(Neo)Liberalizam

[Indy]

Nisam ja rek'o da je ekonomia zajebana stvar, samo se držim Džeka Insajdera:Economics just doesn't add upJack the Insider Blog | October 17, 2008 | 252 CommentsIF you're confused about the parlous state of the global economy and how the hell the world managed to get into such a mess, you're not the only one. Even economists are perplexed by the workings of the economy and regard economic theory as a deep and abiding mystery.One might argue that economic theory was first examined, in part at least by Aristotle in Ancient Greece and Chanakya in India at approximately the same time in history, circa 350 BC. These great thinkers tended to dwell on such weighty issues as statecraft, agonised over the vexed question of public versus private ownership of wealth and laid down certain grim edicts on matters such as taxation. Both men considered taxation as a fundamental prerequisite for a complex economic system. Thanks to Aristotle and Chanakya, no civilisation worth its salt can get up and running without first taxing the living daylights out of its citizenry.In 1215, in one of the most decisive moments in history, a red-haired, green-eyed psychopath by the name of Genghis Khan was about to learn a valuable lesson.The man who had unified Mongolia and continued with lightning raids into northern China, had burned, looted, pillaged and razed everything that got in his way. Conquest came through complete annihilation and wealth was obtained only by what could be plucked out of the rubble.Genghis and his Mongol army besieged the Jin Dynasty capital of Yanjing (later to become known as Beijing). Fearing the worst, the emperor dispatched an emissary to Genghis Khan’s camp to sue for peace. The emissary, Nin Tang, was a young bloke with bit of go about him. He turned on his boss and very sensibly decided to join Team Genghis. It was Tang who explained to a sceptical Genghis that if a more moderate loot and pillage was undertaken - leaving about half of the city intact, the grateful survivors could be relied upon to pony up with taxes to load the Khan's coffers for ever more. No doubt Genghis would have seen this as the ultimate act of party-pooping, but he was a practical man and open to new ideas. A workable portion of Yanjing was left standing and as the coin started rolling in, the largest contiguous empire the world has ever seen (and also the shortest lived, if we don't count the United States) was born.For a further five hundred years, people paid their taxes and lived in abject filth with only the prospect of a nasty demise by plague, famine, pestilence or the sudden reappearance of the Mongols to look forward to. Worse still, no one had any idea that they were, in fact, living in an economy.The world was desperate for an economist but as no such creature existed, it was decided a Scottish moral philosopher was the next best thing. So in 1776, Adam Smith got right to work and invented the invisible hand. After he'd stuck it down the front of his pantaloons for a while, he was so moved that he decided to write a book called An Inquiry in to the Wealth of Nations. Smith's point was this: so long as every individual remains hell-bent on ruthlessly pursuing their own interests, then the greater good for the whole of society would somehow occur simultaneously. The invisible hand of the marketplace would take care of everything.Eighty years later, Marx challenged this orthodoxy, decrying capitalism as a cruel and inhumane system and set about establishing a system all of his own that ended up being so cruel and inhumane that Genghis Khan could be heard from the grave whistling in awe.In the 1930s with capitalism reeling from a Great Depression, John Maynard Keynes stepped forward and wagged a finger at the world's governments, advocating intervention in fiscal policy to stimulate economic demand, growth and prosperity. Governments across the globe snapped to attention and immediately commenced planning for the Second World War.After the war, American economist J K Galbraith emerged to take economic theory in to previously untrampled arcane territory. J K Galbraith was completely shameless about making economics a turgid and incomprehensible riddle to the masses. He wrote a ton of books in the full knowledge that he was the only one who would ever understand them. If he was ever struggling for ideas, he'd pluck some bizarre concept from the ether and call it the Frederickson Quotient or the Benn Indicator. American Presidents from Roosevelt to Johnson didn't have a clue what Galbraith was on about but as people kept paying their taxes and would fork out for a new fridge or telly every couple of years, they kept him on the payroll.Finally, it took Paul Keating to come along to explain the economy to the huddled masses. He'd hope to enlighten us all but the truth was we just nodded politely while he babbled on about Ajax curves and First Order Stochastic Dominance. Then, after he left, we checked our wallets and discovered that we still had enough left for a couple of schooners and a packet of beer nuts.Bearing all this in mind, it should come as no surprise that there is still no prevailing and accepted wisdom on the current calamitous state of the global economy. With perhaps the greatest financial disaster the world has ever faced upon us, a large army of earnest economists and fumbling politicians are unable to explain how we got to this point, where the money went and how we can prevent this disaster ever happening again.It all makes you wonder what Genghis Khan would have made of economists.

