May 19May 19 E, jebiga....Skolski brod meksikanske ratne mornarice Cuauhtemoc zakucao se onomad, u subotu u/pod Bruklinski most...2 mrtva, 20-ak povredjenih...
May 23May 23 Iz daleka, onako, covek se zaleteo, preracunao, ostalo je rutinatm, odvuku ga, malo istraga, malo ukor, mozda dozvolatm, uostalom - desava se, ljudi smo...Ali, izbliza, em Norveska, Skandinavija, muzika na tiho, svi citaju, to nit prdi, nit drugacije galami, vikendica, mir, tisina, 1 idila...Ali...
May 23May 23 Ovi poginuli i povredjeni bili u snasti, u cast ovih sto im se smeju dok snimaju telefonima?O zemljo, o vremena...
May 25May 25 On 23. 5. 2025. at 18:52, foto said:Ovi poginuli i povredjeni bili u snasti, u cast ovih sto im se smeju dok snimaju telefonima?O zemljo, o vremena...Ma dobro to, sta pa ocekujes od generacija koje su pazene i mazene napomenama u filmskim odjavama da ni jedna zivotinja nije zlostavljana tokom snimanja filma, koje su cuvane izbegavanjem prikazivanja fotografija uznemirujuceg sadrzaja jer....Ali:On 23. 5. 2025. at 16:00, namenski said:Norveske vlasti su optuzile tridesetogodisnjeg Ukrajinca, drugog oficira ovog gore broda koji se brzinom od 16 kn, dakle prakticno u punoj brzini, zakucao skoro u kucu na obali...Covek je, potvrdjeno je - spavao, zaspao na strazi u smeni.Sto ce njega da odvede u zatvor, zapovedniku da donese ukor ui neku kaznu u parama....I pomalo otvori, ali nikako zatvori, jos manje okonca rasprave o beskrupuloznom stepenu arcenja ljudske radne snage, zarad ustede...I profita, naravno...Brod, skoro nov, cirka 130 metara duzine, registrovan na Kipru bio je tehnicki bez primedbi...
May 28May 28 Kakav to covek treba da budes pa da podmornicom utepas:Ribarski brod crvenih jedara Julien, jedva 100 tona, maticna luka Douarnenez, negde oko Finisterre-a...Ono, nije da nije, sve je bilo po propisu, pucanj preko glava da se zaustave, vreme da njih 10 predju camac, cigarete, konzerve, izvinjenje...Trebalo im je 2 dana da se dokopaju kopna...Doduse, tog dana, bas na danasnji dan , 28. maja 1940, dakle ni 20-ak dana od kako je pocela nemacka invazija na zapadu, Kapitanleutnant-u po imenu Victor Oehrn, rodjenom u Rusiji, ljubitelju svega staroruskog, ali i mrzitelju svega boljsevickog, sinu Siemens-ovog direktora za Rusiju, jednom od prve postave nemackih podmornicara koji je Saveznike kostao preko 100,000 potopljenih tona, dvadesetpetsest u brodovima, i to za samo par meseci, je bas usralo:Istog dana, samo prepodne, Brazza, francuski putnicki brod koji je zurio na istok, dobio je svoje:Ovog puta, bilo je vrlo, vrlo skuplje: preko 350 poginulih...Sreca, sreca, radost...A sam Oehrn je i imao i nemao srece, штаблија, Denicov covek od poverenja, koji je, na primer, u vreme krize oko nepouzdanih torpeda slat da posadama povrati samopouzdanje, postao je glavni i odgovorni podmornicar zaduzen za Mediteran.Prigodno, tropski odeven, konferisao je sa Romelom, motao se po Libiji merkajuci pogodne baze:I - naleteo na neke ljute Australijance koji su ga toliko izbusili da je jedva pretekao pa zarobili...Zalecen, '43. je bio razmenjen i vracen u Nemacku, da tamo nastavi da usavrsava mlade narastaje...Posle rata, uobicajena posleratna nemacka karijera: ciscenje mina, malo drzavne sluzbe, usspesan biznis jer nemacko privredno cudo, sve do smrti u dubokoj starosti, 1997...Divio se Denicu, i nikada nije prestao da mu se divi, bio je prvi koji ga je sacekao na izlasku iz zatvora, bio jedan od onih - svih od reda okicenih gvozdenim krstovima sa dijamantima i ostalom florom koji su grossadmirala ispratili na vecni pocinak...I - nikada nije prestao da mu se divi, da ga ceni i postuje:U mojim godinama, cilj mi je da, koliko mogu, prenesem u javnost istinu o tom izuzetnom čoveku, koji čak ni u Nemačkoj često nije viđen onakvim kakav je zaista bio... Mnogi ljudi misle da vrlo dobro poznaju Denica, ali u stvarnosti znaju veoma malo! Niko na ovom svetu nije savršen... Po mom mišljenju, mnogo je važnije znati u čemu je čovek savršen...
May 28May 28 Namenski, posto vidim da se razumes u brodove i radis na recnom brodu, hteo bih da pitam: kakve su sanse za recno-morske brodove za luke na Dunavu u Srbiji? Kakva tonaza moze da dodje na luke u Srbiji? Kakve su sanse takvih brodova da plove Dunavom, Crnim morem i Mediteranom?Gledao sam podatke za Kinu, tamo na rekama neverovatne tonaze recno-morski brodovi prevoze.
