metodologija transparentna, citalac moze sam da zakljuci da li podaci zbilja govore u prilog tome da dinosaurusa nije bilo (+ da li su podaci prikupljeni korektno, itd). a bias naravno da utice, bas je zato metodologija + konkretni rezultati najvazniji deo istrazivanja, a nezavisna replikacija je majka induktivne nauke. uvodi i zakljucci, onome ko je u materiji, su uglavnom maltene nebitni. ono sto dobijemo u novinama su uglavnom zakljucci istrazivaca, podignuti na kub od strane novinara, plus dosoljeni da bi se vest prodavala. zapanjujuce je koliko cesto u novinskom naslovu recimo stoji nesto sto nije ni jednom recju pomenuto u originalnom clanku.u konkretnom istrazivanju je verovatno najveci moguci bias socio-demografski, tj. ne puse svi slojevi stanovnistva u jednakoj meri. sigurno je uzet u obzir jer je to opste poznata stvar, ali pitanje je na koji nacin je tacno uzet u obzir, i za to je vec potreban iskusan citalac.ali udahnuti duvanski dim smanjuje kolicinu kiseonika koja kruzi po krvnom sistemu, ne znam sto bi uopste bilo upitno da to lose utice na malu decu.
Link to comment

Hvala na vrlo preciznom odgovoru.Ono što mene muči ovde je sledeće: ovakva istraživanja ljude stavljaju pred izuzetno mučan izbor - ili država koja ti ulazi u kuću i njuška po njoj, ili otrovana deca. To su jako teška pitanja sa mnogo faktora, i samo fanatici misle da se to može preseći na panju.Inače mene zanima koliko dece godišnje razvije jake statističke predispozicije za kardiovaskularne probleme zbog prisustva televizora u kući. Pretpostavljam da će deca koja su gojazna u desetoj godini i koja pate od visokog pritiska u trinaestoj (a ovoga ima sve više), živeti vrlo kratko i da se može pokazati da je televizor u kući - i računar, dabome - jedan od najvažnijih faktora rizika. Ali ovo pitanje jednostavno nije u modi, pobogu savremen način života nalaže da dete, umesto da trčizaloptom™, ne diže debelo dupe od igrica.