[pacey defender]

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2010&mm=11&dd=23&nav_id=474431

Erić je rekao da je sada je suštinsko pitanje da li i dalje želimo liberalni kapitalizam koji je "brutalan", jer u tom modelu investitori najčešće kupuju fabrike da bi se domogli nekretnina, a ne da bi razvijali proizvodnju.

Sjajan odgovor Slaviše Tasića sa Tržišnog rešenja o razlici između socijaldemokratije i intervencionizma, iz kog mogu mnogo toga da nauče i intervencionisti i katalaksičari:http://trzisnoresenje.blogspot.com/2010/11/brutalni-kapitalizam.html

Stepen kapitalizma je stepen ekonomskih sloboda, a Srbija je na dnu svih lista koje to mere. Kako je to onda Srbija zemlja liberalnog kapitalizma? Drugo, opasna greška je brkati socijaldemokratiju sa intervencionizmom. Od svih aspekata velike države socijaldemokratija je najmanji problem. Srbija nije pošla od Lokovog prirodnog stanja gde niko ne poseduje ništa pa onda radom stiče, nego je kroz celu svoju istoriju bila u raznim sistemima povlastica i privilegija. Zato je razumljivo da se razvio socijaldemokratski moral. Za intervencionizam, sa druge strane, nema ni moralnog ni ekonomskog opravdanja.Socijaldemokratija je i manje štetna od intervencionizma. Intervencionistička je Italija, gde frizerima treba dozvola za obavljanje zanimanja i dozvola za otvaranje radnje na određenom mestu, ili Grčka, gde vam za prevoženje robe kamionom treba ekskluzivna dozvola (sada ukinuto). A socijaldemokratske su skandinavske zemlje, gde je preraspodela dohotka velika, ali se država inače malo meša u ekonomiju. To pokazuje njihovo stalno mesto u vrhu lista ekonomskih sloboda i poslvnog okruženja. Srbija je veoma intervencionistička i uglavnom antisocijalna -- jer iako postoji donekle progresivni porez i razna socijalna davanja, država ima i niz antisocijalnih politika koje pomažu višoj srednjoj klasi, bogatijima i posebno politički privilegovanima. Pozivi poput ovog na "podsticanje proizvodnje" ili ograničavanje upotrebe nove privatne svojine, nemaju nikakve veze sa skandinavskim modelom i socijaldemokratijom. To su samo pozivi na veći intervencionizam. Ako je nešto u Srbiji brutalno, to nije kapitalizam, jer njega ima vrlo malo, nego državni intervencionizam i političke privilegije koje iz njega neminovno proizlaze. Ako pogledamo aktuelni slučaj Luke Beograd, upravo je državno mešanje u to šta je moguće uraditi sa privatnom svojinom proizvelo skandal. Sve je kupljeno legalno, ali je vrednost posle kupovine porasla zato što je starim vlasnicima bila zabranjena gradnja, dok je novom vlasniku dozvoljena. Erić izgleda da hoće još takvih stvari. I to naziva socijaldemokratijom.

Mayday, sad sam pročitao raspravu od početka. Vidim da koristiš termin "lokalno znanje" kada pišeš o Hayeku. Da li je to usvojen i rasprostranjen prevod onoga što Hayek naziva "dispersed knowledge"? Edited December 2, 2010 by pacey defender

[MayDay]

Mayday, sad sam pročitao raspravu od početka. Vidim da koristiš termin "lokalno znanje" kada pišeš o Hayeku. Da li je to usvojen i rasprostranjen prevod onoga što Hayek naziva "dispersed knowledge"?