May 29May 29 10 hours ago, Emerald said:...kakve su sanse za recno-morske brodove za luke na Dunavu u Srbiji? Kakva tonaza moze da dodje na luke u Srbiji? Kakve su sanse takvih brodova da plove Dunavom, Crnim morem i Mediteranom?Gledao sam podatke za Kinu, tamo na rekama neverovatne tonaze recno-morski brodovi prevoze.E, jebiga , jos jedno od bezbroj pitanja na koje je odgovor jos jedna od bezbroj propustenih sansi: naravno da je sansi bilo, toliko da je svojevremeno, negde od pocetka '60-ih u Kraljevici izgradjeno nekoliko recno-morskih brodova, specijalnih:Koji su godinama, do pocetka '70-ih radili na redovnoj brodskoj liniji Beograd - Aleksandrija, ticajuci usput sirijske luke, Bejrut..., trzista na kojima je imalo sta da se trazi...I koji su bili nastavak 1 tradicije:Kao, na primer, ova Morava....A sto se ostalog tice: srpsko recno brodarstvo, svojevremena dunavska velesila, spalo je na niske, nepostojece grane cuvenih '90-ih, divljackom privatizacijom...Danas, kao bajagi postoji po principutm polovnih automobila - za polovnu drzavu - dakle, privatnickomtm nabavkom brodova, onih koje su nemacke ili holandske babe vozile samo nedeljom u crkvu...Bez i najmanjeg upliva drzave, ma i naznake politike razvoja...Jednom recju - beda...Ono, postoje i izvesne olaksavajuce okolnosti: Evropa vec dugo nije kontinent cijim rekama masovno putuju masovni, narocito rasuti tereti, nafta, ugalj, rude, pa i zitarice, ali bi, naravno, imalo itekako sta da se prevozi, bas kao raznim Rajnama...Uz gomilu takozvanih komparativnih prednosti koje Srbija jos uvek ima...Srbija vise nema krstenu luku, beogradska je ubivena...A matematike ostaju, za cesanje po glavi: 500 KS jednog kamionskog шлепера je brodskih 50-ак шлепера... Klinicki mrtva je i brodogradnja: brodogradilista u Srbiji su prakticno mrtva.Ista ona brodogradilista iz kojih su izlazili i pravi morski brodovi:1 Damen je otisao u (nekada) drljavu Rumuniju, sansa/e su, kao i tolike, davno propustene da se vise nikada ne vrate...Ukratko - tuga...
May 29May 29 ZahvaljujemDa li znas kolika tonaza recno-morskih brodova moze da plovi do Prahova i Beograda?
May 30May 30 20 hours ago, Emerald said:Da li znas kolika tonaza recno-morskih brodova moze da plovi do Prahova i Beograda?Moze razna :), ali ja nisam siguran zasto insistiras (ako insistiras) na recno-morskim brodovima...Oni su, kao sorta - kompromis.I, kao svaki kompromis izmedju 2 dijametralno suprotna pre svega tehnicka zahteva: ne zadovoljavajutm dobro ni jedan, ali bas zato i postoje.Tamo gde to ima smisla, ali, naravno i pre svega, komercijalne racunice.Tonazetm unutrasnjih vodnih puteva, dakle reka i kanala, su vrlo, vrlo relativna kategorija: zavise od sezone, vodostaja, zatecene infrastrukture, dimenzija prevodnica, na primer, itd, itd...Na uslovno glavnom evropskom vodnom putu, Rajna-Majna-Dunav, maksimalna duzina plovila je 110 metara, 135 izuzetno i uz posebnu dozvolu i - kraj.Evropski, kineske koje si pomenuo - ne poznajem, a Sovjeti/Rusija su posebna prica - uslovi i tradicija, recno-morske brodove su ogranicili na glavne zapadnoevopske luke obelezene iztorijskim usudom da su skoro sve smestene, prakticno bez izuzetka, duboko u uscima/tokovima reka - cinjenica koja je razvijala Zapadnu Evropu od davnih davnina, ali koja je umnogome otezala razvoj, plovidbu i odredila karakteristike plovila koja ih koriste.Sto se recno-morskih brodova i njihove tonaze tice to moze da ide i do cirka 4,000 DWT (citaj uslovno kao nosivost), ali ih ogranicava samo na razvoz i - sto se mora tice - obalnu plovidbu duz zapadnoevropskih obala, ali sa veoma, veoma ogranicenim mogucnostima da se nose sa debelim morem.Pokusavam da kazem da nije stvar u tonazi: ex-Yu rekordni gurani sastav bio je 20,000+ tona, ali: sastojao se iz poprilicnog broja barzi guranih jednim od legendarne K-klase guraca, bese Karadjordje, i - to je bitna razlika.Barze mogu da se kombinuju, broj moze po potrebi da im se smanjuje/povecava u zavisnosti od uslova na vodnom putu - pojedinacni brod ne moze...Ne moze, ako ni zbog cega drugog, ono zbog toga sto je, recimo, djerdapska prevodnica tolika kolika je.I sto ovaj sastav na fotografiji mozes da sastavis/rastavis/sastavis: brod ne mozes.Zao mi je sto je ispalo ovoliko opsirno i nadam se ne toliko konfuzno, tek: jednostavan, precizan odgovor na tvoje pitanje ne postoji.Priroda i tehnika su jedno, politika pa i vizija nesto sasvim drugo, a sa tim smo se, sto se politike i vizije tice, ovde u Srbiji, davno pozdravili... Edited May 30May 30 by namenski
Create an account or sign in to comment