Edited by vasudeva418
Link to comment
Hvala na vrlo preciznom odgovoru.Ono što mene muči ovde je sledeće: ovakva istraživanja ljude stavljaju pred izuzetno mučan izbor - ili država koja ti ulazi u kuću i njuška po njoj, ili otrovana deca. To su jako teška pitanja sa mnogo faktora, i samo fanatici misle da se to može preseći na panju.
naravno. pusenje u sobi u kojoj dete ne provodi citav dan, ili retko pusenje uz otvaranje prozora / provetravanje, verovatno ne mogu da nagomilaju efekte toliko da naskode. tj. cudilo bi me, mada nije da sam ikad previse proucavala tu materiju. ono sto (od majke udahnut) dim moze da napravi fetusu, on the other hand, mi je potpuno porazavajuce i do bola tuzno.
Inače mene zanima koliko dece godišnje razvije jake statističke predispozicije za kardiovaskularne probleme zbog prisustva televizora u kući. Pretpostavljam da će deca koja su gojazna u desetoj godini i koja pate od visokog pritiska u trinaestoj (a ovoga ima sve više), živeti vrlo kratko i da se može pokazati da je televizor u kući - i računar, dabome - jedan od najvažnijih faktora rizika. Ali ovo pitanje jednostavno nije u modi, pobogu savremen način života nalaže da dete, umesto da trčizaloptom™, ne diže debelo dupe od igrica.
mozda kod nas. ali svako toliko ima clanaka o tome u stranim novinama, a medj' visokoobrazovanim svetom je briga o ishrani i nemanje tv-a totalno u modi. meni je preslo u naviku da citam BBC news, i tamo bas cesto ima informacija o ovome. Edited by Ljilja Srpkinja
Link to comment
Ne, oni su sproveli istraživanje, ali to kako rekoh, ostavljam teoretičarima zavere. Nego, pitam te da li misliš da je ovo sigurno netačno?
Da, oni su samo sproveli istrazivanje. Nista drugo. :lol: Otkud znam da li je tacno ili nije. Pretpostavljam da je ovo jedno od onih cuvenih "could & might" istrazivanja koja verovatno nikad ne bi prestala da skupljaju prasinu sa polica raznih Inicijativa za Popunjavanje Beskonacnih Briselskih Hodnika da nema tog drustvenog antipusackog konteksta ali kako nikakav link za to istrazivanje nije dat mogu samo da nagadjam. Ili da ga guglam, sto me uzasno mrzi posto verujem da znam sta bih tamo nasao. Uostalom, evo ti pre par strana jedan svetli primer takvog istrazivanja vezanog za soft drinks kojim je neko plasio shana i jana. Nema tu nikakve zavere, sa could i might mozes da dokazes sta god hoces. Covece, od tih 603.000 obradjenih slucajeva 379.000 su smrti od srcanih oboljenja gde postoji zilion primarnijih i direktnijih faktora rizika. Bas me zivo zanima metodologija istrazivanja kojom su "zakljucili" da je ovih 379.000 srcanih udara direktno uzrokovano izlaganjem duvanskom dimu i da nije praceno drugim faktorima rizika.
Link to comment
mozda kod nas. ali svako toliko ima clanaka o tome u stranim novinama, a medj' visokoobrazovanim svetom je briga o ishrani i nemanje tv-a totalno u modi. meni je preslo u naviku da citam BBC news, i tamo bas cesto ima informacija o ovome.
Da, znam, ali nema moralne panike oko toga, to je ono što želim reći. Kada se uđe nekome u kuću i zatekne dete ko tenk kako igra igrice i jede čokoladu sa ukusom hamburgera, gosti neće početi da prebacuju domaćinima kako "ne paze dovoljno na svoje dete" i pokretati inicijative da se zabrani izlaganje dece virtuelnim svetovima.
Link to comment
uono sto dobijemo u novinama su uglavnom zakljucci istrazivaca, podignuti na kub od strane novinara, plus dosoljeni da bi se vest prodavala. zapanjujuce je koliko cesto u novinskom naslovu recimo stoji nesto sto nije ni jednom recju pomenuto u originalnom clanku.
Da, znam, ali nema moralne panike oko toga, to je ono što želim reći. Kada se uđe nekome u kuću i zatekne dete ko tenk kako igra igrice i jede čokoladu sa ukusom hamburgera, gosti neće početi da prebacuju domaćinima kako "ne paze dovoljno na svoje dete" i pokretati inicijative da se zabrani izlaganje dece virtuelnim svetovima.
Kad bude drustvena klima™ povoljna za tako nesto dobices isto ovo sto Betty govori samo sa drugim istrazivanjima. Ja sam se nekad glupirao prateci pojedina istrazivanja nakon sto su oglasavani po novinama na nacin na koji je i ovo koje sam citirao., pa sam vremenom odustao. Gotovo po pravilu se izbacuju svi kondicionali kojima su istrazivaci skloni kad istrazuju uticaj jednog faktora na predmet koji je istovremeno izlozen vecem broju faktora, a ne mogu mu statisticki pokazati nivo uticaja i, voila, od jednog "could & might" istrazivanja urednickim intervencijama dobijes Sveto Pismo dok si rekao marlboro light. Klasicno medijsko zastrasivanje.
Link to comment
Pusenje jeste jedan od najvecih faktora rizika kardiovaskularnih oboljenja. Ako ne verujes istrazivanjima zbog potencijalnih finansijera (mada ne vidim ko moze da iskesira vise od duvanskih kompanija), mogu da ti pokazem interne klinicke studije kad dodjem u Beograd. U kafani uz rakiju i cigarete.
Moze. Samo, donesi iskljucivo one studije koje se bave pasivnim pusenjem, posto ovo drugo uopste nije sporno.
Link to comment
Još uvek je džmarenje najlogičnije opravdanje za ekspanziju kancera u svetu, koja se začudo desila i dešava posle početka korišćenja (u ove ili one svrhe) nuklearne energije.
pretpostavljam da opsti napredak medicine i dijagnostike koji se, zacudo, desio i desava u vise/manje istom periodu nema nikakve veze sa time? Edited by Grunf
Link to comment
Hvala na vrlo preciznom odgovoru.Ono što mene muči ovde je sledeće: ovakva istraživanja ljude stavljaju pred izuzetno mučan izbor - ili država koja ti ulazi u kuću i njuška po njoj, ili otrovana deca. To su jako teška pitanja sa mnogo faktora, i samo fanatici misle da se to može preseći na panju.Inače mene zanima koliko dece godišnje razvije jake statističke predispozicije za kardiovaskularne probleme zbog prisustva televizora u kući. Pretpostavljam da će deca koja su gojazna u desetoj godini i koja pate od visokog pritiska u trinaestoj (a ovoga ima sve više), živeti vrlo kratko i da se može pokazati da je televizor u kući - i računar, dabome - jedan od najvažnijih faktora rizika. Ali ovo pitanje jednostavno nije u modi, pobogu savremen način života nalaže da dete, umesto da trčizaloptom™, ne diže debelo dupe od igrica.
Procitah pre mislim godinu-2 clanak kako je Kina odlucila da zakonom zabrani koriscenje kompova duze od 3 sata dnevno (u kucama naravno) upravo iz tog razloga. Dal su uspeli sumljam, al da treba da se poradi na tome treba. Mozda su samo sporne metode :s_c:
Link to comment

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...