Na dispersed knowledge sam mislila, da, ali nije to nikakav rasprostranjen prevod da ja znam. O toj tezi sam citala direktno iz clanka.http://www.indiapolicy.sabhlokcity.com/debate/Notes/hayek_low.pdf

[hazard]

Erić je rekao da je sada je suštinsko pitanje da li i dalje želimo liberalni kapitalizam koji je "brutalan", jer u tom modelu investitori najčešće kupuju fabrike da bi se domogli nekretnina, a ne da bi razvijali proizvodnju.

Kakve boze gluposti. Kao da to ima veze sa modelom kapitalizma, ili sta vec, a ne sa uslovima za poslovanje u Srbiji. To sto neki polukriminalni "investitor" pokusava da kupi neku fabriku samo da bi dosao do nekretnine a proizvodnja ga ne zanima, to je zato sto1) Drzava pokusava da privatizuje neku fabriku koja nema perspektivu; nema konkuretnih proizvoda, nema trziste, nema izgleda da ce se popraviti, tj. zrela je jedino za likvidaciju a ne privatizaciju; ili2) Drzava nije ucinila fabriku koju pokusava da privatizuje dovoljno privlacnom nekom ko zaista i jeste zainteresovan za proizvodnju, npr. fabrika ima velike dugove, visak radnika za koje drzava trazi obiman socijalni program itd. - drugim recima fabrika je trebalo da ide u stecaj, pa da onda iz stecajnog postupka bude privatizovana; ili3) Fabrika zaista jeste na lokaciji koja je mnogo interesantnija nekome ko hoce da se bavi nekretninama (npr. u centru grada je) i on je spreman da plati vise nego neko zainteresovan za proizvodnju - znaci drzava je sama trebalo da razmisli pred privatizaciju o premestanju fabrike; ili jedan od glavnih razloga kod nas, koji moze da se kombinuje sa svim prethodnim4) Drzava je stvorila takvo okruzenje da investirati u proizvodnju jednostavno nije isplativo (visoki porezi na rad itd.) + takvo poslovno okruzenje da ozbiljni, "cisti" investitori ne zele da dolaze sto nas ostavlja samo sa mutnim likovima sa kapitalom sumnjivog porekla koje i ne zanima nista vise nego da obrnu neki plac (jer je bilo sta drugo i van njihovih mogucnosti).I poslednje pitanje je - ko je omogucio sumnjivim likovima da kupuju fabrike? Da nije mozda drzava? Zasto nije vrsena provera kapitala? I ko im omogucava da nakon sto kupe industrijsko zemljiste, izvrse konverziju u gradjevinsko? Opet drzava? Da nije to problem korupcije, a ne ekonomskog modela?

[Indy]

Slaviša je 1 od retkih tamo koje vredi čitati...

[kgmr]

naidjoh na ovo, genijalna izvedbahttp://www.youtube.com/watch?v=jbkSRLYSojo&feature=player_embedded

[Indy]

Što rek'o moj kum, bolje biti bogat i zdrav, nego siromašan i bolestan.Siguran sam da će rasejah et al. naći svašta da ne valja sa ovom demonstracijom.BTW. Kome se svidelo kako izgleda taj animirani prikaz, a nije znao za tu foru - Google Docs može da izvede to isto (naravno samo na ekranu).

[MayDay]

Slaviša je 1 od retkih tamo koje vredi čitati...

jeste, ali i on zmuri na neke stvari koje mu se ne uklapaju u pricu.

[Indy]

jeste, ali i on zmuri na neke stvari koje mu se ne uklapaju u pricu.

Pa, sad, ako ćeš da igraš za tim ne možeš da dodaješ lopte protivniku. :-)Mene je onaj perica tamo zvao "kakofoničarem". Hehe, uvek bih uspeo da ga nasekiram navodeći francuski TGV (tj. SNCF) kao primer uspešne državne kompanije.

[kgmr]

Što rek'o moj kum, bolje biti bogat i zdrav, nego siromašan i bolestan.Siguran sam da će rasejah et al. naći svašta da ne valja sa ovom demonstracijom.BTW. Kome se svidelo kako izgleda taj animirani prikaz, a nije znao za tu foru - Google Docs može da izvede to isto (naravno samo na ekranu).

nisam znala, hvala, hocu li umeti?

[Indy]

nisam znala, hvala, hocu li umeti?

E, u tom grmu leži kengur :DSvojevremeno je (možda baš pominjani Slaviša) okačio jednu demonstraciju Google Docs animacije tamo na tržišnorešenje. Ja sam to otvorio u Google Docs spreadsheetu i petljao nešto, međutim kad sam hteo neke svoje brojeve da unesem, stvar se raspala. Očito, moraju da se pročitaju nekakva uputstva za to... <_< Evo ovde nekih primera, pa da se igramo:https://docs.google.com/previewtemplate?id=0AoFkkLP2MB8kdHVSUFI1NEwtNHFWNzRCVlVnUUE0a1E&mode=publicMora da se prvo doda gadget za Google docshttp://code.google.com/apis/visualization/documentation/gadgetgallery.html

[rajka]

Insistira se na tome da je slobodno trziste, tj. ekonomija ustvari samoorganizirajuci fenomen.

pa to smo svi bili svedoci iza 1992. gomila novih trzista se samoorganizovala cas posla. samo jedan delic: nestale su banke, pa su trgovci poceli da finansiraju kupce umesto banaka (cek na odlozeno placanje), nestale su banke pa su kupci poceli da finansiraju developere nekretnina, opet umesto banaka. i tako dalje. sta god da je trebalo, neko je nasao da ponudi. ako ostavimo onaj sloj koji je kontrolisala banda u ime drzave, ovo ostalo je bio ogled u slobodnom samoorganizovanju ekonomije.

[Eraserhead]

Kako obični ljudi profitiraju od kapitalizma. :D

Zbog svađe prevoznika jeftine karte4. januar 2011. | 10:05 | Izvor: B92 Pirot -- Zbog svađe prevoznika na relaciji Pirot–Babušnica, putnici na toj liniji dobili su najjeftinije karte u Srbiji. Naime, karta u jednom pravcu košta 30 dinara. Za istu kilometražu žitelji susednog Dimitrovgrada autobusku kartu u jednom pravcu plaćaju 200 dinara, a mesečna karta košta 4.200 dinara. Mesečna karta na relaciji Pirot – Babušnica sa 3.600 dinara pojeftinila je na 700.Građani kažu da sada češće putuju na ovoj relaciji jer im to sadašnja cena karte omogućava. Dolaze u Pirot i kada nemaju preke potrebe. „Niš ekspres“ i preduzeće “Jeremić” su jedini prevoznici na ovoj relaciji. Kako B92 nezvanično saznaje, do nesporazuma je došlo zbog podele profita pa su i jedni i drugi oborili cene. Vera Milojević, direktor saobraćajnog tržišta “Niš ekspresa” kaže da su oni samo odgovorili nelojalnoj konkurenciji i spustili cene ispod svakog minimuma, dok Goran Ristić iz preduzeća “Jeremić”, kaže da je to preduzeće podnelo zahtev za preispitivanje povrede konkurencije iz člana 16. Zakona o zaštiti konkurencije. Na ovoj relaciji dnevno se preveze i do 1.000 putnika, a trošak po jednom autobusu je oko 20.000 dinara, pa za oba prevoznika ovako niska cena predstavlja čist gubitak. Ipak, ni jedni ni drugi ne odustaju. U agenciji za prodaju karata kažu da su zbog nelojalne konkurencije ugroženi i drugi prevoznici na teritoriji Pirota, ali je ipak najvažnije da su putnici zadovoljni.

[Zabalujev]

Kako obični ljudi profitiraju od kapitalizma. :D

Nece proci dugo, vec ce nekome da lete garaze u zrak. Rabadzije nisu znale za konkurenciju nikada, tu se vazda konkurencija udesavala motkom, u najboljem slucaju. Lepo rece Barni Homeru onomad, nema nista lose u malo zdrave konkurencije, pa mu ispali par metaka u pneukmatike. Dobro, mozda neko koferce udesi stvar, pa organi srede situaciju.

[WTF]

zanimljiv clanak iz the Atlantic